DON HUDSPETH: ‘Naše studente pita se za mišljenje, ne samo za točan odgovor’

O tome koje su razlike između američkog i hrvatskog obrazovnog sustava, kako studente uče kritički razmišljati i koja su njihova najveća postignuća u 25 godina od osnivanja, za B&B govori dekan američkog koledža RIT Croatia

Kada je u pitanju poslovna i obrazovna domena, rujan je po mnogočemu početak godine. Uostalom, ta dva područja se na neki način nadovezuju jer nam obrazovanje definira poslovni put. Želimo li studirati, malo koje raskršće je na tome putu važnije od fakulteta koji ćemo odabrati. Kada je u pitanju Hrvatska, lepeza mogućnosti na tom području se znatno proširila. Ove godine punih je četvrt stoljeća od odluke Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da potakne osnivanje privatnih visokoobrazovanih institucija. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u Hrvatskoj trenutno djeluje 119 visokih učilišta sa statusom ustanove, od čega osam javnih sveučilišta, dva privatna sveučilišta, 68 fakulteta i umjetničkih akademija i jedan sveučilišni centar na javnim sveučilištima, četiri privatna veleučilišta, 11 javnih veleučilišta, 22 privatne visoke škole i tri javne visoke škole. Najzastupljeniji studijski programi, njih čak 483, iz područja su društvenih znanosti, a s 282 programa na drugom mjestu su oni iz područja tehničkih znanosti. Slijede humanističke znanosti, biomedicina i zdravstvo te programi iz umjetničkog područja. Od same odluke o poticanju osnivanja privatnih visokoobrazovnih institucija, u Hrvatskoj je prisutan Rochester Institute of Technology poznatiji kao RIT. Jedini američki koledž u Hrvatskoj u proteklih je 25 godina na popisu želja mnogih maturanata. Pogodnosti koje nudi svojim studentima su brojne: od međunarodne studentske suradnje, studiranja u međunarodnom okruženju na dvije lokacije u Hrvatskoj, prakse zahvaljujući kojoj studenti s fakulteta izlaze s respektabilnim životopisom do vjerojatno one najvažnije, a to je da na svečanoj promociji studentima dodjeljuju dvije diplome, američku i hrvatsku. Kroz njihove programe prošlo je gotovo tri tisuće studenata, ne samo iz Hrvatske već i iz inozemstva, koji rade na pozicijama širom svijeta. Zvuči idealno, no cijela ta priča poprilično košta. Zašto se u nju isplati uložiti, objašnjava nam dekan RIT-a Croatia Don Hudspeth.

BUSINESS&BANKING: Koliko se razlikuju obrazovni sustavi u Hrvatskoj i Americi? Mogu li se oni uopće usporediti? Što bi bile zajedničke točke, a što posebnosti svakog sustava?

Na visokoobrazovnoj razini, američko obrazovanje smatra se najboljim na svijetu. U top 100 najboljih svjetskih sveučilišta, tridesetak ih je obično američkih. Puno je razlika između američkog i europskog, pa onda i hrvatskog sustava obrazovanja, ali nabrojit ću jednu za koju mislim da je posebno zanimljiva. Na američkim sveučilištima postoji više interdisciplinarnosti za vrijeme studija. Naime, studenti biraju određeni program (Major), a onda imaju mogućnost uzeti dodatnu skupinu predmeta (Minor) u nekom sasvim drugom području. Na primjer, studenti Business programa na RIT-u Croatia vrlo rado uzimaju minor iz psihologije i time proširuju svoja znanja, ali i mogućnosti zaposlenja. Isto tako, IT studenti mogu uzeti minor u Business Administration. Takve mogućnosti su u hrvatskom sveučilišnom okruženju ograničene i neuobičajene. Osim toga, kao posebnosti američkog sustava izdvojio bih i veliku zastupljenost tzv. General Education – predmete općeg obrazovanja – i veći fokus na primjenjiva znanja, odnosno manje teoretski pristup.

BUSINESS&BANKING: Kakvim biste ocijenili hrvatski obrazovni sustav? Što vidite kao prednosti, a što kao moguće nedostatke?

Ne bih htio davati jedinstvenu ocjenu cijelom hrvatskom obrazovnom sustavu jer i u njemu ima boljih i lošijih elemenata, a i same institucije obrazovanja se često jako razlikuju. Na razini osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja primjećujem da je količina gradiva koje se obrađuje u Hrvatskoj poprilično veća nego u Americi, što ima svojih prednosti, no rezultati PISA testa u području čitanja, matematike i znanosti svrstavaju hrvatske petnaestogodišnjake ispod njihovih američkih vršnjaka u svim trima područjima. Na RIT Croatia dolaze studenti i iz Hrvatske i SAD-a i u početku vidimo da učenicima koji dolaze iz hrvatskog obrazovnog sustava ponekad treba nekoliko tjedana da se priviknu na to da moraju aktivno sudjelovati na nastavi, da ih se pita za mišljenje, a ne samo za točan odgovor te da se prije svega traži razumijevanje i mogućnost primjene naučenog, a u manjoj mjeri sama reprodukcija znanja. Naravno, ni tu nije situacija jednaka sa svim učenicima i svim školama iz kojih dolaze. Američki sustav ima veću izbornost već u srednjoj školi, dok je u Hrvatskoj to samo djelomično tako i učenici samo u manjoj mjeri biraju predmete koji će im biti u fokusu.

Kada općenito govorimo o visokom obrazovanju, ono što svakako uvijek naglašavam je važnost KVALITETE obrazovanja, posebice s obzirom na svijet u kojem živimo, a koji karakteriziraju dinamičnost (disruptivnih) promjena i, između ostalog, veliki utjecaj tehnologije. Obrazovanje koje može odgovoriti na izazove tržišta rada, i svijeta budućnosti općenito, jest ono koje je kvalitetno, multidisciplinarno i cjeloživotno. Mi moramo studente učiti da se znaju snaći, da znaju pitati prava pitanja kad naiđu na problem. Da znaju koristiti kreativnost i inovacije u svijetu u kojem sve više vladaju izazovi kod kojih standardni načini rada i razmišljanja naprosto više ne djeluju.

‘Količina gradiva koja se obrađuje u Hrvatskoj veća je nego u Americi, ali hrvatski učenici su na PISA testu ispod američkih’

BUSINESS&BANKING: Postoji li razlika u programu kampusa u Hrvatskoj od onog u Americi?

Matično sveučilište RIT trenutno se sastoji od devet fakulteta i drugih obrazovnih institucija, pa je i izbor programa, smjerova i predmeta u Americi puno veći. Programi RIT-a, neovisno o tome radi li se o Rochesteru, Dubaiju, Zagrebu ili Dubrovniku, isti su. Razlike mogu postojati u izbornim predmetima, ali ne i u samoj strukturi programa. Uostalom, s obzirom na to da je RIT Croatia kampus RIT-a, svi naši programi moraju biti isti kako bi bili u skladu s američkom akreditacijom koju imaju. Student koji završi neki od studija u Hrvatskoj ili u Americi, dobit će istu diplomu koju izdaje RIT. Student koji je studirao u Hrvatskoj dodatno stječe hrvatsku diplomu koju izdaje RIT Croatia.

BUSINESS&BANKING: Kako se hrvatski brucoši navikavaju na američki sustav rada, stalne domaće zadaće, nastavu na engleskom jeziku?

Hrvatski brucoši lako se privikavaju na naš sustav. Prvo, razina engleskog među hrvatskim učenicima je iznimno visoka i to znatno olakšava tranziciju. Drugo, na RIT Croatia studenti imaju program orijentacije kroz koji im pomažemo da se što brže upoznaju s novim okruženjem i upoznaju nas. Svim studentima su od prvoga dana na raspolaganju akademski savjetnik, karijerni savjetnik, nastavnik mentor, ali možda najvažnije na početku, dobivaju svog peer mentora. Peer (kolega) mentor je student više godine koji ih prati kroz prvi semestar i pomaže im da se snađu. To se pokazalo vrlo uspješnom inicijativom i provodimo je već dugi niz godina. To su samo neki od oblika potpore tako da studenti zaista ne bi trebali imati tešku tranziciju i trudimo im se pomoći na sve načine. Kad smo među studentima prve godine na početku godine provodili anketu i pitali ih što ih je iznenadilo na RIT-u Croatia u prvih par tjedana, dobili smo velik broj komentara o važnosti akademskog poštenja, na čemu inzistiramo, iznenadio ih je vrlo neposredan odnos s nastavnicima i općenito pristupačnost svih zaposlenika. Na našim kampusima vlada princip otvorenih vrata pa tako studenti zaista lako dođu do informacija i ne ustručavaju se pristupiti bilo kome od nas. Osim toga, kažu da se lako naviknuti na dobro!

BUSINESS&BANKING: Kako se nosite sa studentima koji privatne fakultete upisuju kao izliku za „lakši put“, u stilu platio sam, sigurno će mi „gledati kroz prste“?

Nastavno na „gledanje kroz prste“, kod nas toga nema. Sve slučajeve varanja ili plagiranja radova ozbiljno tretiramo i nakon tri suspenzije studenti više nemaju mogućnost studija ni povratka na RIT Croatia. Da se razumijemo, mi stvaramo obrazovno okružje i prilike da se studenti razvijaju u željenim (karijernim) smjerovima. Takvo okružje podrazumijeva da studente tretiramo s poštovanjem i da su odgovorni odrasli akademski građani kojima je cilj steći obrazovanje. Mi ćemo studentima osigurati najbolje uvjete i kvalitetu studija, ali rad mora biti njihov jer, uostalom, rade za sebe.

‘U roku šest mjeseci od diplomiranja 78 posto naših studenata iz generacije 2021. bilo je zaposleno ili je nastavilo studirati’

BUSINESS&BANKING: Kako to da ste za početak 1997. odabrali Dubrovnik, a tek se četiri godine kasnije proširili na Zagreb?

U Hrvatsku smo došli na poziv tadašnjeg ministarstva nadležnog za obrazovanje s ciljem osnivanja visoke škole u Dubrovniku. Naime, iz razgovora s Ministarstvom proizašla je važnost pokretanja visokokvalitetnog studija iz turističkog menadžmenta s ciljem obnove turističke industrije u poslijeratnoj Hrvatskoj. U tom kontekstu Dubrovnik je izabran kao najbolja lokacija za osnivanje koledža, s obzirom na svoj ogroman turistički potencijal zahvaljujući međunarodnoj prepoznatljivosti brenda grada. To je bilo 1997. godine, dakle prije točno četvrt stoljeća, i zanimljivo je da smo najstarija privatna visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj.

BUSINESS&BANKING: Koje sve programe mogu studenti završiti na kampusima u Dubrovniku i Zagrebu?

Danas je RIT Croatia snažna europska organizacija, međunarodni kampus sveučilišta RIT koji u Hrvatskoj izvodi visokoobrazovne američke studije. Tu su četiri preddiplomska stručna studija iz kojih diplomanti stječu hrvatsku i američku diplomu. Radi se o dizajnu novih medija, informacijskim tehnologijama, međunarodnom poslovanju i studiju menadžmenta u turizmu i hotelijerstvu. U sklopu aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja na RIT Croatia, na zagrebačkom kampusu izvode se i studiji napredne akademske razine Organizational Leadership and Innovation i Information Technology and Analytics, nakon kojih se stječe američka diploma.

BUSINESS&BANKING: Razmišljate li o uvođenju nekih novih programa?

Upravo je studij naziva Dizajn novih medija novina na hrvatskom tržištu na koju smo izuzetno ponosni. Riječ je o američkom studiju koji je multidisciplinaran te objedinjuje područja dizajna, umjetnosti, vizualnih komunikacija, tehnologije i programiranja. Ovaj studij stvara stručnjake za digitalne medije sadašnjosti i budućnosti i s prvom generacijom smo krenuli ove jeseni. U pripremi su i drugi studiji koje ćemo, sukladno planovima rasta i razvoja, lansirati na tržište.

‘Studente moramo učiti koristiti kreativnost i inovacije u svijetu u kojem sve više vladaju izazovi kod kojih standardni načini rada i razmišljanja naprosto više ne djeluju’, kaže Don Hudspeth. FOTO: RIT

BUSINESS&BANKING: Svaki student dobije svog akademskog savjetnika. Koja je njegova uloga?

Jedna od ključnih karakteristika pristupa obrazovanju koje nudi RIT je fokus na studenta i studentsko iskustvo. Jako smo predani njegovanju individualiziranog pristupa koji počinje od upisa. Svaki potencijalni student ima specijalista za upis koji je posvećen isključivo njemu, njegovim interesima i željama. Cilj nam je dobro upoznati kandidate i vidjeti jesmo li dobra opcija za njih i obratno. Takav pristup se nastavlja i nakon upisa – svaki student ima dodijeljenog akademskog savjetnika, karijernog savjetnika, nastavnika mentora i tako dalje. Konkretno, akademski savjetnik prati akademski život studenta te ga usmjerava i pomaže mu tijekom studija kako bi uspješno i na vrijeme stekao sve uvjete za diplomu. To znači izradu individualnog akademskog plana za studenta koja se ažurira svaki semestar i savjetnik prati izvršava li student svoje obaveze. Isti princip je i s karijernim savjetnicima koji studentima pomažu oko obveza vezanih uz program obvezne stručne prakse tijekom studija, ali i povezuju studente s poslodavcima.

BUSINESS&BANKING: Koliko vam je važno i kako kod svojih studenata potičete kritičko i analitičko razmišljanje?

Naš fokus je adekvatna priprema studenata za globalno tržište rada i potrebe poslodavaca te uz tzv. T-shaped obrazovanje radimo na razvoju tvrdih i mekih vještina. Kod nas studenti uče kritički razmišljati jer nam je cilj da razviju znanja i vještine koji će im pomoći da se snađu u nepredvidivim uvjetima i situacijama.

BUSINESS&BANKING: Studentima nudite i mogućnost međunarodne razmjene. O čemu se radi?

Budući da smo kampus sveučilišta RIT, naši studenti imaju priliku provesti jedan do dva semestra studirajući na drugim kampusima RIT-a u Rochesteru u SAD-u, Kosovu ili Dubaiju. Nastavno na međunarodne razmjene, tu su i prilike koje nudi Erasmus program, odnosno partnerstva koja imamo s 22 sveučilišta u Europi.

BUSINESS&BANKING: Koliko je zanimanje Amerikanaca za studiranje na vašem fakultetu u Hrvatskoj?

Mogućnost studija na raznim kampusima RIT-a dovodi studente iz inozemstva u Dubrovnik i Zagreb. Svake godine ugošćujemo grupe američkih studenata na svojim kampusima. Uz to, popularni smo u američkoj dijaspori te upisujemo studente iz gradova kao što su Los Angeles, Chicago, Boston, New York, Cleveland i mnogi drugi. Nadalje, ove smo godine u suradnji s matičnim sveučilištem pokrenuli program naziva RIT European Post-High School Semester. Tzv. Gap-Year program namijenjen je učenicima završnih razreda srednjih škola u SAD-u koji dodatno promišljaju o odabiru visokog obrazovanja. S veseljem smo dočekali prvu grupu studenata koji će u Dubrovniku bolje upoznati sebe i svoje interese. Kod nas će pohađati određeni broj predmeta, odraditi istraživanje, putovati regijom te steći nova iskustva koja će im pomoći pri odabiru obrazovanja za buduću karijeru.

‘Od učenika smo dobili veliki broj komentara o važnosti akademskog poštenja, a iznenadio ih je i vrlo neposredan odnos s nastavnicima’

BUSINESS&BANKING: Koliko brzo nakon diplome vaši studenti pronađu posao? Jesu li to poslovi u struci i o kojim se pozicijama radi? Možete li nam možda istaknuti neke bivše studente i pozicije na kojima su danas?

Nastavno na statistiku svake godine radimo istraživanje na novim diplomantima i njihovom karijernom planu. Tako istraživanje za generaciju 2021. pokazuje da je u roku šest mjeseci od diplomiranja 78 posto njih bilo zaposleno i/ili je nastavilo s obrazovanjem, što je impresivan rezultat, posebice kad uzmemo u obzir posljedice odnosno utjecaj pandemije na tržište rada. Nastavno na područja, diplomanti rade u svojoj struci na raznim pozicijama, od specijalista/experta do managera sve do generalnih direktora i CEO-a. Također, zanimljivo je da je oko 25 posto diplomanata u poduzetništvu. Što se diplomanata tiče, imamo mnogo poznatih uspješnih pojedinaca koji potječu s naših kampusa, poput Ane Brandt, poznate stručnjakinje za korisničko iskustvo i potpredsjednice za to područje u Wynn Las Vegasu, Zorana Pejovića, renomiranog konzultanta za hotelijerski menadžment, Tane Zimmerman, osnivačice Bazzar.hr-a, Izeta Ždralovića, suosnivača Microblinka, i mnogih drugih. Moram priznati da mi je teško izdvajati pojedince jer bismo mogli ispisati stranice s predivnim i raznolikim pričama i ne osjećam da je u redu nekoga zaboraviti. Ponosni smo na sve svoje diplomante i njihove uspjehe.

BUSINESS&BANKING: Podupirete li svoje studente i nakon diplome, na putu prema zaposlenju? Današnjim poslodavcima potencijalni kandidati s diplomom u rukama, a bez radnog iskustva, daleko su od ideala. Kako rješavate tu situaciju i koliko je važna stručna praksa vaših studenata?

Kvalitetna primjena naučenog u praksi kroz razne forme iskustvenog učenja zapravo je ključni faktor obrazovanja koje nudimo – bilo kroz projekte, simulacije i stvarne projekte kompanija ili naš program stručne prakse. Naime, prvi smo na ovim prostorima uveli jedinstveni program obvezne stručne prakse po uzoru na RIT, koji podrazumijeva da studenti tijekom studija odrade 400 – 800 sati (ovisno o programu) praktičnog rada u području odabranog studija. Ta količina sati se razbija na dva bloka prakse i najčešće se odvija tijekom ljetnih mjeseci kada nema nastave. Drugim riječima, studenti najčešće odrade prvu praksu nakon druge godine, a drugu nakon treće godine. Time stječu ne samo vrijedno radno iskustvo, već imaju priliku spoznati odgovara li im određeno područje rada, organizacija, njihova kultura te vide li se u nečemu takvome u budućnosti. Neki od studenata tada već ostvaruju ozbiljna zapošljavanja, posebice u IT području. Kad zbrojimo sve sate obvezne stručne prakse koje su naši studenti odradili u kompanijama od 1997. do danas, zanimljivo je da je odrađeno više od 450 godina prakse godine u gotovo 5000 kompanija diljem svijeta s više od 6500 mentora. Naš Ured za karijere uvelike pomaže studentima u tom području, bilo kroz povezivanje s poslodavcima, pomoć i podršku u pripremi za razgovore za posao i slično. U tom kontekstu, 2000. godine prvi smo krenuli s tzv. Danom karijera, posebnim događanjem koje umrežava poslodavce s našim studentima.

‘Svake godine ugošćujemo grupe američkih studenata na svojim kampusima, a popularni smo i u američkoj dijaspori’

BUSINESS&BANKING: Kako biste definirali uspjeh akademske institucije? Koji parametri ga određuju? Što smatrate najvećim uspjehom svog fakulteta?

Iskreno, znam da će ovo zvučati kao kliše, ali zadovoljstvo studenata i uspjesi koje nižu tijekom studija i nakon što diplomiraju nama predstavljaju najveći uspjeh. Neizmjerno smo ponosni na sve njih, a posebice na činjenicu da i nakon diplome ostaju aktivni članovi naše zajednice.

Nastavno na spomenuto, zajednica i zajedništvo se nadovezuju na našu definiciju uspjeha. RIT Croatia je zajednica različitih dionika; aktivni angažman i doprinos svake te skupine pridonosi kvaliteti obrazovanja koje nudimo. To su prije svega predivni i predani te stručni nastavnici i zaposlenici iz administracije koji se svakodnevno brinu o našim studentima. To su naši diplomanti koji nam se vraćaju bilo kao poslodavci našim studentima, gostujući predavači, zaposlenici, članovi savjetodavnih vijeća… To su i predstavnici industrije koji su aktivni sudionici u obrazovanju naših studenata. I konačno, to su studenti i njihove obitelji koji su odabrali RIT Croatia u svojem obrazovnom putu.

BUSINESS&BANKING: Kako vidite budućnost svog fakulteta u Hrvatskoj?

Što se tiče budućnosti, vidim nas kao pionire koji nastavljaju stvarati pozitivne promjene u hrvatskom visokom obrazovanju.

Komentiraj