Državno izborno povjerenstvo (DIP) još ne želi davati službene informacije o provedbi parlamentarnih izbora dok predsjednik Republike Zoran Milanović ne objavi njihov datum.

Ipak, Hina neslužbeno u utorak doznaje da se konzultiraju s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ) kako bi mogli odgovoriti na izazove epidemije koronavirusa i poduzeti mjere zaštite za sudionike, birače i osobe koji će izbore provoditi.

Do službenih informacija iz DIP-a dobro je ponoviti činjenice o izborima za Sabor. Koncem lipnja ili početkom srpnja, birat ćemo 10. saborski saziv, 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri će birati ‘dijaspora’, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici koju čini cijela država.

Zastupnike će moći birati i za njih biti birani hrvatski državljani s navršenih 18 godina.

Kako bi bili u prilici da budu izabrani, njihova se imena moraju naći na listama koje mogu predložiti registrirane političke stranke ili koalicije, te birači, a tada govorimo o neovisnim, odnosno listama grupe birača.

Za neovisne liste najmanje 500 potpisa

Takve liste, da bi bile pravovaljane, moraju prikupiti najmanje 500 potpisa birača u izbornoj jedinici u kojoj se natječu. Političke stranke u tom su pogledu u prednosti, ne moraju prikupljati potpise.

Potpisi birača moraju se prikupljati isključivo na obrascu čiji će sadržaj i oblik propisati DIP. Naime, prijedlozi lista moraju DIP-u prispjeti u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.

Predlagatelji izbornih lista dužni su voditi računa da žene i muškarci budu uravnoteženo zastupljeni, na listi treba biti najmanje 40 posto pripadnika oba spola. Ako to ne bude, listu to neće diskvalificirati, ali njenom predlagatelju prijeti kazna od 50 tisuća kuna.

Za sve koji se spremaju na parlamentarne izbore važno je znati da su troškovi kampanje zadani. Po listi, odnosno kandidatu ne smiju prijeći milijun i pol kuna u izbornoj jedinici. Stranka koja izlazi na izbore u svih deset jedinica u Hrvatskoj moći će potrošiti 15 milijuna kuna.

Različita financijska polazišta za izbore

Sudi li se po njihovim financijskim izvještajima sa prošlu godinu, parlamentarne stranke u kampanju kreću sa bitno različitih polazišta.

HDZ je godinu završila s viškom od 3,8 milijuna kuna, SDP s manjkom od 1,1 milijun kuna. Manjak su na kraju godine iskazali i Most, SDSS, Neovisni za Hrvatsku,  višak HNS, IDS, HSS.

Skorašnji parlamentarni izbori bit će treći na kojima će birači moći koristiti preferencijski glas, dakle zaokružiti ime kandidata kojemu daju prednost na listi i tako mu  omogućiti da ‘preskoči’ kandidate koje su predlagatelji stavili ispred njega.

Na izborima za Hrvatski sabor, u rujnu 2016., za 151 zastupničko mjesto natjecalo se oko 2. 500 kandidata. U 11 jedinica istaknuto je 177 listi, u 12., manjinskoj natjecalo se 29 kandidata. Izbore je nadziralo 12 tisuća promatrača, provodilo oko 80 tisuća ljudi u biračkim odborima i izbornim povjerenstvima.