Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću u srijedu je izrazila žaljenje što je Slobodan Praljak nakon izricanja osuđujuće presude počinio samoubojstvo, istaknuvši kako je Žalbeno vijeće haškog suda u velikom dijelu potvrdilo prvostupanjsku presudu šestorici Hrvata iz BiH.

“S žaljenjem smo primili vijest da je Slobodan Praljak nakon izricanja osuđujuće presude počinio samoubojstvo”, navodi Documenta u priopćenju.

Podsjeća i da je Žalbeno vijeće u velikom dijelu potvrdilo prvostupanjsku presudu u predmetu “Prlić i drugi” u kojem je šestorka osuđena na temelju udruženog zločinačkog poduhvata kao oblika individualne kaznene odgovornosti za sudjelovanje u podjarmljivanju Muslimana i drugih nehrvata koji su živjeli na onim dijelovima teritorije BiH za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni, kako bi ih s tih prostora definitivno protjerali i uspostavili hrvatski teritorij.

“Sredstva kojima je taj projekat ostvarivan su bila sustavna i rasprostranjena ubijanja, protjerivanja, zatočenja kroz mrežu zatočeničkih centara za Muslimane, pljačke i deložacije Muslimana i uništavanja njihovih kuća i imovine, njihovo prisilno premještanje na teritoriju pod kontrolom Armije BiH ili deportacije u treće zemlje”, ističe Documenta. Također, Žalbeno vijeće potvrdilo je međunarodni karakter oružanog sukoba.

Navode kako je Haški sud tijekom dokaznog postupka i prvostupanjske presude u slučaju političkog i vojnog vrha tzv. Herceg Bosne utvrdio počinjenje brojnih zločina nad Bošnjacima. Upozoravaju i da u Hrvatskoj postoje otpori u suočavanju s nasljeđem rata u BiH pri čemu su ti razlozi otpora višestruki.

“Postoji značajan kontinuitet političkih, vojnih i obavještajnih elita, koje su izravno sudjelovale u ratovima devedesetih, i sa zabrinutošću prate ishod sudskih postupaka. S druge strane u dijelovima društva postoji strah da bi priznavanje patnje drugih umanjilo značaj vlastitog stradalništva”, smatra Documenta.

Uz to, postoji i zabrinutost od mogućih političkih i financijskih implikacija sudskih presuda o čemu mediji i političari nerijetko spekuliraju, naročito nakon prvostupanjske presude Ratku Mladiću u kojoj nije konstatirano sudioništvo tadašnjeg srpskog državnog vrha u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Documenta podsjeća i da je Tribunal u prethodnim odlukama, primjerice u predmetu Tadić, potvrdio direktno sudjelovanje pripadnika Vojske tadašnje SRJ u BiH na strani Vojske Republike Srpske.

Također, u ponovljenom postupku protiv Jovica Stanišića i Franka Simatovića koji je u tijeku pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove, razmatra se njihova odgovornost temeljem udruženog zločinačkog poduhvata, koji kao sudionike uključuje srpski državni vrh predvođen Slobodanom Miloševićem.

Komentiraj

FOTO:foto HINA/Tomislav Pavlek/tp
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.