Dokumenti koji su procurili iz Superlige otkrivaju: Novi model financiranja nogometa bit će u američkom stilu

Procurili su planovi za europsku Superligu, koji pokazuju neviđeni napor da se ograniči mehanizam spiralne cijene (plaće) igrača i podijeli bogatstvo između najbogatijih nogometnih klubova, piše Financial Times.

Mjere, koje se kreću od dogovora o podjeli prihoda do strogih ograničenja potrošnje, potvrđene su redakciji Financial Timesa i vrlo su slične strukturi vodećih američkih sportskih liga.

Desetak vrhunskih klubova, uključujući engleski Manchester United, španjolski Real Madrid i talijanski AC Milan, prijavili su da će se pridružiti ovom odmetnutom natjecanju koje prijeti razbijanjem postojećih struktura moći u najgledanijem sportu na svijetu.

Unatoč galami i negodovanju navijača, usprkos europskim političarima i nogometnim stručnjacima, klubovi Superlige nastavljaju s projektom za koji vjeruju da će od globalnog emitiranja i sponzorskih prava prikupiti više od četiri milijarde eura godišnje. Ta je brojka otprilike dvostruko veća od one u Ligi prvaka, najboljem klupskom natjecanju na kontinentu, kojeg Superliga planira istisnuti.

Prema ljudima koji su upoznati s planovima, 15 “klubova osnivača” Superlige podijelit će 32,5 posto komercijalnih prihoda. Daljnjih 32,5 posto bilo bi raspoređeno između svih 20 timova koji sudjeluju, uključujući pet strana pozvanih da igraju na natjecanju svake godine. Dvadeset posto prihoda bilo bi dodijeljeno po zaslugama ili bi ovisilo o učinku na natjecanju. Konačnih 15 posto podijelilo bi se na temelju veličine publike.

Zatvorena natjecanja

Osoba izravno uključena u ovaj posao rekla je da model distribucije osigurava da pobjednik natjecanja dobiva samo 1,5 puta više od kluba na začelju tablice. Za usporedbu, taj je omjer u španjolskoj La Ligi oko 3,5 puta. Međutim, klubovi će moći zadržati sve prihode od prodaje karata i sponzorskih ugovora.

Ovakav model financiranja bliži je sjevernoameričkim sportskim ligama poput američkog nogometa i košarke, odnosno, NFL i NBA lige, u kojima franšize sklapaju zajedničke komercijalne ugovore. Pritom koriste kolektivne ugovore s igračima i druge mjere za izjednačavanje uvjeta.

Ta su natjecanja “zatvorena”, što znači da momčadi svake godine imaju zajamčeno mjesto, a vlasnici imaju pouzdane prihode i stabilnu dobit.

Ova struktura Superlige, međutim, predstavlja temeljni prekid s načinom na koji se godinama upravljalo europskim nogometom, sa svojom “piramidalnom” strukturom koja omogućuje da bilo koja ekipa – ako postigne dobar rezultat na terenu – može doći do glavnih nagrada.

Brojni glavni arhitekti Superlige, poput Manchester Uniteda, Liverpoola i AC Milana, imaju američke vlasnike. Preostali trošak pokretanja u iznosu od 3,25 milijardi eura financira se dužničkim ugovorom kojeg potpisuje američka investicijska banka JPMorgan Chase.

Ipak, pokretačka snaga projekta je Florentino Pérez, predsjednik Real Madrida koji je imenovan predsjednikom Superlige. Pérez je ukazao na financijsku krizu u vrhunskim klubovima, od kojih su mnogi pretrpjeli velike padove prihoda zbog pandemije i jako su zaduženi, dapače, “uništeni”, kako je rekao u intervjuu za španjolsku televiziju.

Pozitivna zadržana dobit

Još jedna važna značajka američkih franšiza su strogo ograničeni troškovi. Klubovi Superlige obvezali su se da će koristiti samo 55 posto svojih prihoda na “sportsku potrošnju”, poput plaća igrača, transfera i naknada za agente, tvrde ljudi koji su upoznati s tim uvjetima. Inače, europski klubovi obično troše 70 do 80 posto prihoda samo na plaće nogometaša.

Klubovi Superlige također su potpisali klauzulu o “izjednačavanju poreza”, tako da će se “porez na dohodak na plaće normalizirati i obračunavati po stopi od 45 posto”, za Financial Times govore oni koji izravno poznaju ove ugovore.

To bi osiguralo da klubovi u Španjolskoj, primjerice, gdje nogometaši plaćaju višu poreznu stopu od one u Italiji ili Engleskoj, ne budu u konkurentskom nepovoljnom položaju kada se procjenjuju limiti potrošnje.

U dokumentima se dodaje da klubovi Superlige moraju imati “pozitivnu zadržanu dobit prije kamata, poreza, amortizacije i neto dobiti”. Na ovaj se način želi raskinuti s prošlom dinamikom, gdje su mnogi klubovi, posebno oni s bogatim vlasnicima, nagomilali velike gubitke kako bi stekli najbolje igrače.

Superliga je odbila komentirati brojke, ali poručuju da se njezin model temelji na većim isplatama “solidarnosti” manjim momčadima i nastojanju da se stvori “održivi model za cijelu nogometnu piramidu”, piše u utorak Financial Times.

Komentiraj