DOBA KORONE: Migranti su u Švedskoj značajan resurs

Četvrtina Šveđana su naturalizirani građani. Došli su iz 160 zemalja sa svih krajeva svijeta. Protiv koronavirusa bori se gotovo 15 tisuća liječnika i 20 tisuća medicinskih sestara rođenih izvan Švedske

Piše: Petar Fehir

Švedska je u posljednih 150 godina od zemlje iz koje se odlazilo (samo u Ameriku je na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće otišlo oko milijun Šveđana) postala zemlja u koju se rado dolazi. Razlog je u nacionalnoj strategiji koja je davno shvatila da se „uvozom“ radne snage može ubrzati razvoj. Tako je Švedska od jedne relativno siromašne, izolirane države na dalekom sjeveru, postala jedna od najrazvijeniijih u svijetu.

Posljednjih nekoliko desetljeća, što zbog ratova, što zbog siromaštva u različlitim dijelovima svjeta, godišnje desetine tisuća ljudi traži azil u Švedskoj. Još se pamti 2015. kada je taj broj prešao 163 000. Prošle je godine odobreno oko 120 00 zahtjeva.

Šveđana je 10 milijuna, a njih oko 24 posto nije rođeno u Švedskoj. Najbrojnije zajednice useljenika dolaze iz Irana, Iraka, bivše Jugoslavije, Somalije, Čilea, Eritreje, Afganistane i Sirije.Tu su ubrojeni i Skandinavci, od kojih najveći broj čine Finci. Naturaliziranih Šveđana ima iz ukupno 160 zemalja.

Zanimljivo je vidjeti kako je „korona kriza“ utjecala na migracije i švedsku migracijsku politiku.

Koronavirus zaustavio planiran prijem novih migranata

Ove je godine, prije izbijanja krize, planiran je prihvat od oko 25 000 izbjeglica, što je kasnije reducirano na 20 000. Osim toga Švedska, po planiranim kvotama, svake godine (prema izboru UNHCR-a) primi i jedan broj izbjeglica iz prihvatnih centara u krizom zahvaćenim područjima. Po toj je osnovi ove godine trebala ponuditi utočište za još 5.000 ljudi. Treći kanal je „raspodjela“ unutar EU u kojoj Švedska sudjeluje tako što preko svog centra koji se nalazi u Grčkoj usmjerava jedan dio migranata prema Švedskoj.

Sada ne dolazi nitko. Totalni stop! Od kada je Danska zatvorila granicu protok izbjeglica je presječen. Ni morem, iz Njemačke, kao ni iz Poljske nije moguće ući. Onim sretnicima koji su uspjeli proći prije širenja korona virusa zahtjevi se rješavaju telefonom, preko advokata ili prevoditelja. Za očekivati je da će se mnogi centri za smještaj zatvoriti i da će velik broj osoblja, koje rješava zahtjeve i pomaže izbjeglicama, biti prekvalificirano. Njihova prednost je što ono imaju prvenstvo kod popunjavanja nekih drugih državnih službi.

Nije tajna da je racionalna politika prihvata izbjeglica, pored humanitarnog, imala i ekonomski karakter. Osim toga su „kulturna sudaranja“ obogatila švedske menije, otvorila mnoga nova radna mjesta i unaprijedila mnoga druga područja života.

Tradicionalna jela: pizza, kebab i ćevapčići

Kad male švedske klince na nogometnim turnirima pitaju koje im je omiljeno švedsko tradicionalno jelo najčešće odgovaraju – pizza. A posljednje desetljeće na toj je listi ozbiljno ugrožavaju ćevapčići i kebab, rame uz rame s tradicionalnim mesnim okruglicama (köttbullar) koje po svijetu promoviraju IKEA-ini restorani. To brani tezu da „kultura ulazi kroz usta“. Za idola i ne pitaju – to je, naravno, Zlatan.

I u ovoj krizi je doprinos useljenika nemjerljiv. Mnogo je zanimanja koja bi bila nezamisliva bez „stranaca“. Danas je u švedskim zdravstvenim ustanovama, državnim i privatnim, zaposleno oko 42. 000 liječnika. Trećina njih je rođena u inozemstvu. Od oko 110.000 medicinskih sestara njih 20.000 nije rođeno u Švedskoj. Na poslovima njege i zaštite starijih osoba angažirano je 140.000 sestara i njegovatelja. Četvrtina njih potječe iz inozemstva.

Dobro se dobrim vraća

I ne samo u zdravstvu. Danas nije rijedak slučaj da se u vrhu velikih svjetskih kompanija sa sjedištem u Švedskoj nalaze ljudi netipičnih švedskih imena. Njihov doprinos bi se mogao rimovati sa starom poslovicom – dobro se dobrim vraća.

Bilo kako bilo ta činjenica ide u prilog švedskom zalaganju za integraciju, otvoreno i humanije društvo, nasuprot „vjetrovima“ koji bi htjeli „vratiti Švedsku Šveđanima“.

A čiji je glas, kao uostalom i drugdje, u ovakvim iskušenjima poput aktualne pandemije koronavirusa, slabašan i pokazuje svu svoju ispraznost.

Komentiraj

Source:Petar Fehir