DOMAC: ‘Zaštita klime i čista energija trebaju biti politički mainstream pa zašto onda ne bi bile dio jakog ministarstva’

Autor:

Tomislav Čuveljak/NFOTO

 

Posebni savjetnik Predsjednika Republike Zorana Milanovića za energiju i klimu i direktor Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac objašnjava zašto smatra pozitivnim spajanje Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša i energetike

Hrvatska bi sigurno mogla i trebala biti jedan od predvodnika energetske tranzicije – naša tradicija, znanje stručnjaka i prirodni potencijali to omogućuju“, rekao je u razgovoru za NACIONAL posebni savjetnik Predsjednika Republike Zorana Milanovića za energiju i klimu i direktor Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac. Poziciju posebnog savjetnika za energiju i klimu predsjednik Milanović je prvi put uveo na samom početku mandata te je na to mjesto postavio čovjeka koji vrlo uspješno vodi Regionalnu energetsku agenciju. Domac kaže da je uvođenjem posebnog savjetnika za energetiku i klimu predsjednik Milanović poslao poruku da je tema klimatskih promjena i zelene politike vrlo važna i da su tu činjenicu zapazili i veleposlanici s kojim je vodio razgovore u proteklih pola godine. U razgovoru za NACIONAL Domac govori i o posljedicama koje na energetski sektor ima pandemija koronavirusa te otkriva je li za Hrvatsku dobro da su energetika i zaštita okoliša postali dio velikog Ministarstva gospodarstva.

NACIONAL: Jeste li razočarani da u trenutku kada su zelene politike u Europi sve zastupljenije Hrvatska više neće imati samostalno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, već će ono biti pod Ministarstvom gospodarstva?

Zašto bi to trebao biti problem? Zeleno gospodarstvo, zaštita klime i čista energija trebaju biti politički mainstream, pa zašto onda ne bi bile i dijelovi jednog velikog i jakog ministarstva. Teme energije i klime ne treba izdvajati u neki mali rezervat već naprotiv, trebamo ih integrirati i u sve druge segmente – u financije, vanjske poslove, EU fondove… Osobno bih rado vidio i potpredsjednika vlade koji bi bio zadužen za zeleno gospodarstvo na sličan način kako je posložena i Europska komisija. Čuvati status quo nikad nije dobra ideja, mi moramo ići stalno naprijed. Naravno da će praksa pokazati kako će stvari funkcionirati, odnosno hoće li riječ biti o suštinskoj promjeni koju trebamo ili će održivi razvoj samo ostati ukras u nazivu Ministarstva.

NACIONAL: Kakva je vaša dosadašnja suradnja s ministrom Tomislavom Ćorićem i što od njega očekujete u novom mandatu?

Dosadašnja komunikacija i suradnja je bila otvorena i korektna, ali moja su očekivanja još puno veća. U situaciji krize u kakvoj se nalazimo, ali i pred izazovom prelaska na zeleno gospodarstvo sve državne institucije moraju surađivati maksimalno konstruktivno i moramo koristiti sav stručni potencijal i znanje koje imamo na raspolaganju. Nadam se da će to u novom mandatu posebno doći do izražaja, a da će se novo ministarstvo iskazati u transparentnom poticanju investicija u čistu energiju i zeleno gospodarstvo kao nijedno prije u povijesti Hrvatske.

NACIONAL: Koji su to ključni projekti na kojima bi Ćorić morao inzistirati u iduće četiri godine?

Vrlo brzo će biti potrebno donijeti Zakon o klimi, odnosno izravno prenijeti obveze iz Europskog klimatskog zakona koji ima ishodište u Europskom zelenom planu. Bit će još posla i na Nacionalnom energetskom i klimatskom planu te Dugoročnoj niskougljičnoj strategiji koji moraju biti usklađeni s novom europskom agendom, a sve zajedno treba povezati i uskladiti s Nacionalnom razvojnom strategijom koju treba žurno donijeti. To podrazumijeva izradu scenarija nulte emisije do 2050. godine, odnosno izradu i plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za minimalno 60% do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i pravaca razvoja koji uključuju fosilna goriva. Vrijeme i okolnosti u kojima se nalazimo pružaju jedinstvenu priliku za pokretanje velikog vala zelenih ulaganja potrebnih za obnovu hrvatskog gospodarstva. Potrebno je ulagati i u programe edukacije i prekvalifikacije kadrova koji nam nedostaju. Potrebno je ulagati u inovacije, istraživanje i razvoj suvremenih tehnoloških, ali i društvenih rješenja, poslovnih modela i financijskih instrumenata koji će osigurati što veći udio domaće komponente u svim budućim ulaganjima i realizaciji. Samo sektor čiste energije može generirati više od 8000 novih radnih mjesta godišnje, uz sudjelovanje građana i poduzetnika, ali i povećati energetsku neovisnost države, smanjiti emisije ugljika i olakšati prilagodbu klimatskim promjenama.

NACIONAL: Koliko je za Hrvatsku dobro što je jedna zelena politička opcija prvi put ozbiljno zastupljena u parlamentu?

Dobro je vidjeti da energija i klima postepeno zauzimaju važno mjesto u programima svih političkih opcija. Sastav Europskog parlamenta nikada nije bio ovako ‘’zelen’’ kao u ovom sastavu, a slično se događa i na drugim razinama. Nedavno održani lokalni izbori u Francuskoj također su dobar primjer. Hrvatska tek treba slijediti taj trend u punoj mjeri, ali i to će se postepeno dogoditi. Integrirana klimatska i energetska politika postaje kontinuitet politike Europske unije, ona slijedi još iz Pariškog sporazuma iz 2016. i do danas je potvrđena u svakom političkom dogovoru između Europskog vijeća i EU parlamenta. Sigurno je dobro da ćemo zelenu političku opciju viđati u Saboru, ali pravi rezultati će se moći očekivati tek nakon što to postane politički mainstream, a ne usamljeni glas nekoliko aktivista. To se u Europskoj uniji već dogodilo, dogodit će se i u Hrvatskoj.

NACIONAL: Koliko je pandemija koronavirusa usporila ili možda čak i zaustavila aktivnosti u energetskom sektoru?

Konačnu štetu koju nam je prouzročio koronavirus nešto je što ćemo tek saznati. Zasad, na sreću, kašnjenja u izvođenju radova nisu bila prevelika, a događala su se uglavnom zbog otežane dobave roba (npr. fotonaponski paneli iz uvoza i sl.) ili zbog problema u međumjesnom putovanju radnika na energetskoj obnovi javnih zgrada. Sve je to dosta brzo prevladano i aktivnosti su nastavljene. To su međutim aktivnosti koje su ugovorene prije izbijanja krize. Ono na što sada moramo staviti fokus su nove investicije, vidi se pad novog ugovaranja i projektiranja, a to jako zabrinjava. Primjerice, energetska obnova višestambenih zgrada formalno je otkazana do jeseni, a prema neslužbenim informacijama na neodređeno. To je loše jer je olako propuštena prilika za investicijski ciklus od nekoliko stotina milijuna kuna. EU sredstva koja su namijenjena za investicije ne bi se trebala prenamjenjivati, jer su nam investicije ključne za gospodarski oporavak. U isto vrijeme EU najavljuje vrlo izdašna financijska sredstva baš za realizaciju Europskog zelenog plana, a pogotovo u okviru planova za gospodarski oporavak. Ne samo u EU nego i globalno – tijekom razdoblja lockdowna zabilježen je pad potrošnje svih fosilnih goriva, jedino su obnovljivi izvori energije i dalje u porastu. Na kraju se može čak i dogoditi da koronavirus ubrza energetsku tranziciju, nadam se da će tako i biti.

 

 

‘Hrvatsko predsjedanje nije u području energije i klime donijelo željeni iskorak. Šteta je da se na tzv. Zagrebačkom summitu teme čiste energije, klime ili okoliša nisu ni spomenule’

 

 

NACIONAL: Je li Hrvatska posebno ranjiva u ovoj situaciji ili je ova kriza možda prilika da se Hrvatska postavi kao lider, pogotovo kada je u pitanju energetska tranzicija?

Hrvatska zasigurno ulazi među najranjivije skupine kada je u pitanju i ova kriza. Ranjivi smo zbog loše strukture gospodarstva, prevelikog uvoza energije i hrane, zanemarene i devastirane industrije. Prognoze pada GDP-a za Hrvatsku su između 10 i 15 posto, što je zastrašujuće. Ranjivi smo zapravo zbog neiskorištavanja naših prirodnih potencijala na pametan i održiv način, desetljeća nebrige, nerada i korupcije moraju doći na naplatu. Hrvatska bi sigurno mogla i trebala biti jedan od predvodnika energetske tranzicije – naša tradicija, znanje stručnjaka i prirodni potencijali to omogućuju. Činjenica je i da se to još nije dogodilo, a u prošlom razdoblju nisam ni primijetio potrebnu ambiciju politike da se to i dogodi. Nemamo više vremena za gubljenje ako zaista ne želimo propustiti još jednu priliku da našim građanima omogućimo život kakav im naša zemlja može ponuditi. U tom smislu je dobro da na izbore i formiranje nove vlade nismo izgubili puno vremena, a na novoj vladi je sada i velika odgovornost da iskoristi priliku ove krize.

NACIONAL: Početkom mjeseca završilo je hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a, hoće li se ono pamtiti kada su u pitanju teme vezane uz klimu i energetiku?

Hrvatsko predsjedanje po meni nije u području energije i klime donijelo željeni iskorak, iako treba priznati da se događalo u iznimno teškim okolnostima. Šteta je da se na tzv. Zagrebačkom summitu teme čiste energije, klime ili okoliša nisu ni spomenule. Umjesto da smo se nametnuli kao uzor zemljama jugoistočne Europe, što je uz neosporan politički prestiž sigurno moglo donijeti i posrednu gospodarsku korist i otvaranje tržišta za hrvatsko znanje i industriju, mi smo tu priliku zasad propustili. Vrijeme će pokazati hoćemo li i u budućem razdoblju ostati u drugom redu i samo promatrači europske Lige prvaka u ovom području. Osobno ću raditi na tome da to ipak ne bude tako jer smatram da Hrvatska može biti istinski šampion i na području energetske tranzicije.

NACIONAL: Koliko ste kao savjetnik predsjednika RH za klimu i energetiku imali utjecaja na hrvatsku agendu i je li vas netko iz vlade uopće kontaktirao po tom pitanju?

Hrvatska agenda bila je definirana još krajem prošle godine, dakle prije početka mandata predsjednika Milanovića. Bilo je razgovora da i osobno sudjelujem na Vijeću ministara u Splitu, ali okolnosti zdravstvene krize su i te planove poremetile. Bez obzira na to, prošli tjedan u Beču predsjednik Zoran Milanović susreo se s austrijskim predsjednikom Van der Bellenom i potpisao Inicijativu za veću klimatsku ambiciju. Hrvatska na ovaj način nikada do sada nije poslala jaču političku poruku u smjeru zaštite klime i obuzdavanja klimatskim promjenama, ponosan sam da sam u tome aktivno sudjelovao. Inicijativu su potpisale ukupno 33 države, od toga 15 zemalja članica Europske unije.

NACIONAL: Što ste u proteklih otprilike pola godine koliko traje mandat predsjednika Milanovića napravili po pitanju klime i energetike?

Pristupanje spomenutoj Inicijativi za veću klimatsku ambiciju smatram jako značajnim iskorakom i važnom političkom porukom. Jedan od prvih sastanaka koje sam u Uredu predsjednika organizirao bilo je i primanje inicijative Znanstvenici za klimu – predsjednik Milanović bio je prvi koji je podržao ovu važnu inicijativu. Trudim se da gotovo svaki tjedan razgovaramo s akterima energetske tranzicije – poduzetnicima, znanstvenicima i inovatorima i šaljemo poruke sukladno ustavnim ovlastima predsjednika Republike Hrvatske. Trenutno okupljam i posebno Vijeće za energetsku tranziciju pri Uredu predsjednika. Vijeće će organizirati i voditi stručne rasprave o posebno važnim pitanjima iz područja energetske tranzicije u svrhu informiranja predsjednika Milanovića te izrade strateške platforme od interesa za Republiku Hrvatsku. Članovi Savjeta imenovani su iz redova istaknutih stručnjaka, znanstvenika i gospodarstvenika koji svojim znanjem i iskustvom mogu doprinijeti ostvarenju ciljeva Savjeta. Drago mi je da ćemo kao člana Vijeća imati i predstavnika kojeg će predložiti Hrvatsko novinarsko društvo, a na sjednice Vijeća pozivat će se i vanjski sudionici i izvjestitelji iz ministarstva nadležnog za energetiku i okoliša te drugih domaćih i međunarodnih ustanova, tvrtki i institucija. Vijeće će djelovati proaktivno i inicirati raspravu o temama i politikama koje proizlaze iz europskog zakonodavstva i programa s namjerom poticanja pozitivnih promjena u hrvatskom društvu, gospodarstvu i energetici.

NACIONAL: Je li već i sama činjenica da je predsjednik uveo mjesto savjetnika za energiju i klimu znak da se u Hrvatskoj polako osvještava svijest o važnosti ovog područja?

Siguran sam da je tako. Nema jače poruke o važnosti neke teme ili područja na kojem se treba drugačije i više početi djelovati od one kada je pošalje predsjednik jedne države. Drago mi je da su Hrvatsku po ovoj činjenici zapazili i u EU-u – razgovori s predsjednicima država i veleposlanicima to stalno potvrđuju.

NACIONAL: Početkom godine nova je Europska komisija predstavila Green Deal kao temelj europske budućnosti, koliko je pandemija koronavirusa ugrozila taj projekt?

Danas više nego ikad možemo biti ponosni što smo dio EU-a. Plan Europske unije je da do 2050. postanemo klimatski neutralan kontinent, to pojednostavljeno znači da se još nešto fosilne energije koristi, da obnovljivi izvori energije prevladavaju i da je ukupna neto emisija staklenički plinova nula. To naravno ne znači da fosilnih izvora energije više nema ili da su potrošeni, uostalom ni kameno doba nije završeno zato što se potrošio kamen, već zato što su ljudi izumili nove tehnologije i počeli koristiti naprednije materijale.

 

 

‘Sigurno je dobro da ćemo zelenu političku opciju viđati u Saboru, ali pravi rezultati će se moći očekivati tek nakon što to postane politički mainstream, a ne usamljeni glas nekoliko aktivista’

 

 

Plan oporavka – tzv. Next Generation EU koji se upravo donosi, pokazuje da će ambicije Zelenog plana biti samo pojačane. Očekujem još bržu dinamiku investicija i političkih inicijativa, sve što se događalo u prvom kvartalu ove godine ovo potvrđuje. Tako na primjer, Španjolska donosi novi zakon kojim će zabraniti sve nove projekte ulaganja u vađenje ugljena, nafte i plina, obustaviti sve subvencije za fosilna goriva i postaviti cilj od 100% obnovljivih izvora i klimatsku neutralnost do 2050. godine. Na vrlo praktičnoj razini, Nizozemska je već zabranila ugradnju plinskih bojlera za grijanje, a iz EU-a dolaze i zanimljivi podaci– za razliku od drastičnog smanjenja prodaje benzinskih i dizelskih vozila, isporuka električnih automobila u prvom kvartalu uvećala su se za 56 posto, a u sljedećih deset godina elektromobilnost će se na razini EU-a poticati s čak 200 milijardi eura. Ovih dana je i objavljeno da je Irska u prvom kvartalu samo iz energije vjetra proizvela čak 47% svoje električne energije. Promjene se događaju brzo i tu i mi moramo biti spremni.

NACIONAL: Koju ulogu bi Hrvatska trebala imati u Green Dealu i na kojim područjima još imamo najviše prostora za napredak?

Hrvatska kao mala zemlja članica sigurno nikada neće imati neki dominantan gospodarski utjecaj. Važna bi međutim mogla biti politička poruka i dobar primjer. Mi sigurno imamo potencijala u više područja – čistoj energiji, digitalizaciji, proizvodnji hrane. To su područja u kojim možemo pokazati da je moguće raditi transparentna, a poticati zeleno i lokalno. Dobar primjer su i neki hrvatski i EU gradovi koji su najbolji predvodnici energetske tranzicije i upravo su oni svojim postignutim rezultatima omogućili današnji europski Zeleni plan i vodeću ulogu Europske unije na globalnoj sceni. Danas nema europskog grada koji ne ulaže u energetsku obnovu, ne nabavlja električne autobuse, ne potiče fotonaponske elektrane i druge obnovljive izvore energije. U Hrvatskoj moramo pokrenuti još bržu dubinsku energetsku obnovu fonda zgrada što uključuje i obnovu Grada Zagreba i okolice nakon potresa te novu izgradnju, vodeći pritom računa o sveprisutnom problemu energetskog siromaštva. U ovom području imali smo već i do sada dobrih rezultata, na tome treba graditi dalje. Područje zelenog vodika sigurno je zanimljivo za Hrvatsku, a u korištenju fotonaponske tehnologije trebali bismo biti među vodećima u Europi. Prostora za napredak sigurno imamo i u boljem korištenju EU fondova, iz postojeće omotnice (2014-20121.) isplaćeno je još uvijek manje od polovice, što jasno pokazuje da treba bolje planirati, pojednostaviti procedure i bolje provoditi natječaje. Brzina ne smije značiti pad transparentnosti, natječaje tipa najbrži prst ozbiljne zemlje uglavnom ne poznaju i ne bi nam se smjeli više događati. Izazov je zaista ogroman – ovoga puta imat ćemo više nego dvostruko više sredstava na raspolaganju, ali će i kriza i potrebe gospodarstva biti jako velike. Ipak, novi instrument EU Next Generation prilika je za Hrvatsku kakvu do sada još nismo imali.

NACIONAL: Osim što ste savjetnik predsjednika Milanovića, ujedno ste i direktor Regionalne energetske agencije (REGEA). Na koji način REGEA sudjeluje u Green Dealu i što iskustvo vaše agencije može konkretno donijeti Hrvatskoj?

REGEA je najveća energetska agencija u Hrvatskoj i sigurno među najboljima na razini cijelog EU-a. Samo u ovom trenutku provodimo više od 17 EU projekata, do sad smo generirali više od 900 milijuna kuna projektnih investicija, povukli više od 500 milijuna kuna EU bespovratnih sredstava. Naši djelatnici rade kao evaluatori za Europsku komisiju i kao pozvani stručnjaci u nekoliko savjetodavnih tijela. Naše iskustvo pokazuje da možemo biti uz bok najboljima u Europi i da naši projekti mogu biti referenca i za puno razvijenije zemlje članice. Dobar primjer je naš projekt NEWLIGHT koji je pokrenuo preko 100 milijuna kuna investicije za javnu rasvjetu u gradovima i općinama sjeverozapadne Hrvatske i koji je u veljači 2019. primio prestižnu Europsku nagradu za energetske usluge (EESA) u Bruxellesu. Iste godine je predstavljen i na Investicijskom forumu Sporazuma gradonačelnika u Bruxellesu kao primjer dobre prakse, gdje je uvršten u jedan od 20 najuspješnijih EU investicijskih projekata, a još prije je predstavljen i na Energy Show2017 konferenciji u Dublinu, nakon čega je prihvaćen i kao referentni model za slične aktivnosti u Irskoj.

NACIONAL: Jesu li hrvatsko gospodarstvo i hrvatska vlada prepoznali mogućnosti energetske tranzicije i koliko ih je spremno prihvatiti i uključiti u svoje poslovne planove?

Mislim da Hrvatska svoj gospodarski razvoj mora temeljiti na zelenom gospodarstvu i europskom Zelenom planu. Mislim da su hrvatski gospodarstvenici, ali i stručnjaci spremni – mnogi od njih već rade veće i značajnije projekte izvan Hrvatske nego kod kuće. Važan pokretač investicija koji će u razdoblju do 2030. godine dovesti do potrebne promjene kako bi se stvorili uvjeti za stvaranje novih vrijednosti, za poticanje ulaganja i za održivi rast je upravo središnja država. Nova vlada mora inzistirati i na uvođenju izvrsnosti u javni menadžment i postaviti javne naručitelje u ulogu zaštitnika kvalitete isporučene usluge građanima, ali i u ulogu ravnopravnih partnera poduzetnicima. Ključan zadatak je i zaštiti porezne obveznike od korupcije i nesankcionirane neučinkovitosti uprave te smanjiti razne komponente političkog rizika prisutne u Hrvatskoj.

NACIONAL: Jeste li razočarani jer je ova tema bila slabo zastupljena u izbornoj kampanji?

Slažem se da su teme energije i klime bile nedovoljno zastupljene, ali su se ipak spominjale puno više nego svih godina prije. Energija, klima i zeleno gospodarstvo bit će neizbježne teme u svim godinama pred nama. Nitko više ne može pobjeći od činjenice da se klimatske promjene događaju, a moguća kriza zbog klimatskih promjena bit će veća od bilo kojeg virusa. Ove probleme ne mogu riješiti niti znanstvenici, niti stručnjaci, to mogu napraviti jedino – političari. Nadam se da će nova hrvatska vlada to prepoznati kao važnu političku temu.

 

OZNAKE: julije domac

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.