Objavljeno u Nacionalu br. 971, 2016-12-11

Prvom crowdfunding kampanjom portalu Forum.tm osiguran je rad koji je odlukom bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića doveden u pitanje. Nacional je istražio kakva je sudbina neprofitnih medija u Hrvatskoj, koje su mogućnosti financiranja takvih medija te koji su prvi mogući potezi nove ministrice

Mi smo novinari i naš opstanak u cilju zadovoljavanja potrebe javnosti za izvještavanjem – daleko od infotainmenta i estradizacije, nego izvještavanjem kakvo je nužna pretpostavka za razumijevanje svijeta u kojem živimo – kao i za smislenim komentiranjem događaja i društvenih kretanja – smatramo našim pozivom.” Toni Gabrić, bivši glavni urednik portala H-Alter

Slučajno se podudarilo da je upravo na dvadesetu godišnjicu demonstracija za Radio 101 portal Forum.tm započeo tridesetodnevnu kampanju prikupljanja sredstava putem crowdfundinga. Time je ovaj neprofitni portal postao prvi medij u Hrvatskoj koji se obratio čitateljima i poklonicima u želji da ih privremeno financiraju, vraćajući dvadeset godina nakon masovnog okupljanja na glavnom zagrebačkom trgu suvremenu varijantu istog pitanja: koliko je onih koji su spremni podržati jednu novinarsku redakciju?

Suprotno i najoptimističnijim očekivanjima, tijekom prvih dvadeset i četiri sata kampanje “Neka vide da nas ima” skupljen je zacrtani, skromni iznos od 5000 dolara. Sandra Bartolović, novinarka portala Forum.tm, u razgovoru za Nacional na istu razinu vrijednosti stavila je svaku donaciju, bez obzira na veličinu iznosa i naglasila da sada imaju veliku obavezu i odgovornost prema svima, pa tako i prema onima koji su “samo” prenijeli glas o kampanji. Dostizanje cilja u jednom danu tumači kao efekt iznenađenja, a o samoj crowdfunding kampanji govori kao o “vatrogasnoj” mjeri. Smatra da bi ovakav uspjeh bilo teško ponoviti, ali je naglasila da bi oni, s obzirom na iskustvo koje sada imaju, uvijek bili spremni pomoći drugima. “Prije kampanje preostalo nam je nešto novca za honorare koje po ugovoru moramo isplatiti do kraja prosinca, ali za prva tri mjeseca nadolazeće godine nećemo imati ništa na računu pa smo se dovijali kako ćemo premostiti to razdoblje. Želimo razvijati i unaprjeđivati Forum.tm, spremni smo i volontirati, ali to nije dugoročno rješenje pa smo došli na ideju grupnog financiranja. Smatrali smo da nismo imali što izgubiti, eventualno smo se mogli osramotiti. Osim toga, to nam je bio i test kada je riječ o tome kakva je percepcija Foruma.tm u javnosti, koliko su čitatelji uopće spremni poduprijeti ideju neovisnog novinarstva, u kojoj mjeri ljudi razumiju da bi novinarstvo trebalo imati tretman javnog dobra, željeli smo i upozoriti javnost na probleme u medijima, a sve to u trenutku u kojem ankete pokazuju da su novinari gotovo jednako omraženi kao i političari”, izjavila je Sandra Bartolović. Smatra da crowdfunding nije samo doniranje, nego iza njega postoje razgranati alati kao što su motivacijske videosnimke, fotografije, poruke, nagrade, akcije za donatore kao što su u slučaju kampanje Foruma.tm besplatni šestomjesečni lektorski savjeti, obilazak tvornice “Nade Dimić”, odlazak na projekciju filma “Gazda”, darovanje knjiga, sudjelovanje u eventualnoj novoj sezoni snimanja serije “Novine”…

Marko Gregović iz društvenog poduzeća Brodoto, čije se ime najčešće veže uz crowdfunding u Hrvatskoj i organizator je dviju zagrebačkih crowdfunding konvencija, na društvenim mrežama komentirao je crowdfunding kampanju Foruma.tm, a za Nacional je dopustio da navedemo njegov stav. “Crowdfunding neće spasiti ‘posrnulo’ novinarstvo i civilno društvo. Sad kad je crowdfunding konačno postao popularan i kad se i lijevi i desni slažu u tome da je to zanimljiv alat, kad se malo jače probudio poduzetnički duh i kad sve više ljudi misli da bi se baš oni mogli okušati u toj avanturi, treba misliti korak unaprijed. Korak unaprijed je održivost. Na to se nije mislilo dok je George Soros davao novac i prije nego što se pojavio ministar kulture Zlatko Hasanbegović. Potraćena su desetljeća, a da nisu izgrađeni sustavi potpore koji proizlaze iz zajednice, kao što su članarine, donacije, filantropija, društvena odgovornost poduzeća te ono što tome prethodi: komunikacija i prioritet uključivanje građana i zajednice”, napisao je Gregović i za Nacional objasnio što njemu predstavlja crowdfunding kao alat za financiranje u novinarstvu. “Mediji se još uvijek uglavnom ne financiraju putem tradicionalnog crowdfundinga. Ipak, veliki mediji poput Washington Posta i New York Timesa sve se više financiraju pretplatom, što je neka vrsta opetovanog crowdfundinga, a sve manje prodajom oglasa. Čitatelji u nekim situacijama tako mogu prepoznati vrijednost plaćanja za sadržaj”, rekao je Gregović i naveo da postoje i posebne crowdfunding platforme za novinarstvo, iako su se mnoge od njih urušile, a trenutačno najpoznatija platforma za novinarski crowdfunding zove se Byline. “U situaciji u kojoj su mediji pod sve većim pritiskom online servisa poput Facebooka i Googlea koji nude njihov sadržaj besplatno, što je samo jedan od problema, kao privremeno rješenje pojavljuju se povremene crowdfunding kampanje. Duboko sam uvjeren da će se mediji teško nositi s novim medijskom slikom bez vraćanja odanosti čitatelja i uvođenja ili razvijanja pretplate”, rekao je Gregović.

Slavica Lukić, potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva koje je podržalo portal Forum.tm u ovoj kampanji, također smatra da crowdfunding nije trajno rješenje za financiranje neprofitnih medija. “Država bi trebala podržavati pluralizam medija tako da bi dio javnog novca koji je namijenjen financiranju medija, trebalo usmjeriti na financiranje neprofitnog medijskog sektora. Postoji snažan javni interes da opći i specijalizirani neprofitni mediji opstanu, pogotovo u današnjim uvjetima kada je, primjerice, javna televizija devastirana i podvrgnuta političkim pritiscima, a komercijalni mediji nerijetko su podređeni vraćanjima starih dugova. Problem svih medija nije samo usko cehovski, nego i jedno od temeljnih pitanja demokracije. Zakon o medijima pripisuje jednaka pravila za sve medije, to se zaboravlja i taj se zakon kontinuirano krši, ne na štetu poslodavaca nego novinara i novinarskih sloboda“, izjavila je Slavica Lukić za Nacional.

Zlatko Hasanbegović je bivši ministar kulture u čijem je epizodnom mandatu bilo govora o financiranju neprofitnih medija. Jedan od njegovih prvih poteza bio je ukidanje Povjerenstva za neprofitne medije. Tako je trećem medijskom sektoru blokirao glavni izvor prihoda koji je iznosio 3 milijuna kuna godišnje, a stizao je od prihoda od igara na sreću. Na portalu Forum.tm prije tri godine bilo je troje zaposlenih, a od 1. listopada istekla su stara sredstva dobivena iz ukinutog Povjerenstva za neprofitne medije pa su zadnje dvije zaposlene osobe otada formalno nezaposlene. Sandra Bartolović na primjeru Foruma.tm, čiji je osnivač udruga Dom kulture Zagreb, objasnila je za Nacional kako se razvijala priča u vezi financiranja neprofitnih medija. “Internetski portal Forum.tm započeo je kao blog, volontirali smo šest mjeseci pa smo 2013. dobili najveći iznos na natječaju Ministarstva kulture, a iznosio je 400.000 kuna. U godini u kojoj je Ministarstvo kulture započelo financiranje neprofitnih medija bila je riječ o tom iznosu, da bi se već sljedeće godine to promijenilo pa je jedan portal mogao dobiti maksimalno 250.000 kuna. Pokušali smo objasniti tadašnjem ministru Berislavu Šipušu da je bolje da se na natječaju procijeni koji mediji imaju potencijal za održivost pa da im se potom dade konkretan iznos koji bi im pomogao da postanu stabilniji, a onda osmisle i druge izvore financiranja. Ako se svakom mediju na natječaju dade 20.000 kuna, ne pomaže se nikome jer se tako naglašava kvantiteta, a ne kvaliteta”, istaknula je Sandra Bartolović. Toni Gabrić, koji je u listopadu ove godine prestao biti glavni urednik portala H-alter, najdugovječnijeg i vjerojatno najpoznatijeg neprofitnog medija, u razgovoru za Nacional otišao je i korak dalje. “Da su sredstva za neprofitne medije bila raspodjeljivana drugačije, možda bismo danas imali medij zbog čijeg bi gašenja 100.000 ljudi izašlo na glavni zagrebački trg. Rekao bih da održavanje neprofitnih medija nevidljivima, i u međusobnoj jalovoj kompetitivnosti za potpore koje su u ozbiljnoj medijskoj industriji beznačajne, uopće nije bilo slučajno”, kazao je Gabrić.

H-alter trenutačno, dok je pitanje financiranja neprofitnih medija otvoreno, ima jednu zaposlenu osobu, na pola radnog vremena, dok je prije četiri godine radilo petero ljudi na puno radno vrijeme. Izvori prihoda trenutačno su im dva projekta, jedan financira Grad Zagreb s 20.000 kuna, a drugi na kojem je taj portal partner talijanskoj organizaciji Osservatorio Balcani e Caucaso, Europska unija. H-alter se nije odlučio na crowdfunding kampanju u punom smislu te riječi, ali zadnja dva mjeseca ispod njihovih članaka može se pročitati da je svaka donacija dobrodošla jer rade volonterski pa je tako skupljeno oko 1000 eura, rekao je Gabrić i dodao da je H-alter više puta bio na rubu gašenja i uglavnom nisu imali jasnu financijsku situaciju za razdoblje duže od šest mjeseci.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković sredstva Europske unije vidi kao potencijalnu priliku za (neprofitne) medije. “Financiranje iz EU fondova i drugih dostupnih međunarodnih izvora svakako je dio rješenja. U sklopu nedavno pokrenutog Centra za razvoj medija jedan od triju temeljnih pravaca rada bit će osiguravanje pomoći HND-a pojedinim novinarima, posebno ‘slobodnjacima’ te neprofitnim medijima da saznaju koji su mogući donatori, kako mogu aplicirati za novac i voditi projekte”, izjavio je Leković za Nacional.

Sandra Bartolović istaknula je da treba stvoriti jedinstveni fond za neprofitne medije, umjesto raštrkanih pojedinačnih natječaja. Na prigovore mnogih da su specijalizirani mediji, kao što je portal za kulturu, umjetnost i nove medije Arteist, u lošijem položaju, kaže da treba osnovati dva fonda, za opće i specijalizirane medije. Iz Fonda za pluralizam elektroničkih medija koji je pod Agencijom za elektroničke medije, za financiranje neprofitnih medija koristi se 7 posto sredstva fonda “teškog” 32 milijuna kuna. Novim pravilnikom koji bi trebao biti donesen sljedećeg mjeseca donesene su izmjene u korist neprofitnih portala. Podrška za neprofitne portale povećana je s 3 na 5 posto, dok je podrška za neprofitne audiovizualne sadržaje smanjena s 4 na 2 posto. “Imali smo do trideset tisuća kuna prihoda od komercijalnih oglasa, sada smo dobili 50.000 kuna od Grada Zagreba. Ali podrška Ministarstva kulture bila je institucionalna podrška, okosnica svega. Sve drugo, uključujući i natječaje Agencije za elektroničke medije, spada u projekte. Nastojimo imati široko postavljene projekte kako bismo pisali što raznovrsnije članke zato što projektna financiranja uglavnom getoiziraju i guše novinarsku kreativnost. Recimo, prijavili smo projekt ‘Javne politike s figom u džepu’ pa možemo kritički preispitivati stanje u pravosuđu, zdravstvu, školstvu, klerikalizaciju i drugo”, objasnila je Sandra Bartolović. “Ministarstvo kulture ima 30 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda namijenjenih za program mediji zajednice. Krajem prošle godine natječaj je bio spreman, ali ga je Hasanbegović odbio raspisati uz obrazloženje da nije bio pripremljen, što prema informacijama kojima raspolažemo nije točno. Ministrica Nina Obuljen neće raspisati natječaj po prijašnjem modelu raspodjele lutrijskih sredstava, a sredstva iz tog fonda vjerojatno neće stići biti prije trećeg kvartala ove godine. Riječ je o višemjesečnim procedurama pa onaj tko se javi ne može očekivati da će nešto dobiti u 2017. Taj novac bio je namijenjen samo neprofitnim medijima, ali sudeći po dosadašnjim javnim istupima, nagađamo da će ga ministrica namijeniti i komercijalnim medijima i nevladinim udrugama. Ona, iz meni nepoznatih razloga, odbija uvažiti razliku između neprofitnih i komercijalnih medija, a također inzistira na tome da se još ništa ne odlučuje, sve dok se ne riješi problem medijske strategije, a ona se stvara godinama”, tvrdi Sandra Bartolović. “Okrenuli smo se i drugim izvorima financiranja, međunarodnom tržištu natječaja za tu vrstu medija. Europska unija računa na to da su u Hrvatskoj sada mediji uređeni i da nema potrebe da se dalje time bave. Imaju samo projektna financiranja, a to bi nas pretvorilo u specijalizirani medij. GONG je od Googlea za portal Faktograf dobio 2,2 milijuna kuna za izradu digitalne baze podataka, zahvaljujući kojoj će na jednom mjestu biti objavljeni podaci državnih institucija. To nije novinarstvo, nego alat za olakšavanje novinarskog posla i ulaženje u prostor statistike. Mi nismo aktivisti nego novinari, iako je u ovom sektoru tanka granica, balansira se između aktivizma i novinarstva”, kazala je Sandra Bartolović i najavila da će i Forum.tm u budućnosti zasigurno prijaviti inovativnu digitalnu inicijativu. Veliki novac koji nudi Google omogućio bi njihovim novinarima da naizmjenice rade novinarski posao i provedbu tog projekta.

Ukinuvši Povjerenstvo za neprofitne medije, Hasanbegović je polarizirao javnost. I deset mjeseci kasnije jedni to smatraju ideološkim obračunom i destruktivnim, autokratskim potezom, a drugi neophodnom i dugo očekivanom intervencijom kojom se doskočilo “lijevo-liberalnoj hegemoniji” u medijima i civilnom društvu. Sukus tadašnjih Hasanbegovićevih izjava je sljedeći: tvrdio je da nema potrebe za nastavkom novčanog podupiranja neprofitnih medija, bez obzira na orijentaciju, putem politika nadležnog ministarstva; smatrao je da Odjel za medije koji je osnovala bivša ministrica Andrea Zlatar Violić nije omogućio pretpostavke za medijski pluralizam, nego je iznjedrio “beživotne teorijske elaborate”, kao što je propala medijska strategija; kontinuirano je naglašavao kontroverze u vezi raspuštenog povjerenstva, sukob interesa, nejasne kriterije, ideološku uskogrudnost i slično. Sredinom prošlog mjeseca ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, gostujući u emisiji Hrvatskog radija “Intervju tjedna”, rekla je da je za istinski pluralno medijsko tržište potreban sustav u kojem mogu funkcionirati javni mediji, privatni mediji i tzv. mediji zajednice, što je naziv za neprofitne medije koji ona preferira. “Model financiranja neprofitnih medija bio je opterećen interesnim i ideološkim usmjerenjima. U medijskoj strategiji stavljan je prevelik naglasak na neprofitne medije i na to što se može učiniti za njih, dok su druge sastavnice medijske scene zanemarene”, izjavila je tada ministrica. Sandra Bartolović smatra da su ministričine izjave nastavak politike njezina prethodnika, drugim sredstvima i u mekšoj varijanti te da ona nije naklonjena “toj vrsti novinarstva”. Nešto slično rekao je za Nacional i Gabrić. “Nina Obuljen vodi svojevrsnu tihu kampanju protiv neprofitnih medija: govori o neusklađenosti financiranja neprofitnih medija sa Zakonom o državnim potporama, a zapravo želi na fini način do kraja uništiti neprofitne medije. Društvu je potrebno kvalitetno javno informiranje, a javni interes u medijima može se ostvariti njihovim javnim financiranjem. Smatram da bi država trebala financirati samo one medije koji svojim koncepcijskim i vrijednosnim orijentacijama tematiziraju i promoviraju deklarirane osnovne vrednote ovoga društva. One su navedene u čl. 3. Ustava RH, a važne su i još neke teme koje nedvosmisleno proizlaze iz Ustava, poput antifašizma, transparentnosti vlasti, ekonomije, jednakosti vjerskih zajednica pred zakonom i njihove odvojenosti od države, zaštite obitelji i mladeži, obrazovanja, znanosti, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i sličnog”, rekao je Gabrić. On smatra da bi, kada bi financiranje medijskih sadržaja proizlazilo iz tih odredbi Ustava, kao formalno izražene “opće volje” svih građana, nestale kritike o tome da lijeva vlast svojim kriterijima protežira lijeve, a desna desne. Sandra Bartolović rekla je da je redakciji Foruma.tm zalijepljena etiketa klijentelista vlade Zorana Milanovića i da se tvrdilo da dobivaju novac za zastupanje te političke opcije. Kada je ministru Hasanbegoviću poslala seriju članaka koji dokazuju suprotno, nije joj odgovorio, kaže.

Koji bi to neprofitni mediji u javnosti bili percipirani kao desni? Takav bi zasigurno bio Vijenac, dvotjednik za kulturu Matice hrvatske, list u kojem su zastupljene i političke teme. Primjerice, dok će se na H-alteru moći “kliknuti” na tekst “Nova eskalacija zla”, u kojem se tematizira ono što je označeno kao jačanje proustaških tendencija, u Vijencu je moguće pročitati intervju s predsjednicom Helsinškog odbora Srbije Sonjom Biserko u kojem je ona, između ostalog, rekla da je “Srbima svaka nezavisna hrvatska država ustaška”.

Luka Šeput, glavni urednik tog dvotjednika, u razgovoru za Nacional objasnio je da se Vijenac na natječaj za dodjelu sredstava neprofitnim medijima prijavio 2013. i 2014., a nije prošao u drugi krug, nego je ta dva puta bio “ispod crte”. “Nismo se žalili zbog toga što nam je iz obrazloženja stručnog povjerenstva, kao i iz liste odabranih medija, bilo jasno kako povjerenstvo interpretira natječajne kriterije te da članove povjerenstva Vijenac, takoreći a priori ne može zadovoljiti. Već su i same propozicije natječaja jasno davale do znanja da u Ministarstvu kulture pojam ‘neprofitnih medija’ shvaćaju iznimno usko, tako da ih od svih onih kulturnih djelatnosti koje se ne artikuliraju u središnjim medijima najviše zanima aktivistička djelatnost nevladina sektora i afirmacija prava manjinskih društvenih skupina. Nemam ništa protiv toga da i takve medije financira država, ali tu je riječ o strahovitoj redukciji slobode izražavanja”, objasnio je Šeput što misli o načinu financiranja neprofitnih medija. “Osobito je groteskno to što se u opširnoj elaboraciji natječajnih kriterija i obrazloženja razbacivalo riječima kao što su ‘medijski i društveni pluralizam’. Tu nema govora ni o kakvom stvarnom pluralizmu, nego o favoriziranju ideoloških istomišljenika. Čak i da Vijenac zbog drugih razloga nije dobio sredstva, postavlja se pitanje zbog čega novac nije dobio neki drugi medij koji zastupa nacionalno-identitetske vrijednosti”, rekao je Šeput. On smatra da je stručno povjerenstvo bilo ukinuto jer je bilo “ideološki oktroirano”. “I minimum istinske, a ne samo deklarativne demokratičnosti, kao i želja za stvarnim pluralizmom u društvu i medijima, morali su uzrokovati ravnomjerniju raspodjelu sredstava. Ali za takvo što neupitan je preduvjet stvarna želja za dijalogom sa svim društvenim akterima, pa i s neistomišljenicima, jer se jedino tako može izgrađivati uistinu demokratsko društvo”, istaknuo je Šeput.

O neprofitnim medijima i traženju “idealnog” modela za Nacional je govorila i Viktorija Car, medijska analitičarka s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. “Trebalo bi ponuditi model koji će omogućiti stvarni medijski pluralizam i koji neće isključiti kvalitetne medije koji nude profesionalno novinarstvo ako iza njih ne stoje udruge ili organizacije civilnoga društva. Sviđa mi se nizozemski model javnog medijskog servisa koji zaista promovira razvoj medija u interesu javnosti. U njihovu javnom medijskom servisu postoji dvadesetak različitih medija koji se financiraju iz pristojbe. Da bi se neki medij našao na tom popisu, mora imati podršku određenog broja građana, a oni ju iskazuju plaćanjem članarine za taj medij”, objasnila je Viktorija Car i podsjetila da je postojao i Javni poziv za ugovaranje novinarskih radova u neprofitnim medijima. “Za poticanje pojedinačnih istraživačkih članaka različitih autora koristila su se proračunska sredstva Ministarstva kulture. Besmislena je ideja da država sponzorira unaprijed određene teme koje su se u velikom broju slučajeva odnosile na istraživačko novinarstvo. To nije poticaj novinarskim slobodama. Zamislite da netko Ministarstvu kulture predloži članak u kojem će istražiti korupciju u toj instituciji? Izvori financiranja neprofitnih medija bili su fond koji je proizašao iz sredstava Hrvatske lutrije, te fond kojim upravlja Vijeće za elektroničke medije. U oba slučaja, problematično je to što su o raspodjeli novca odlučivali, odnosno odlučuju pojedinci, članovi povjerenstva i tog vijeća”, rekla je Viktorija Car. “Mi smo društvo koje još nije spremno za stručnu, anonimnu i neovisnu procjenu kvalitete nekog sadržaja. Čak i kada postoje šifrirani natječaji, čim je riječ o ljudima koji zajedno ispijaju kave, nemoguće je izbjeći sugestije i različite oblike utjecaja na donositelje odluka. Svjedočili smo tome da su na natječaju Ministarstva kulture mnogi mediji bili u startu isključeni jer nisu zadovoljavali neke druge ‘predispozicije’, bez obzira na kvalitetu njihova sadržaja”, izjavila je Viktorija Car koja smatra da je to što je radilo Ministarstvo kulture bio konceptualno loš način raspodjele novca. “Smatram da se rad kvalitetnih medija koji primjenjuju profesionalne i etičke novinarske standarde treba financirati iz javnog fonda. HRT u tome ne bi trebao imati ekskluzivnost, to je zastarjeli pristup prema kojem samo jedna medijska kuća ima ekskluzivno pravo na sredstva od pristojbe. Osim toga, u medijima koji se financiraju iz javnih sredstava ne bi smjelo biti mjesta ideologijama. Ideološki zapakirano novinarstvo podcjenjuje građane. Ako je zadaća javnog medijskog servisa informirati i obrazovati istodobno, onda je jasno da bi informacije trebale biti novinarski obrađene tako da iz njih građani mogu nešto naučiti, a ne da im se kroz njih sugerira mišljenje”, zaključila je Viktorija Car i naglasila da mediji u tom smislu imaju funkciju kakvu ima kultura, što vraća fokus na izjave bivšeg ministra kulture Hasanbegovića koji je zapravo dovodio u pitanje samu činjenicu što mediji potpadaju pod taj resor.

Marina Kelava, novinarka portala H-alter, jednom se uputila na putovanje biciklom, potom je napisala putopisnu reportažu “Kroz Zagoru, Hercegovinu i uz obalu Jadrana” i dobila nagradu “Marko Polo-slavni putopisac” što je, s obzirom na to da reportaža kao novinarska forma polako nestaje, vrlo vrijedno postignuće. Ipak, bila bi potrebna temeljita analiza kako bi se otkrilo koliko na H-alteru i u drugim neprofitnim medijima ima, primjerice, reportaža, koliko istraživačkih tekstova, a koliko tekstova koji se mogu okarakterizirati kao iskazivanje jednog svjetonazora. Dubinska analiza tog tipa izostala je u vatrenoj epizodi “Hasanbegović i neprofitni mediji”, a tada su o tim portalima raspravljali svi pa i oni koji ih ne čitaju. Neprofitni mediji trebali bi, umjesto da se smatraju žrtvom ideološke čistke – bilo to tako ili ne – sami promišljati svoju poziciju i dosege. Dovoljno je vremena prošlo za jedan dugi “pogled unazad”, a radni naslovi mogu biti “neprofitni mediji između novinarstva i ideologije”, “neprofitni mediji između novinarstva i aktivizma” ili “neprofitni mediji između novinarstva i bloga”. U idealnom obliku trebalo bi se težiti tome da novinarstvo i društvo u cjelini preuzmu ono što ponekad predstavljaju, a ponekad misle da predstavljaju, neprofitni mediji. Ideja da kritika nekih osoba, fenomena i događaja mora biti privilegija neprofitnih medija loša je i za neprofitne medije jer tako ne napreduju, nego se potencijalno uljuljkavaju u lagani osjećaj vlastite superiornosti, a i za cijeli sustav. Neprofitni mediji, kao karika u lancu medijskog sustava, zasigurno imaju svoju funkciju, a važni su i kada je riječ o očuvanju i stvaranju krhkih radnih mjesta u novinarstvu. Ne treba ih odbacivati kao isključivo ideološke medije, ali ni idealizirati kao jedine na braniku neovisnog novinarstva prije nego što se uopće temeljito definira neovisno novinarstvo i ispita ulaze li u tu definiciju. Možda su izjave ministrice Nine Obuljen bile na tom tragu, a možda i nisu. Tek će se vidjeti kakav će biti njezin stvarni doprinos ovim problemima.

Komentiraj

PREKOSaša Zinaja
Podijeli objavu
Prethodni članakFELJTON Potraga za životnom promjenom
Sljedeći članakFELJTON Rat Udbe protiv ostavštine kardinala Stepinca
Kristina Olujić (1987.), završila je preddiplomski studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti i diplomski studij talijanistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Govori francuski, talijanski i engleski. Za vrijeme studija bila je na novinarskoj praksi u Euronewsu u Lyonu.Surađivala je za nekoliko portala među kojima se ističe jednogodišnji rad na portalu H-alter. U Nacionalu je od veljače 2016.