DOSSIER: BIOLOŠKA DOB: Zlatna formula za vječnu mladost: sport, opuštanje, dovoljno sna i seksa

Objavljeno u Nacionalu br. 385, 2003-04-02

Biološka dob se katkad razlikuje od stvarne dobi: o tome kako utjecati na starost govori dr. sc. med. Darije Đokić

Pitanja: – Što je osnovni razlog vašeg mladenačkog izgleda? – Jedete li meso ili birate prehranu na bazi povrća? – Pušite li? – Koliko alkohola pijete? – Bavite li se sportom i koliko često? – Koliko ste podložni stresu i kako se nosite s njim? – Jesu li vam bake i djedovi dugo živjeli i mislite li da ste mladolik izgled naslijedili od njih?

Čovjek je po genetskoj strukturi lovac: on je stvoren za trčanje a ne meditiranje i nije važno jede li meso nego potroši li sve što je pojeo Četiri su osnovna faktora koji skraćuju život: stres duhan alkohol i nekretanje

Josipa Lisac

Da bi volio sebe, moraš voljeti cijeli svijet. Da bi poštovao sebe, moraš naučiti čitati poruke koje ti šalju duh i tijelo.Genetika ima bitnu ulogu, ali dobar izgled ovisi i o tome što jedemo, kako živimo. U mojoj obitelji s očeve strane svi izgledaju dobro, dugovječni su i od njega sam naslijedila dobar ten, dok sam, moram priznati, sjedine naslijedila od majke. Ipak, mislim da je najvažnije uspostaviti ravnotežu tijela i duha. Treba naučiti slušati svoje tijelo, čitati njegove poruke, naučiti čitati svoj biološki sat i poštovati ga. Nijedan čovjek nije isti, prema tome, ne može se primijeniti jednaka životna formula. Treba postići stabilnost duha i prilagoditi se njemu. Nisu mi bitne i nikad mi nisu bile bitne godine. Uostalom, ne tajim ih – s pedeset i tri osjećam se sjajno i stabilno, a to mi je najvažnije.
Žene moraju paziti na svoj izgled. Pritom ne mislim da moraju upotrebljavati skupu kozmetiku, ići na skupe tretmane. Moraju postaviti sebi kriterije i pridržavati ih se. Ne smiju dopustiti da im netko kroji izgled. Ako su moderne minice, to ne znači da ih svaka žena mora i može nositi. Treba biti samokritičan, ima li djevojka ili žena nepravilne ili debele noge, sigurno ih ne smije odjenuti. Sve lijepo se mudrim odabirom može istaknuti, a ono ružno sakriti. Nikada nisam mislila da sam ljepotica, kako bi rekli, “komad”, ali znam da zračim, da sam zanimljiva, a to može biti svaka žena. Samo treba dopustiti da unutarnja pozitivna energija izbije na površinu, jer samo tako, pomoću pozitivnog razmišljanja, čovjek se može uspješno, bez trauma i stresova probijati kroz životne zapreke.
Uvijek slušam govor svog tijela. Tako sam u mladim danima svim silama pokušavala postati pušačica, to je onda bilo fora, svi su pušili. Na svu sreću, nije mi uspjelo. Moje tijelo je užasnim mučninama i glavoboljama reklo jednostavno NE i poštovala sam njegovu poruku.
Nikad nisam bila na rigoroznim dijetama, i opet ponavljam, slušam govor svog tijela. Istina, obožavam jesti razne salate od sirovog povrća, ali ako mi se jede, priuštim si slatkiš, čokoladu, u posljednje vrijeme volim i grickati čipsiće. Što se tiče prehrane, moje je geslo: svega pomalo, ali u umjerenim količinama. To mi je opet poručilo tijelo nakon što dvadeset godina nisam jela meso. Pojavio se manjak nekih aminokiselina i enzima i tijelo je jednostavno tražilo ono što mu je nedostajalo.
Iako stručnjaci propagiraju svakodnevne tjelovježbe, a ja imam mogućnost vježbati kod kuće ili voziti sobni bicikl, moram priznati da baš nisam disciplinirana. Više uživam u mirisnim kupkama koje me opuštaju, slušam glazbu. Ne želim dopustiti da nestane u meni dobro poznatog bunta, da nestane u meni vječno dijete koje me tjera na pokret.

Nada Abrus

Svakom treba ventil kroz koji će “ispuhati” nakupljeni stres, nezadovoljstvo i umor. Umješnost je za to izabrati pravi način i pravi trenutak.
Istina, način života i njegov ishod zapisani su u genima, jer ljudi različito stare, ali mnogo se toga može učiniti da on bude kvalitetniji i bolji. Jer postoje mnogi mladi ljudi koji izgledaju mnogo starije, ali i oni zrele dobi kojima nikako ne možete pripisati broj godina koje im stoje na papiru. Moram priznati da mi gode komplimenti okoline, ali osnovni je razlog mog dobrog izgleda vedrina i dobro stanje duha koje mi pomaže da se uhvatim u koštac sa životnim problemima. Formula za dobar izgled je možda i stalni osmijeh na licu koji nije svakodnevna maska, nego stvarno stanje duha. Ne volim vječito namrgođene ljude koji svojim negativnim stavom prema životu od okoline jednostavno crpe energiju. Od takvih ljudi bježim, a preporučila bih to i drugima. Valja naći ventil i odagnati nakupljeni svakodnevni stres i teret života. To može biti čitanje knjige, kava s prijateljicom, slušanje glazbe, šetnja. Ja uživam voziti bicikl, svakodnevno idem na fitness i kad god uhvatim priliku i dovoljno vremena, pješačim Sljemenom.
Na svu sreću, nikada nisam morala paziti na prehranu. Jedem sve i uvijek, na što će se možda zgroziti neki liječnici i nutricionisti, jedem prije spavanja, a ujutro ne mogu početi dan bez obilnog doručka. Nikada se nisam odricala slatkog, naprotiv, obožavam peći kolače i jedem ih koliko mi se svidi. Sada, za vrijeme korizme, odrekla sam se i kave, a zakleti sam nepušač i veliki protivnik te ovisnosti.

Tereza Kesovija

Ne postoji formula vječne mladosti, ali postoji formula dobrog života kad šireći pozitivnu energiju i pružajući osmijeh usrećujemo druge.
Genetiku ne smijemo zapostaviti, a koliko toga se nasljeđuje, prepustila bih stručnjacima da nam odgovore. Mislim da je tajna dobrog života i dobrog izgleda vrlo jednostavna: bitan je duh, unutarnje stanje organizma. Nikad nisam dopustila da me život samelje, da me napusti radni elan. Želim prije svega dobro izgledati Alanu, svom sinu, želim dobro izgledati prijateljima, znancima, publici. A ako to od srca želite i potrudite se da se želja ostvari, tada ste i sretni, a sreća je ključ kvalitetnog i dugog života.
Ljudi moraju voditi računa o svom izgledu. Može biti dovoljna i jednostavna čistoća, nije nužna skupa kozmetika. Skupa kozmetika i ne može prekriti nemar nekih ljudi prema svom tijelu, bez obzira radi li se o zubima ili pretilosti. Od mladosti sam zadržala naviku da nakon 18 sati ne jedem. Jer kalorije koje se unesu u organizam u večernjim satima potpuno su nepotrebne. Potrebna je određena disciplina, to bih svima preporučila. Priznajem, u mladim sam danima pušila, ali više iz nekog ”štosa” nego iz navike. Na svu sreću, prestala sam i ne pada mi na pamet više zapaliti cigaretu. Velik sam protivnik alkohola, bilo kakve ovisnosti. Budući da se u današnje vrijeme otvoreno priča o takvim stvarima, neću zatajiti da su mi u Parizu mnogo puta nudili drogu. Čak su me i nagovarali uvjeravajući me da nisam za zabavu i društvo. Ali nikada mi nije palo na pamet kušati bilo što i zbog toga sam neizmjerno ponosna i sretna.
Životnu mi energiju daje i povezanost sa zemljom. Jedva čekam da dođem u Dubrovnik, tada kao da se spajam sa svojim vrtom. Živim sa svakom travkom, veselim se otvaranju svakog pupa, opijena sam mirisima tla, biljaka, povjetarca. Veselim se i smijem životu kao što se biljke vesele svakoj kapljici kiši i svakoj zraci sunca što nas grije.

Dinko Bogdanić

Volim biti u pokretu, uostalom pokret je moj život. Ljudi se ne smiju opustiti i prepustiti tmurnim mislima. Uvijek postoji nada u bolje.
Uvijek kad me upitaju za izgled i način života, sjetim se svoje majke. Ne tajim, a ni ona, 77 joj je godina, a izgleda kao da joj je šezdeset. Ne samo da izgleda nego se tako i osjeća. Genetika, čini se, utječe, ali je bitan i način života. Ja sam stalno u pokretu. Otkad živim u Zagrebu, malo sam se opustio, ali opet, posao mi ne dopušta prelagodan način života.
Ne samo zbog zdravlja i propagiranja pravilne prehrane, nego, vjerujem, i zbog naslijeđa, volim jesti, kako mi to kažemo, “sve na lešo”. Riba, povrće i svježe voće uglavnom sačinjavaju moju prehranu. I tu sam stvarno bez brige, jer ne moram se odricati suvišnih kalorija. Ali, kad je slatko u pitanju, e, tu već postoji problem. Naime, obožavam ga i jednostavno se moram disciplinirati da ne pretjeram. Pazim na svoj izgled, redovito posjećujem saunu, jer osim što pomaže u održavanju tjelesne težine, pomaže i izlučivanju toksina iz organizma. Ipak, moram priznati, u posljednje sam vrijeme možda postao i opušteniji nego što bi trebalo, reklo bi se, malo sam se zapustio. Naime, dok sam živio u Njemačkoj, triput tjedno posjećivao sam dvorane za fitness, živio zdravo i disciplinirano, dok si sada čak i dopustim dvije, tri cigarete. Istina, dim ne uvlačim, ali onako, za društvo, zapalim. Dakako, ne može se govoriti o ovisnosti i uskoro namjeravam prestati. Za “izbacivanje” stresa pronašao sam svoje formule: meditaciju za opuštanje, uživam s bratom i njegovom obitelji, uživam u životu, radu s ljudima i pokretu koji mi on pruža.

Vlado Kalember

Život je pokret, tajnu kvalitetnog života možemo naučiti iz vode: ona koja se kreće je čista i zdrava, što dulje stoji, pretvara se u smrdljivu baruštinu.
Sve se kreće i život mora biti u pokretu. Vjerujem da je osamdeset posto tajne dugovječnosti i zdravog života u naslijeđu, ali ostatak ovisi samo o nama. Imam sreću da me zdravlje dobro služi, ne moram paziti na unos šećera, ne moram brojiti kalorije, a mnogi me pitaju postoji li formula dobrog izgleda. Ja je nemam, ali savjetovao bih svima da se ne opuste. Mnogi moji vršnjaci jednostavno su se predali. Kad naiđe nevolja, ne treba odustati, upasti u malodušnosti i ništa ne poduzimati. Uvijek postoji tračak nade koji nas može voditi u bolje, koji će nas pokrenuti. A upravo je to potrebno, jer iz kretanja se crpi životna energija i snaga da se ide dalje.
Ne bih mogao tvrditi da pretjerano pazim na prehranu, jer, dok si stalno u pokretu, na turnejama, postavlja se pitanje kako se uopće i prehranjivati zdravo. Zapalim koju s prijateljima, i uvijek kad je ugasim žao mi je što sam to učinio, pa se iskreno nadam da će doći i dan kad ću prestati pušiti. Zato mogu s ponosom tvrditi da se ježim od alkohola i, kad biste mjerili koliko sam u životu popio, stalo bi u jednu bocu.
Kad vas od mladosti prate oči javnosti, morate biti spremni na stresne situacije koje su sastavni dio takvog zvanja. Uvijek moraš biti spreman da će netko upirati prstom u tebe, da će ti privatni život secirati na tanke komadiće. Ali kad si spreman, to ne možeš nazvati iznenadnim stresom. Stoga bih svima preporučio da najprije sagledaju vlastitu odluku kako će živjeti. Ako je odluka pala, tada se ne moraju čuditi da se dogodilo nešto što se podrazumijeva samo po sebi.
Ipak, i ja sam morao pronaći “ventil”. Dok sam bio mlađi, intenzivno sam se bavio jahanjem, potom sam počeo igrati nogomet, a sada sam u potrazi za onim trećim. Sigurno ću ga naći.

Vlado Štefančić

Jedini izvor mog životnog veselja i vitalnosti jest posao. Što je preda mnom više zadataka i stresova, ja dobivam više energije i snage za borbu.
Vjerujem da genetika donekle utječe, ali što se mene tiče, ne bih to mogao potvrditi. Nažalost, mnogi iz moje obitelji poginuli su u svjetskom ratu, ali možda i zahvaljujući naslijeđu doživim stotu, nedavno je stric proslavio stoti rođendan. Jedini i osnovni razlog životnog veselja i dugovječnosti, odnosno moje vitalnosti, jest posao koji radim. I, iako to zvuči pomalo banalno, brojnost zadataka, novi projekti, problemi, stresovi, pa čak i negativne vijesti daju mi dodatnu energiju i potiču me bna borbu. Jer u mom, a vjerujem i u svakom poslu, moraš se stalno dokazivati.
Ne tajim godine i s ponosom mogu istaknuti da u 73. s velikim entuzijazmom i energijom radim na najvećem projektu, rock mjuziklu “Kosa” koji iziskuje maksimalnu tjelesnu i psihičku angažiranost. Na tom se projektu susrećem s potpuno novom, mladom generacijom koja čak i prvi put stupa na scenu. Cijeli sam dan u pokretu, dobivam veliku snagu koja mi je potrebna da obavim posao kako valja, da spojim trenutke pozitivnih vibracija i mnogo negativnih i nemogućih elemenata s kojima se susrećem, koji me pak ljute i daju dodatnu energiju.
S obzirom na maksimalnu angažiranost na poslu, ne mogu se baš pohvaliti zdravom prehranom, jer, ruku na srce, kako spojiti cijeli dan na poslu i pomno odabrani jelovnik. Na žalost, sve se svodi na sendviče, restorane, ali zato s ponosom izjavljujem da ne pušim i ne konzumiram alkohol. Ali zato si dajem oduška nakon posla i “smažem” veliku čokoladu. Istina, slatko deblja, ali ja sam veliki slatkoljubac i, uostalom, zašto se odreći takvih malih životnih veselja.

Gotovo da nema žene ili muškarca koji ne bi željeli znati kolika im je biološka dob jer se ona često razlikuje od kronološke koja im je zapisana u osobnoj iskaznici. Svakoga zanima i kako može utjecati na svoju biološku dob, kako usporiti nezaustavljivo starenje svog organizma. Donosimo jednostavan test s 15 pitanja na temelju kojeg svatko može doznati koliko je biološki mlađi ili stariji u odnosu na kronološku dob. A kako nikad nije kasno posvetiti se zdravlju, povećati kvalitetu života i izbjeći bolesti, navodimo i osnovne faktore koji usporavaju starenje.

U posljednjih je sto godina, zbog načina prehrane i ritma života znatno produljena očekivana ljudska starost tako da danas žene žive oko 80 a muškarci oko 74 godine. Stručnjaci čak tvrde da će se sredinom ovog stoljeća životni vijek još produljiti pa će žene prosječno živjeti oko 90 a muškarci čak 82 godine. Osnovni faktor očekivane duljine života je genetska struktura na koju se zatim nadovezuju svi vanjski faktori, odnosno način života. Većini je ljudi prilično lako “očitati” biološku dob na temelju izgleda, dok oko 10 posto ljudi ima manju, a 10 posto višu biološku od kronološke starosti. Genetsku je struktura svakome dana rođenjem i zasad se na nju ne može utjecati. Iz duljine života najbližih rođaka i predaka može se samo pretpostaviti očekivana starost te produžiti dob ako obratimo posebnu pažnju na faktore koji utječu na bolesti od kojih su umrli ili koje su ih mučile. Može se utjecati na vanjske faktore kao što su prehrana, tjelesna aktivnost i izloženost stresu.

Što o biološkoj dobi misli dr. sc. med. Darije Đokić, z.s., specijalist nuklearne medicine koji se usavršavao u ultrazvuku, tireoidologiji, onkologiji i sportskoj medicini a radi na Klinici za dijagnostiku u Nemetovoj ulici?

NACIONAL: Koji vanjski faktori najviše utječu na smanjenje biološke dobi? – Najveći je problem današnje civilizacije to što suvremeni čovjek uopće ne živi u skladu sa svojim genetskim kodom koji se gotovo nije promijenio u posljednjih 100.000 godina. Čovjek je genetski predodređen za kretanje pa je zbog toga glavni faktor koji utječe na biološku starost povećanje kretanja i svih drugih oblika tjelesnih aktivnosti. Onaj tko se ne kreće zbunjuje svoje biološke mehanizme pa se počinje debljati, a zatim i obolijevati od raznih bolesti.

NACIONAL: Nisu li cigarete i alkohol ipak veći neprijatelji zdravlja od nekretanja? – Pušenje i alkohol najveći su ubojice pripadnika suvremene civilizacije. Pušenje smanjuje aktivnu površinu pluća, a time i unos kisika u organizam te opskrbu svih organa tim za život iznimno važnim elementom. Nikotin osim toga sužava krvne žile te pospješuje arteriosklerozu i brojne druge bolesti perifernog krvožilnog sustava poput moždanih i srčanih udara i srčanih bolesti.

NACIONAL: Neki pak tvrde da je stres najveći neprijatelj suvremenih ljudi? – Loš utjecaj stresa također je posljedica neprilagođenosti života suvremenog čovjeka njegovoj genetskoj strukturi. Stres je prirodna reakcija ljudskog tijela na opasnost i priprema tijela na borbu, bijeg ili drugu tjelesnu reakciju u svrhu spašavanja života. Hormoni koji se tada izlučuju sužavaju krvne žile, povećavaju agresivnost i služe za tjelesnu akciju. Današnji čovjek neće naići na lava koji će zarežati na njega, ali često doživljava da šef reži na njega. Reakcija mozga i tijela na oba je podražaja ista, samo što današnji čovjek neće bježati i neće potrošiti izlučene hormone. On će nastaviti sjediti i nervirati se, a hormoni će ostati u krvi i postepeno uništavati krvožilni sustav. Česte promjene razina vrsta hormona u krvi izrazito štete zdravlju. Zbog toga je nemoguće opisati savršenu formulu za smanjenje biološke dobi koja vrijedi za sve ljude. Siromašni ljudi koji se loše hrane, ali žive mirno, trebali bi obratiti veću pažnju na svoju prehranu i umanjiti oscilacije hormona koje nastaju kao posljedica unošenja hrane u organizam. Bogati ljudi koji žive stresno a dobro se hrane veću bi pažnju trebali obratiti tjelesnim aktivnostima i opuštanju kako bi uravnotežili hormone koji nastaju pod utjecajem stresa.

NACIONAL: Koje su sportske i druge aktivnosti najkorisnije za smanjivanje biološke dobi? – Čovjek bi se trebao baviti nekim sportom koji mu odgovara najmanje dva puta tjedno po dva sata, a korisne su i razne metode relaksacije uvezene s Istoka ili osmišljene na Zapadu. Ipak, uvjeren sam da su tjelesne metode kudikamo djelotvornije nego autogeni trening ili neka vrsta meditacije jer one ne djeluju na tjelesnoj razini. Čovjek nije stvoren da meditira nego da trči!

NACIONAL Zbog čega većina istraživanja pokazuje da je vegetarijanska prehrana zdravija od mesne? – Hrana također tek posredno utječe na duljinu čovjekova života jer je mnogo važnije potroši li čovjek sve ono što unese u organizam nego kakva je kvaliteta konzumirane hrane. Današnji vegetarijanci zaista dulje žive od ljudi koji svoju prehranu baziraju na mesu, ali zbog toga što se današnji ljudi malo kreću i ne iskoriste energiju iz hrane koju jedu. Zbog toga su ljudi koji svoju prehranu baziraju na kruhu i masti, a tjelesno su aktivni, znatno zdraviji od onih koji jedu zdravu makrobiotičku hranu ali cijele dane provode pred televizorom. Čovjek nije ni vegetarijanac ni mesožder nego svežder, što znači da mu je svaka ekstremna dijeta, mesna ili vegetarijanska, neprirodna.

NACIONAL: Je li bitno redovito uzimati više manjih obroka hrane, kako savjetuju suvremeni nutricionisti? – Mislim da su to svojevrsne predrasude, jer da nitko nije egzaktno dokazao da je najbolje pojesti obilan doručak, a vrlo skromnu večeru ili da je najbolje jesti pet obroka dnevno. Čovjek je i dalje po svojoj genetskoj strukturi lovac, što znači da je jede kad ulovi, a to može biti ujutro, popodne ili navečer.

NACIONAL: Kako san utječe na biološku dob? – Kvalitetan je san jako potreban svakom čovjeku jer je to vrijeme tijekom kojega se njegovo tijelo obnavlja. Odraslim je ljudima potrebno između 6 i 8 sati sna, dok stariji spavaju kraće, a djeca dulje. Nije točno da je za zdrav san potrebno otići u krevet u 10 navečer a ustati u 6 ujutro, kao što neki tvrde. Najvažnije je da svatko pronađe idealno vrijeme za sebe, što znači da netko može spavati noću šest sati te još dva popodne i potpuno zadovoljiti svoje potrebe za snom.

NACIONAL: Zbog čega muškarci u prosjeku žive kraće nego žene? – Prosječna se dob žena produljila uvođenjem aseptičkih mjera pri porodu koje su znatno smanjile smrtnost žena od sepse. Drugi je značajan faktor i to što današnje žene imaju znatno manje djece, što znači i da se manje “troše” pa i dulje žive. Iako su žene slabije i sporije, biološki su znatno izdržljivije na kontinuirana opterećenja niskog intenziteta. Muškarci su pak tjelesno snažniji, ali nisu građeni tako da izdrže duga opterećenja kakva nalaže današnji život.

NACIONAL: Žive li muškarci kraće jer se ne kreću, nepravilno se hrane, piju, puše i rijetko odlaze k liječniku? – Svi su ti faktori skraćenja života podjednako zastupljeni i kod muškaraca i kod žena.

NACIONAL: Od kojih bolesti češće obolijevaju žene, a od kojih muškarci? – Osnovni su razlog smrtnosti suvremenih ljudi koronarne bolesti, od kojih češće umiru muškarci. Ženski spolni hormoni estrogeni, koji štite žile i srce od naslaga i drugih štetnih utjecaja, lavni su razlog zbog kojeg žene ne obolijevaju od koronarnih bolesti, ali samo do menopauze. Nakon tog razdoblja smrtnost od koronarnih bolesti izjednačava se kod muškaraca i žena.

NACIONAL: Na koji način harmonični odnosi s partnerom i širom zajednicom utječu na biološku dob? – Odnosi s bližnjima posredno utječu na starenje smanjujući loš utjecaj stresa. Osoba koja je izložena stresu sigurno će se smiriti nakon što dođe kući jer će je ondje dočekati pozitivna i ugodna atmosfera koja godi. Seks još snažnije djeluje na opuštanje pa su zbog toga ljudi zadovoljni svojim seksualnim životom znatno vitalniji od onih koji to nisu.

Test godine

Ovaj mali test od 15 pitanja pomoći će vam da odredite koja je vaša prava biološka dob. Također, vidjet ćete koliko vam neke navike nabacuju suvišnih godina, i kako ih se promjenom istih navika možete riješiti. Istodobno, zadržite navike koje vam smanjuju biološku dob i dalje ih njegujte.
Kad odgovorite na sva pitanja, zbrojite godine koje ste zaradili svojim odgovorima. Zatim rezultat pribrojite vašim kronološkim godinama da bi utvrdili koja je vaša biološka dob.

1. Kojeg ste spola?

a) Ženskog-5.4
b) Muškog+2.1

2. Koliko često doručkujete?

a) Svaki dan0
b) Dva-tri puta tjedno+0.5
c) Nikad+2

3. Koliko često jedete vođe i povrđće?

a) Pet puta dnevno
b) Dva do tri puta dnevno+0.2
c) Rijetko+0.4

4. Koliko često jedete meso?

a) Rijetko ili nikad-0.5
b) Jednom ili dvaput tjedno0
c) Češče od dva puta tjedno+1

5. Koliki vaša tjelesna masa odstupa od idealne? (Odgovor potražite u tablici sa strane)

a) malo niža-1.8
b) ne odstupa-1.5
c) malo je veća-1.3
d) znatno je veća 0
e) izuzetno mnogo+1

6. Jeste li od svoje 18. godine dobili na težini?

a) ne, nisam ništa dobio/la, ako i da – ne više od sedam kilograma0
a) vaga mi pokazuje između 7 i 15 kilograma više+1
a) s 18 sam imao/la više od 15 kg manje nego danas+2.5

7. Pušite li?

a) Ne, nepušač sam.0
b) Ne, prestao sam pušiti.+1.4
c) Da, povremeno. Popušim manje od 5 cigareta dnevno.+5.6
d) Da, do 20 cigareta dnevno.+6.6
e) Da, više od 20 cigareta dnevno.+8

8. Koliko alkohola pijete?

a) više od dvije čaše dnevno+1
b) jednu do dvije čaše dnevno-1
c) rijetko ili nikad0

9. Koliko sati u prosjeku noću spavate?

a) manje od 6.5 sati0
b) 6.5 do 7.5 sati-2
c) 7.5 do 8.5 sati-1
d) više od 8.5 sati+0.5

10. Koliko se često bavite sportom?

a) gotovo nikad0
b) jednom tjedno-2
c) dva do tri puta tjedno-3
d) pet puta tjedno-4

11. Kako trenutačno živite?

a) nevjenčan/a sam, ali živim s partnerom/icom0
b) u braku-0.5
c) neoženjen/neudata+1.5
d) prolazim kroz razvod+2
e) moj partner/partnerica je umro/umrla+1.5

12. Koliko ste zadovoljni svojim seksualnim životom?

a) vrlo zadovoljni0
b) prilično zadovoljni+1
c) nezadovoljni+2

13. Koliko ste velikih stresnih događaja (npr. smrtni slučaj, razvod, selidba) imali prošle godine?

a) nijedan0
b) jedan+1
c) dva +2
d) tri ili više+3

14. Koliko se često družite s prijateljima?

a) najmanje šest puta mjesečno0
b) najmanje tri puta mjesečno+0.2
c) rijetko+0.4

15. Koliko su (bili) stari vaši djedovi i bake?

a) svi preko 75 godina0
b) svi ispod 75 godina+1
c) dvoje preko 75 godina+0.5
d) troje ispod 75 godina+0.7

KRONOLOŠKA DOB:
REZULTAT TESTA:

ZBROJ= BIOLOŠKA DOB:

Komentiraj

Source:Tonko Vulić