DOMAZET: ‘Država hitno mora svima s primanjima ispod 13.000 kn, uplatiti 10.000 kn pomoći’

Ekonomist i profesor na Međunarodnom sveučilištu za mir Tihomir Domazet predlaže osam mjera za spašavanje hrvatskog gospodarstva uslijed krize izazvane koronavirusom i objašnjava kako jednokratna državna pomoć može osnažiti potražnju

S Tihomirom Domazetom, redovitim profesorom ekonomije i financija na Sveučilištu za mir, koje su osnovali Ujedinjeni narodi i djeluje u 37 zemalja svijeta, razgovarali smo o ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa. Domazet je poznat među ekonomistima po svojoj ocjeni da je Hrvatska u protekla tri desetljeća nazadovala u odnosu na sve ostale članice Europske unije, a pod prijetnjom izvjesne ekonomske krize u Hrvatskoj predvidio je osam mjera za spašavanje hrvatskog gospodarstva. Domazet je u svojoj karijeri bio i pomoćnik ministra financija, dio školovanja proveo je u Americi, a 1995. godine bio je na specijalizaciji u MMF-u. Blisko je surađivao s poznatim hrvatskim ekonomistima Vladimirom Stipetićem i Dragomirom Vojnićem.

NACIONAL: Kako ocjenjujete nadolazeću recesiju, odnosno ekonomsku krizu prouzročenu koronavirusom?

Hrvatska već ima negativno iskustvo s krizom koja je buknula 2008. godine, a trajala je najdulje u Europi. Sad smo upali u novu krizu. Ova kriza zbog COVID-19 ne može se uspoređivati s onom krizom iz 2008. godine, jer je ona nastala u području financija pa je imovina iz realnog sektora otišla u banke. Poduzeća nisu imala prihode, nisu imala odakle isplaćivati plaće, smanjivala se potrošnja, opća i investicijska. U Hrvatskoj je trajala 11 godina. Ova nova kriza zbog koronavirusa kriza je socijalne distance. To znači da su promet, turizam, sportske priredbe, društveni događaji zaključani. Ograničen je i posjet trgovinama pred kojima se stvaraju redovi, a kad ne možete putovati, onda je zapravo sve zaključano. Ova kriza može imati katastrofalne posljedice. Uzrok joj nije nepoznat u ekonomskoj teoriji. Uzrokovana je šokom na strani ponude, ali i šokom na strani potražnje.

NACIONAL: Slažete li se s ocjenom da je ova kriza bila neočekivana?

To što se tvrdi da je ova kriza bila neočekivana, da nitko nije znao da će se dogoditi, nije točno. Dio znanstvenika upozoravao je na to da je svijet pred nerješivim problemima u novim okolnostima. Reći ću samo jedno ime. Profesor ekonomije Milan Mesarić sve je to opisao u jednoj knjizi, uz recenzije Vladimira Stipetića i Dragomira Vojnića. Od 1971. bio je stručnjak UN-a i direktor projekta za planiranje razvoja u Šri Lanki (1971. – 72.), Sijera Leoneu (1972. – 77.) i Libiji (1978.). Bavio se planiranjem razvoja gospodarstva i ekonomikom zemalja u razvoju. I ja sam predvidio da će se dogoditi ovo što se sada događa u svjetskoj ekonomiji iako ne i da će se to dogoditi zbog epidemije koronavirusa. Koronavirus je samo okidač za otpočinjanje jedne velike svjetske tragedije koja će najviše pogoditi male zemlje, male otvorene ekonomije.

NACIONAL: No što znači taj šok ponude i šok potražnje?

Ponuda uključuje sve one koji proizvode neke robe, tvornice, poduzeća. Njima treba omogućiti proizvodnju, a to je nemoguće bez novca. S druge strane, nalaze se oni koji kupuju, potrošači, domaćinstva, a oni isto tako trebaju imati novac, izvor financiranja. Danas taj novac nemaju ni jedni ni drugi. To znači da treba najhitnije, u roku od nekoliko dana, poduzeti ozbiljne mjere, koje će trenutno onemogućiti da dođemo do sistemskog rizika, kolapsa sustava. To se ne smije desiti. Pripremio sam osam mjera koje bi trebalo najhitnije donijeti da bi se riješio taj problem šoka ponude i šoka potražnje. Ove mjere trebaju ujedno biti u funkciji onoga što dolazi, kakav će trend biti poslije kada prođe ova kriza uzrokovana epidemijom.

‘Osim pomoći od 10.000 kuna građanima, država treba svakom djetetu do 18 godina preko njegova roditelja ili staratelja osigurati transfer novca u iznosu 5000 kuna, a sve jednokratnim uplatama’

NACIONAL: Koje mjere predlažete, za razliku od mjera Vlade?

Predlažem da svi građani koji imaju primanja ispod dvije prosječne plaće, što je negdje oko 13.000 kuna, jednokratno prime na svoje račune 10.000 kuna. Tako bi se potražnja preko noći osnažila. Svi oni koji imaju tekuće račune dobili bi taj novac na svojim računima, a oni koji ih nemaju, dobili bi ček s tim iznosom. Moram reći da bi se tako mogao riješiti dijelom i problem građana s blokiranim računima. Kada bi se kod agencija za otkup dugova primijenio taj princip, mogao bi se velikim dijelom riješiti i taj problem. Problem bi ostao jedino kod onih čija su dugovanja mnogo veća, ali oni su manjina među blokiranima. Ovih 10.000 kuna je zbog toga što postoje mnoge deklarativne mjere koje do sada nikada nisu bile primijenjene. Druga bi mjera bila da se i svakom djetetu do 18 godina preko njegova roditelja ili staratelja jednako osigura transfer novca u iznosu 5000 kuna, a sve jednokratnim uplatama. I to se treba učiniti odmah, u nekoliko sljedećih dana. Time bismo omogućili sada toliko potrebnu potražnju i građani bi mogli kupovati lijekove, kruške, jabuke, kruh, što god trebaju.

NACIONAL: Što bi, po vama, trebala biti treća mjera?

Ispričavam se što priču pojednostavljujem zbog lakšeg razumijevanja široj javnosti. Na strani ponude svim poslovnim subjektima, onima koji imaju jednog zaposlenog, kao i onima koji imaju, recimo, 10.000 zaposlenih, osigurati najjeftinije zajmove uz kamate od 0,1 do 0,2 posto. To treba odmah postati raspoloživo. Svaki privredni subjekt odlučit će kako će taj novac koristiti. Ako banke to ne bi željele provesti, onda bi se HNB i hrvatska vlada trebali drugačije odnositi prema tim bankama. Banke ne mogu ostati neokrznute i izvan ovih događaja. To je sada „condicio sine quo non“, pitanje opstanka. Četvrta mjera odnosila bi se na osiguravajuća društva u Hrvatskoj, koja bi prestala naplaćivati police osiguranja. Dok traje kriza, proglasio bi se moratorij. I osiguravajuća društva u istom su položaju kao i ostali dijelovi financijskog sustava pa bi i oni trebali sudjelovati u rješenju krize.

NACIONAL: Što još predlažete?

Vlada je obznanila da će preusmjeriti 37 milijuna eura iz dosadašnjeg programa EU-a u nešto drugo. Vlada treba iz europskih fondova osigurati najmanje milijardu eura. Iako je od 37 milijardi eura koje je Europska komisija predvidjela za spašavanje gospodarstva, za Hrvatsku predviđeno nešto više od milijardu eura, od toga još uvijek nema ništa. To je još uvijek samo na papiru. One prve tri mjere, u koje je direktno uključena Hrvatska narodna banka, ne bi bilo moguće pokrenuti da je Hrvatska članica eurozone, odnosno da je u svoj monetarni sustav umjesto kune uvela euro. Tu činjenicu sada treba iskoristiti. Unutar eurozone velika je svađa danas između onih koji imaju položaj kao Njemačka i Nizozemska i ostalih zemalja, koje više nemaju svoje nacionalne valute. Budući da Hrvatska ima svoju nacionalnu valutu, ona to može učiniti. HNB bi trebao osigurati i dodatne izvore financiranja iz Europske središnje banke. Nije bitno kako, otkupom obveznica ili povoljnim zajmom po kamati od 0,1 posto. HNB to može učiniti. Uostalom, HNB ima za to ima raspoložive izvore. Trenutno ima 18,5 milijardi eura deviznih rezervi. Nadalje, predlažem i jednu mjeru koja zadire u politički prostor.

NACIONAL: Koja je to mjera?

Predlažem mjeru koja nije tako velika u financijskom smislu kao ove prethodne, ali će mnogo značiti radi solidarnosti u društvu. Hrvatski sabor bi trebao donijeti zakon da se političke stranke više ne financiraju iz državnog proračuna. Pitate se kako će stranke onda preživjeti? Kako smo preživjeli u pokojnoj Jugoslaviji kada stranke nisu bile financirane iz proračuna?

NACIONAL: Ali tada nije ni bilo stranaka.

Nije bilo stranaka, ali postojao je politički sustav u kojem su postojale različite političke organizacije. Ne govorim to zato što bi to bilo nekakvo veliko financijsko dostignuće, nego zato što političke stranke ovako kako su dosad bile financirane nisu ništa učinile da se unaprijedi ekonomski sustav i poveća blagostanje u društvu. Unatrag ovih 30 godina političke stranke u Hrvatskoj financirane iz državnog proračuna nisu pridonijele ekonomskom razvoju, drugim riječima, nisu opravdale ulaganja.

NACIONAL: A što ćemo onda sa Saborom i demokracijom?

Stvari se moraju promijeniti. Sabor danas donosi odluke prema onome što mu naredbodavac kaže, a to su stranke vladajuće većine. To nije parlamentarizam i demokratsko funkcioniranje vlasti u pravom smislu tog pojma. Izgleda kao da su izbori svake četiri godine samo nužno zlo. Za sve ovo što predlažem Sabor treba donijeti zakone kojima bi se smanjio i broj zastupnika u Saboru. Sa sadašnjih 153 Sabor bi trebao smanjiti broj na 100 zastupnika. Za to postoji mogućnost. U Ustavu piše da Sabor može imati od 100 do 160 zastupnika pa ja predlažem da se taj broj smanji na 100 zastupnika, a samo za njih 50 plaće bi se financirale iz državnog proračuna.

NACIONAL: Zar ćete ovih preostalih 50 zastupnika ostaviti bez plaća?

To je nešto nalik financiranju političkog sustava u Švicarskoj. Nije valjda rješenje samo u tome da će saborski zastupnik riješiti sve svoje financijske probleme ulaskom u saborske klupe, da će uz pristojnu plaću imati podmirene i sve druge troškove, troškove telefona, putovanja… S druge strane, kakav je bio njihov doprinos ekonomskom razvoju Hrvatske? To ne znači da se dovodi u pitanje sustav parlamentarne demokracije, nego taj način po kojem u saborskim klupama sjede zastupnici kada im se hoće, koliko im se hoće, a važno im je samo doći na glasanje da bi dizali ruke prema nalozima iz vrha stranaka vladajuće koalicije. Skupe se jedan dan da bi izglasali nešto što im je netko rekao da trebaju izglasati. Za to glasanje najčešće nema znanstvene i stručne podloge, nego se glasa kako se politička elita dogovori. Nadam se da se možemo složiti da saborski zastupnici nisu pridonijeli ekonomskom razvoju Hrvatske.

‘Iako je od 37 milijardi eura koje je Europska komisija predvidjela za spašavanje gospodarstva, za Hrvatsku predviđeno nešto više od milijardu eura, od toga još uvijek ništa’

NACIONAL: Nije li ta vaša tvrdnja – da zastupnici nisu pridonijeli razvoju Hrvatske – presmiona?

Nije, a evo i zašto. Od 1986. do 2018. godine razvijenost Hrvatske realno je pala u odnosu na prosjek Europske unije više od 30 posto. Za svaku odluku koja se donosi u Saboru trebala bi postojati stručna analiza, ali toga do sada nije bilo. Sada je trenutak u kojem treba reći što učiniti kako bi se prevladale dosadašnje greške. Ako se nastavi djelovati na dosadašnji način, a to i dalje postoji kao zadanost u javnom prostoru, hrvatskom gospodarstvu prijeti sistemski rizik – ili ako hoćete kolokvijalnim rječnikom, kolaps. Zašto to govorim? Ova kriza i ona prethodna iz 2008. godine totalno se razlikuju.

NACIONAL: U čemu se razlikuju te dvije krize?

Razlikuju se zato što će svijet, ekonomija i društvo poslije COVID-19 biti potpuno drukčiji nego što su bili do sada. Treba prepoznati što će se i kako razvijati kasnije da bismo već danas mogli donositi kvalitetne odluke i mjere. O čemu se radi? Cijeli je svijet pred ekonomskim kolapsom, Hrvatska nije izuzetak. Imam najsvježije podatke. Njujorška burza naizgled nema nikakve veze s Hrvatskom, ali ipak ima veze. Zašto? Zato što uvijek postoji prelijevanje, direktno ili indirektno, onoga što se događa u velikim ekonomijama na male otvorene ekonomije kao što je hrvatska ekonomija. Ta je burza u New Yorku od 12. veljače do 27. ožujka ove godine pala 30 posto, što je golemi, ogroman pad. Čak ni 1929. godine, u vrijeme poznate svjetske ekonomske krize poznate pod nazivom Velika depresija, u usporedivo kratkom razdoblju nije bio zabilježen tako veliki pad na burzi. Isto tako, nikada u Americi, ali još nikada, nije se dogodilo da je u tjedan dana bilo izgubljeno 3,3 milijuna radnih mjesta, a to se dogodilo prošloga tjedna. To je signal da ekonomske mjere moraju biti drukčije nego što su bile ikada dosad.

NACIONAL: Po čemu drukčije?

Postoji Moderna monetarna teorija, a ona pripada postkejnzijanizmu. I sam pripadam toj ekonomskoj školi i surađujem s Levy institutom iz New Yorka gdje imam brojne suradnike. Do prije dva mjeseca SAD, ali i mnoge druge zapadne zemlje, odbacivao je ideju o prihvaćanju Moderne monetarne teorije. Američki predsjednik Donald Trump bio je na vrhu piramide tog odbacivanja. Međutim, prije oko tri mjeseca američki Kongres pozvao je glavnog autora te Moderne monetarne teorije Randalla Wraya. Mjere koje je američki Kongres jučer donio u skladu su upravo s tom teorijom Randalla Wraya, a to se priprema učiniti i Velika Britanija. Većina je već shvatila da ono što je do jučer bilo u svjetskoj ekonomiji, sutra više neće biti. Modernu monetarnu teoriju, kao i novoj ekonomiku, u Hrvatskoj također analiziraju još dvojica ekonomista, a to su prof. Dubravko Radošević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i naš doajen, profesor Stjepan Zdunić. Svaka mjera koju sam predložio usmjerena je rješavanju tih ekonomskih šokova, a sve zajedno su konzistentne, što je osobito važno. O tim promjenama pišem i u svojoj novoj knjizi, koju upravo završavam, a nazvao sam ih „društvenom revolucijom“.

NACIONAL: Kako će, po vama, izgledati te ekonomske mjere kada se svijet jednoga dana riješi koronavirusa?

Svaka mjera mora biti u cilju rješavanja šokova, ali treba se uklapati i u model koji će djelovati nakon ove krize. NATO se u uvjetima ove krize pokazao nedoraslim. Nije ponudio nikakvu pomoć, a mogao je.

NACIONAL: NATO je vojni savez, a ne organizacija osposobljena za borbu protiv koronavirusa.

Zar NATO nije mogao poslati Hrvatskoj kontejner zaštitnih maski, a ima ih u zalihama stotine milijuna? S druge strane, pokazalo se da ne funkcionira ni Europska unija. Europska unija ništa nije ponudila za rješavanje ove krize. U Italiji su se počele skidati zastave Europske unije i podizati zastave Kine koja je sa svojim medicinskim osobljem i opremom priskočila u pomoć Italiji, europskoj zemlji najviše pogođenoj virusnom zarazom COVID-19. Ima ozbiljnih naznaka da je Italija prva zemlja koja će napustiti eurozonu, a možda i Europsku uniju. Eurozona je u ozbiljnoj krizi, a ona će imati i najveći ekonomski pad. Što je dosad, u ovih mjesec i pol dana, učinila Europska unija u čiji proračun i Hrvatska uplaćuje? Ništa. Postoji i skupina najrazvijenijih zemalja G-7. To je neformalna skupina. Ni ona nije ništa pomogla, a mogla je.

NACIONAL: Možda nisu znali kako odgovoriti na taj izazov?

Znali su više od svih ostalih, a sada razmatraju što će se dogoditi da bi napokon počeli i djelovati. Zbog njihovih ideoloških ciljeva posljedice će najviše osjetiti male otvorene ekonomije. O tim malim zemljama, poput Hrvatske, nitko se ne brine. One su doživjele najveći udar i od krize 2008. godine, a i sada će se to ponoviti. Ako je Vlada dobila mandat da radi s proračunom što hoće, onda to znači da proračun više ne funkcionira. A poznato je da je državni proračun najvažniji ekonomski, društveni i politički akt neke države. Čuo sam da sada postoji i ideja u Vladi da se počnu smanjivati plaće.

NACIONAL: Trebaju li se smanjivati plaće u Hrvatskoj?

To smanjivanje plaća bilo bi jedino u funkciji tzv. interne devalvacije, a to znači da HNB ništa neće činiti da djeluje mjerama monetarne politike da bi sudjelovao u rješavanju krize. To znači biti u okvirima „austerity“ politike, što znači drastično smanjivanje javnih izdataka s ciljem da se ništa ne mijenja u monetarnoj politici, a od toga će najveće koristi opet imati uvoznici. Doći će do još većeg povećanja nejednakosti, a gospodarstvo će sigurnim koracima ići prema kolapsu. Do prije 10 dana bila su puna usta raznim stručnjacima koji su govorili o samoregulirajućem tržištu, kako će tržište riješiti sve ekonomske i financijske probleme. Nakon ovoga što se desilo, više nisam čuo tu priču o magičnoj formuli samoregulirajućeg tržišta.

NACIONAL: Znači li to da tržištu treba okrenuti leđa, napustiti taj model?

Nije mi to ni na kraj pameti. Tržištu treba omogućiti da djeluje i više nego dosad, ali i državi se mora omogućiti djelovanje. Washingtonski konsenzus, koji nam je nametnut izvana kao neoliberalizam, i ta mainstream ideologija totalno su propali. Moramo ih pokopati i uspostaviti novi sustav. Imam pripremljenu knjigu, a dolazeće promjene podveo sam pod pojam društvene revolucije. Goleme će promjene nastati na osnovi novih ekonomskih odnosa. Svijet više na dosadašnji način ne može funkcionirati. Ta se društvena revolucija već odvija.

‘Predlažem mjeru koja će mnogo značiti za solidarnost u društvu. Hrvatski sabor bi trebao donijeti zakon da se političke stranke više ne financiraju iz državnog proračuna, jer nisu opravdale ulaganja’

NACIONAL: Goldman Sachs predviđa pad američkog gospodarstva od 24 posto. Njemački poznati Ifo Institut predviđa gospodarski pad u Njemačkoj od pet posto. Jedino nema neke procjene o tome koliki će ekonomski pad biti u Kini.

Imam procjene koje sam dobio od kolega u svijetu dva sata prije ovog razgovora. Dvadeset najrazvijenijih zemlja već je u recesiji. Ne govorim o onome što će biti u drugoj polovici godine, ali u sadašnjim uvjetima svjetsko gospodarstvo bit će u padu oko dva posto. Ukupni pad u SAD-u za cijelu godinu bit će 2,5 posto, u Njemačko 6,8 posto, Francuskoj šest posto, a Kina će imati rast 2,8 posto. Ali na tom popisu nema malih otvorenih ekonomija, koje će biti još više pogođene. Moja je procjena da će Hrvatska na kraju godine imati pad od preko 8,5 posto. Točno je da će u prvom i drugom tromjesečju doći do strahovita pada ekonomske aktivnosti, a da će se onda gospodarstvo oporavljati u drugom polugodištu. U prvoj polovici godine u eurozoni će pad biti 20 posto, a u Hrvatskoj 24 posto. U prvom polugodištu bit će najveći pad, a poanta je u tome da se sada trebaju donijeti mjere da se u dugom polugodištu taj pad ne nastavi.

NACIONAL: Koliko Hrvatskoj u ovoj situaciji može pomoći činjenica da je ponovo vratila kreditni rejting i izašla iz ekonomskih neravnoteža?

Unatoč tome Hrvatskoj je i prije ove krize bilo predviđeno usporavanje rasta, a bruto nacionalni dohodak je 2019. bio niži nego 2008. godine. Jedan od najboljih pokazatelja toga gdje se gospodarstvo nalazi jest da su ukupne kamate svih sektora bile veće od prirasta BDP-a, a to će se još više odraziti u ovoj godini, što implicira da država već sada treba tražiti reprogram svojih dugova, što će omogućiti poslovnim subjektima, ali i stanovništvu, da od banaka zatraže reprograme. Tako da se ne dogodi da moramo platiti 17 milijardi kuna kamata, a da pad BDP-a bude veći od 25 milijardi kuna. To bi nas odvelo u sunovrat.

NACIONAL: Kakva je ekonomska perspektiva Hrvatske?

Već godina se bavim istraživanjem i ova kriza me nije iznenadila. Normalno, nisam mogao predvidjeti da će je izazvati koronavirus. No ova kriza je bila kao okidač na dosadašnje promašaje. U knjizi koju završavam rješenje za ovu krizu razvio sam kroz 10 strategijskih ciljeva – od ekonomskog razvoja, demografije do toga kakav novi sustav treba biti. Čovječanstvo je sada na prijelomnoj točki evolucije i zapalo je u gotovo nerazrješiva proturječja i probleme. To se rješava velikim promjenama – društvenom revolucijom. Društveni odnosi su poremećeni, a najveći katalizator koji utječe na te promjene je nova tehnologija. Ne budemo li se uključili u tu novu tehnologiju, opet će nam prijetiti kolaps sustava. Ako ne budemo njome znali upravljati, onda će opet netko nama upravljati. Ne želim razmišljati o posljedicama ako za te goleme izazove ne upregnemo svoje znanje, sposobnosti i umješnosti.

Komentiraj