Documenta pozdravlja najavu zahtjeva za reviziju presude ICJ-a po tužbi za genocid protiv Srbije

Pixabay

Udruga Documenta – Centar za suočavajne s prošlošću pozdravlja najavljeno podnošenje zahtjeva za revizijom presude Međunarodnog suda pravde po tužbi kojom je Bosna i Hercegvoian teretila bivšu SR Jugoslaviju odnosno današnju Srbiju za agresiju i genocid, te ističe da civilno društvo smatra da je način na koji se raspravlja o tome neprihvatljiv.

“Za civilno je društvo na čitavome području bivše Jugoslavije posve neprihvatljiv način na koji se raspravlja o pokušajima revizije presude Međunarodnoga suda u Haagu po tužbi zbog genocida koju je BiH podnijela protiv Srbije. Samo će Sud u eventualnome postupku ocijeniti jesu li ispunjeni uvjeti za reviziju presude,”  ističe Documenta.

No za poslijejugoslavenska društva preliminarno se, ocjenjuje, čini bitnim sljedeće: Reakcije na pokušaj revizije presude polaze od pretpostavke da bi novi sudski postupak nužno „doveo do pogoršanja aktualnih međunacionalnih i međudržavnih odnosa“, a posebno je zabrinjavajuće da su se ovakvim stavovima priključili i neki od ovlaštenih predstavnika „međunarodne zajednice“, što pokazuje da više ni izvanjski čimbenici nisu u stanju očuvati objektivnost u pristupu stanju na jugoistoku Europe, nego se orijentiraju na puko dnevno-političko taktiziranje.

Do sada uopće nije bilo javnih reakcija koje bi, neovisno o pragmatičkim razmatranjima kome politički šteti, a kome koristi revizijski postupak, ukazala na to da je ponovno razmatranje ratnih zločina važno kako bi se izbjeglo ono najgore što se poslije rata može dogoditi: njegovo mistificiranje, uljepšavanje, uz zaborav zločina i, posebice, žrtava, ističe se u priopćenju.

Documenta pritom upozorava  da se “propušta sagledati da vladine institucije svima nama duguju korištenje svih raspoloživih načina priznanja patnje žrtava i traženja mogućeg obeštećenja, što uključuje traženje revizije presude.”

Documenta podsjeća da su od samoga početka ratova na području tadašnje Jugoslavije organizacije za ljudska prava insistirale na suočavanju sa zločinačkom ratnom realnošću, a da je po završetku rata taj je pristup nastavljen u vidu težnje da se omogući cjelovito suočavanje poslijejugoslavenskih društava s vlastitom prošlošću. “Suočavanje koje ne bi tek recikliralo nacionalističke mitove, nego ozbiljno propitalo enormnu cijenu koja je plaćena za pobjede i poraze, za provođenje etničkoga čišćenja na najvećem dijelu teritorija nekadašnje SFRJ. Ta je ‘cijena’ ponajprije iskazana u ljudskim životima i nesrećama preživjelih”, ističe se u priopćenju koje potpisuje Eugen Jakovčić.

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović potvrdio je kako će pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) biti pokrenut postupak revizije presude iz 2007. po tužbi kojom je BiH teretila bivšu SR Jugoslaviju odnosno današnju Srbiju za agresiju i genocid. Izjavio je to u petak, 17. veljače nakon sastanka s pedesetak političara, predstavnika bošnjačkih nevladinih udruga, sveučilišnih profesora, pravnih stručnjaka na kojemu su razmatrani argumenti za pokretanje postupka revizije presude kojom je ICJ 2007. potvrdio kao je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima ali je utvrdio i kako vlasti tadašnje SR Jugoslavije nisu bile izravno uključene u planiranje i provedbu tog zločina.

Prema pravilima statuta ICJ-a posupak revizije neke presude moguć je pod uvjetom otkrivanja novih dokaza bitnih za tužbu i to najkasnije šest mjeseci nakon njihova otkrića, a novi su se, rekao je Izetbegović, pojavili u procesu protiv bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića.

Komentiraj