[quote_box_center]

  • Grčić i ministar financija Boris Lalovac imali su u ponedjeljak razgovore s Europskom komisijom na stručnoj razini, a utorak na političkoj, s povjerenikom Moscovicijem

[/quote_box_center]

Dodatne proračunske uštede u visini od 0,4 bruto domaćeg proizvoda (BDP) koje od Hrvatske traži povjerenik Europske komisije za ekonomska i financijska pitanja Pierre Moscovici odradit će se a da se neće dirati u plaće, socijalna davanja i mirovine, kazao je u srijedu potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, najavivši pritom moguće podizanje trošarina.

Grčić i ministar financija Boris Lalovac imali su u ponedjeljak razgovore s Europskom komisijom na stručnoj razini, a utorak na političkoj, s povjerenikom Moscovicijem. Riječ je o konzultacijama s Europskom komisijom u sklopu Europskog semestra, instrumenta za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica. Povjerenik Moscovici ocijenio je razgovore vrlo pozitivnima, istaknuvši da je još preostalo posla koji treba obaviti do sljedećeg tjedna, između ostaloga napraviti dodatne fiskalne napore u visini od 0,4 posto BDP-a, što iznosi otprilike 1,3 milijarde kuna.

“Hrvatska je bila i u dramatičnijim situacijama. To ćemo odraditi, a da istovremeno nećemo dirati u plaće, socijalna davanja i mirovine. Neke ćemo uštede naći na prihodovnoj, a nešto ćemo naći na rashodovnoj strani u smislu povećanja određenih naknada ili recimo smanjenja određenih materijalnih troškova, subvencija i slično”, naveo je Grčić.

Grčić ne otkriva o kojm je trošarinama riječ

Korekcije u trošarinama mogle bi biti u smjeru koje znače prilagodbu razine trošarina koje imamo u Europskoj uniji”, rekao je Grčić ne otkrivši, međutim, o kojim se točno trošarinama radi. Po njemu, više bi se detalja o svemu tome moglo znati tijekom ovoga tjedna nakon dogovora unutar Vlade, odnosno nakon pregovora sa predstavnicima Bruxellesa.

Dodatne uštede od 0,4 posto BDP-a za Grčića nisu ništa dramatično što se ne da riješiti jer, istaknuo je, Hrvatska je i lani imala dodatne mjere, također na razini od 0,4 posto BDP-a.

Ujedno, najavio je korekcije investicija u javnim poduzećima gdje, istaknuo je, svako novo ulaganje, po novoj metodologiji izračuna deficita, znači jedan poveći minus.

“Bitno je da stabiliziramo bilance javnih poduzeća” naveo je potpredsjednik Vlade dodavši da ga posebno raduju rezultati privatnog sektora koji je lani ostvario četverostruko veću dobit u odnosu na godinu prije.

Na pitanja hoće li se u budućnosti obustavljati jamstva državnim poduzećima, Grčić je odgovorio kako se neće obustavljati jamstva ali da će se mijenjati kriteriji po kojima se ona dodjeljuju.

“Dosad je sve bilo fleksibilno, no ubuduće će se državna jamstva davati samo ako će se ti novci trošiti na restrukturiranje. Time želimo potaknuti uprave tih poduzeća da se više angažiraju u provedbi restruktuiriranja i povećanju dobiti tvrtki koje vode” kazao je Grčić.

Ponovio je, međutim, da je značajan napredak dosad napravljen i u tom segmentu, kazavši kako je lani 43 od 55 takvih tvrtki imalo dobit, što se, istaknuo je, prvi put dogodilo u trogodišnjem mandatu ove ali i prijašnjih vlada.

“Rezultat je to i provedbe restrukturiranja u tim poduzećima ali i smanjenja broja zaposlenih za pet posto te smanjenja ukupnih troškova za 8,5 posto”, naveo je potpredsjednik Grčić.

Privatizacija javnih poduzeća s tržišnim kapitalom

Najavio je daljnju privatizaciju javnih poduzeća koje imaju tržišni potencijal da prežive bez pomoći države, poput Croatia Aitrlinesa, dok u privatizaciju neće ići poduzeća odnosno kompanije koje gospodare državnim bogatstvom poput Hrvatskih voda ili Hrvatskih šuma.

Grčić se nada da će i prvi kvartal 2015. BDP biti pozitivan na godišnjoj razini, temeljeći to na oporavku industrije u veljači i ožujku, oporavku izvoza odnosno osmom mjesecu rasta osobne potrošnje što je, kaže, jedna od ključnih komponenti rasta BDP-a.

“Dva pozitivna kvartala zaredom označili bi izlazak iz recesije, nadam se da će se to i dogoditi”, rekao je Branko Grčić.

Dotaknuvši se proračunskog deficita, naveo je da je on najbliži stopi od 5,7 posto ponovivši, kako se radi o novoj europskoj metodologiji, odnosno najsveobuhvatnijem deficitu koji je ikad mjeren u Hrvatskoj, u koji je ušlo i ono što se nisu nadali, poput troškova izgradnje zagrebačke Zračne luke.

Komentiraj