Devet posto zagrebačke djece i mladih ima anksioznost i depresivnost, a pola njih tugu, prazninu i zabrinutost

Rezultati istraživanja mentalnog zdravlja djece i mladih tijekom covida-19 i potresa u Zagrebu, koje je obuhvatilo 22.020 djece i mladih, pokazuju da je njih devet posto imalo znatno povišenu anksioznost i/ili depresivnost, a 15 posto simptome posttraumatskog stresa.

Istraživanjem, koje je u četvrtak predstavljeno u Novinarskom domu, obuhvaćeno je 22.020 djece i mladih u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama čiji su roditelji ispunili upitnike preko aplikacije. Dobiveni su podatci o gotovo svakom četvrtom djetetu u Zagrebu, uz podjednaku zastupljenost po spolu i uzrastu.

Uzorak se smatra reprezentativnim te, kako je rečeno, iskustva obuhvaćene djece i mladih u velikoj mjeri održavaju iskustva zagrebačke djece i mladih u cjelini.

Predstavljajući rezultate probira, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Gordana Buljan Flander rekla je da se u okviru doživljaja koji pripadaju krugu posttraumatskih stresnih reakcija vidi da je polovina djece i mladih barem u jednom trenutku iskusila teškoće s koncentracijom, uznemirenost pri sjećanju na stresni događaj, emocionalnu osjetljivost i plašljivost, nametnute sadržaje, slike traumatskih doživljaja te izbjegavanje neugodnih sjećanja i osjećaja.

Gledajući anksioznost i depresiju, vidi da su brige djece i mladih u ovom razdoblju znatno potencirane, upozorila je Buljan Flander. Njih 74 posto u protekloj se godini suočilo sa strahom od neuspjeha, a 60 posto s anksioznošću u socijalnim situacijama. Kod gotovo polovice djece i mladih zabilježeni su i osjećaji tuge i praznine, zabrinutosti za sigurnost članova obitelji te straha da moraju sami boraviti u kući.

U pogledu prisutnosti promjena nije pronađena razlika između djece i mladih u osnovnim i srednjim školama, ali se pokazalo da su djevojčice u većoj opasnosti jer češće nego dječaci pokazuju povišenu razinu anksioznosti i/ili depresivnosti i posttraumatski stres.

Buljan Flander je istaknula da im rezultati tog istraživanja mogu “poslužiti kao putokaz” što djeci treba i kakvu dodatnu potporu trebaju.

“Rezultati vrlo jasno upućuju da trebamo jačati otpornost naše djece, da trebamo raditi na mehanizmima sučeljavanja sa stresnim, traumatskim i kriznim situacijama”, istaknula je.

Rekla je da su u Povjerenstvu za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba to zamislili tako da se djeca i roditelji javljaju stručnim službama škola koje mogu raditi na dodatnom jačanju otpornosti djece.

Platforma “Podrška na dlanu”

Istaknula je kako je Povjerenstvo te stručne službe educiralo za takvu potporu te znaju kamo će uputiti dijete ako mu je potrebna dodatna potpora neke zdravstvene ustanove.

“S obzirom na to da se radi o velikom broju djece, sigurna sam da će trebati i dodatno zaposliti stručnjake mentalnog zdravlja jer 2020. je zaista bila teška godina i za djecu i mlade, a 2021. je također počela vrlo slično i nije čudo da naša djeca trebaju dodatnu podršku”, poručila je Buljan Flander.

Riječ je o najopsežnijem istraživanju na ovim prostorima, rekla je, dodajući kako ne zna da je bilo gdje u Europi rađeno tako opsežno istraživanje. “Međunarodna znanstvena zajednica prepoznala je ovo istraživanje i probir kao dobru praksu te će Grad Zagreb biti predstavljen kao primjer dobre prakse”, istaknula je.

Obnašateljica dužnosti gradonačelnika Zagreba Jelena Pavičić Vukičević rekla je da je Povjerenstvo za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba u proteklih godinu dana otvorilo i digitalnu platformu “Podrška na dlanu” te je pozvala djecu i njihove obitelji da ju pogledaju.

Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić apelirao je da se na djecu ne stavlja teret da su potencijalno asimptomatski prenositelji covida-19 jer, kako je rekao, to nije točno.

 

Komentiraj