Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je u ponedjeljak na početnoj konferenciji projekta “Modernizacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja” kako se izuzetno protivi tomu da se, paralelno sa strukovnim obrazovanjem, razvija neki novi sustav koji bi imao namjeru nadomjestiti strukovno obrazovanje.

Suprotno tomu, ustvrdila je ministrica Divjak, “sustav strukovnog obrazovanja trebamo svi zajedno kvalitetno, promišljeno i strateški razvijati”. Objasnila je kako strukovne škole nisu jedine koje imaju razvojnu komponentu nego se oko strukovnih škola kao centara kompetentnosti moraju definitivno okupljati poslodavci, osnivači, agencije, odnosno svi oni koji mogu pridonijeti tomu da razvijemo kvalitetan sustav koji će ta zanimanja stvarno učiniti privlačnima.

Ministrica Divjak bila je jedna od uvodničara na početnoj konferenciji projekta “Modernizacija programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja” održanoj u hotelu Sheratonu.  Riječ je o projektu u vrijednosti od 2,35 milijuna švicarskih franka, odnosno više od 15 milijuna kuna, financiranu sukladno Okvirnome sporazumu između Švicarskoga saveznog vijeća i Vlade Republike Hrvatske o provedbi Švicarsko-hrvatskoga programa suradnje na smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar proširene Europske unije.

Puno ‘četvorki’ koje ukazuju na prioritete u reformi obrazovanja

U svome izlaganju Divjak se nekoliko puta osvrnula na činjenicu kako se u reformi obrazovanja često spominju četiri prioriteta. Tako je podsjetila da je reforma strukovnog obrazovanja jedan od “četiri stupa na kojima počiva razvojna platforma koju promiče Ministarstvo znanosti i obrazovanja, i to uz, cjelovitu kurikularnu reformu općeg obrazovanja, relevantno visoko obrazovanje i izvrsnost u znanosti”.

Četiri su i ključna specifična elementa modernizacije sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja – modernizacija strukovnih kurikuluma u suradnji s poslodavcima, opremanje škola za provođenje učenja temeljenih na radu, unaprjeđenje sustava stručnog usavršavanja nastavnika kao dijela sustava osiguranja kvalitete strukovnog obrazovanja i promocija strukovnog obrazovanja kao poželjnoga budućeg zanimanja koje uključuje i podizanje samopouzdanja učenika strukovnih škola kako bi postali ponosni na odabir svoga zanimanja.

Ministrica je podsjetila kako je i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predvidjela, s obzirom na složenost i specifičnost sustava strukovnog obrazovanja, izradu Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2016.-2020. koji je pak postavio također četiri cilja usmjerenih na – kvalitetu i učinkovitost,  jaču povezanost s tržištem rada, povećanje  udjela metoda učenja usmjerenih na učenje temeljenom na radu te povećanje aktivnosti, izvrsnosti i uključenosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Novinarima je ministrica na početku konferencije izjavila kako će novi kurikulumi za strukovno obrazovanje biti dostupni na početku iduće školske godine, te objasnila da je ovaj švicarsko-hrvatski program usmjeren na osobne usluge. Istaknula je kako se “stvarno ubrzavaju procesi reforme obrazovanja pa su tako prošli tjedan na Vladi bile izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju, a ovaj tjedan će biti u Hrvatskome saboru na prvom čitanju”.

Podići privlačnost i ugled strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Ministrica Divjak posebice se osvrnula na činjenicu da su u središtu spomenutoga programa razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ovi ciljevi – kako podići privlačnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Hrvatskoj, te promocija njegova ugleda kao poželjnog odabira karijere. S tim u vezi, podsjetila je da je u Hrvatskoj većina, odnosno 75 posto, obrazovanih ljudi u strukovnom obrazovanju.

Objasnila je kako u početku strukovno obrazovanje treba osigurati znanja, vještine i kompetencije važne za tržište rada, ali treba pružiti i mogućnost za napredovanje.

Voditeljica Odjela za strukovno obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja i koordinatorica projekta Andreja Uroić Landekić predstavila je projekt. Napomenula je su razgovori predstavnika vlade sa švicarskim partnerom (Swiss Federal Institute for Vocational Education and Training. Švicarski savezni institut za strukovno obrazovanje i osposobljavanje) počeli u listopadu 2014. Okvirni sporazum potpisan je pak krajem lipnja 2015. a ugovor 21. ožujka ove godine. Projekt je vrijedan više od 15 milijuna kuna, u 85-postotnom iznosu financira ga Švicarska konfederacija, a ostatak od 15 posto, Republika Hrvatska. U projektu će sudjelovati četiri ministarstva – znanosti i obrazovanja, gospodarstva, poduzetništva i obrta, regionalnog razvoja i fondova Europske unije te rada i mirovinskoga sustava, sve mjerodavne agencije, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavca i Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Projekt je službeno počeo 1. lipnja ove godine i trajat će 35 mjeseci, odnosno do 30. travnja 2020. kada bismo, istaknula je Uroić Landekić, trebali postići dva navedena ishoda – strukovne kurikulume za tržište rada i strukovne škole sposobne za promociju učenja temeljenoga na radu.

Ministrica Žalac: Moderan radnik mora biti ‘poput kameleona’ 

Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora Vesna Bedeković podsjetila je da modernizacija strukovnog obrazovanja na razini Europske unije traje još od 2006. , a odnosi se, među ostalim, i na razvijanje kvalifikacija te cjeloživotno učenje. Ukazala je kako su za modernizaciju strukovnog obrazovanja važni kvalitetan zakonski okvir, kvalitetnije povlačenje novca iz europskih fondova, stvaranje mogućnosti da strukovno obrazovanje postane privlačno učenicima te cjeloživotno učenje.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je kako je cilj ovoga švicarsko-hrvatskog projekta smanjivanje socijalnih nejednakosti, a uvjerena je kako će ojačati i veze između gospodarstva i strukovnog obrazovanja. Ocijenila je kako se moramo prilagoditi sve progresivnijem razvoju društva “koji traži da moderan radnik bude ‘poput kameleona’ kako bi odgovorio na izazove” i ustvrdila kako je Vlada vrlo ozbiljno pristupila rješavanju problema nezaposlenosti.

Potporu projektu izrazio je i švicarski veleposlanik Stefan Estermann, a sudionici su relevantne teme za strukovno obrazovanje razmotrili i na dvije panel rasprave.

Komentiraj