Hrvatski i srpski dragovoljci bore u Ukrajini, jedni na ruskoj, drugi na ukrajinskoj strani. Točan broj nije poznat, ali i jedni i drugi aktivno sudjeluju u ratu u Ukrajini još od ruske aneksije Krima 2014. godine, javlja N1.

Srpkinjama i Srbima zabranjeno je sudjelovati u stranim vojskama. Po navodima ministarstva obrane i sigurnosnih vlasti u Beogradu, sve informacije o Srbima koji se bore u Ukrajini se pomno prikupljaju.

“Srbi za Ruse”

Ali, njihov točan broj nije poznat. Ukrajinsko veleposlanstvo u Srbiji procijenilo je 2019. da se oko 300 osoba iz Srbije bori u Ukrajini, svi na strani Rusije. Po navodima vlasti dosad je izrečeno više od 30 presuda zbog sudjelovanja u ratu u Ukrajini. No, to ne sprječava desno ekstremne organizacije da na društvenim mrežama šire propagandu za Skupinu Wagner koja navodno novači  borce i u Srbiji.

Te navode opovrgnuli su i utemeljitelj Skupine Wagner Jevgenij Prigožin i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je javno osudio reklamu za novačenje za Skupinu Wagner na web-stranici srpskog kanala ruskog državnog medijskog ponuđača Russia Today.

Srpski proturatni aktivisti podnijeli su kaznenu prijavu protiv niza srpskih državnih službenika kojima predbacuju da nisu spriječili novačenje dragovoljaca za rat u Ukrajini, a okreću se i protiv raznih desničarskih organizacija u Srbiji kojima predbacuju da promiču imidž Skupine Wagner u srpskoj javnosti, piše DW.

“Hrvati za Ukrajinu”

Hrvatska, koja je članica Europske unije i NATO-a, u potpunosti podržava politiku Europske unije prema Rusiji. I vlada u Zagrebu i velika većina pučanstva su se nakon ruskog napada na Ukrajinu 24. 2. 2022. angažirali oko ukrajinskih državljana koji su pobjegli u Hrvatsku. Na tržištu rada su čak ukrajinske izbjeglice izjednačene s hrvatskim državljanima.

U Ukrajini se neke Hrvatice i Hrvati bore – uglavnom na strani napadnutih Ukrajinaca. U prvoj polovici 2022. privatne TV-postaje su emitirale intervjue s više desetaka osoba, koje su se priključile ukrajinskoj vojsci ili su bili na putu prema Ukrajini kako bi to učinili. Neslužbeno se govorilo o 70 do 80 ukrajinskih boraca s hrvatskim državljanstvom.

Prema ruskim navodima od kraja veljače 2022. je oko 200 Hrvata otišlo u Ukrajinu. Većina se priključila Pukovniji Azov. Ali, to opovrgava Denis Šeler, bivši šef navijačke organizacije nogometnog kluba Dinamo iz Zagreba, koji se od 2014. godinama borio na strani Ukrajinaca, a kojega je Moskva označila „organizatorom hrvatskih plaćenika”.

Hrvatske vlasti nisu Hrvatice i Hrvate ni na koji način poticale da sudjeluju u ratu u Ukrajini. Naprotiv, uvijek se upozoravalo da je to ekstremno rizičan pothvat na vlastitu odgovornost. Shodno tomu su diskretno vođeni pregovori o oslobađanju Vjekoslava Prebega, koji je kao ukrajinski borac zarobljen u blizini Mariupolja i izveden pred ruski sud. U rujnu 2022. on se mogao vratiti u Hrvatsku.

“Milanović o proxy ratu”

Unatoč solidarnosti s Kijevom ukrajinski vojnici nisu dobro došli u Hrvatsku. Hrvatski Sabor je odbio prijedlog vlade da se u sklopu europske misije EUMAM omogući izobrazba ukrajinskih vojnika na hrvatskom teritoriju. Ispitivanje javnog mnijenja je prije toga pokazalo da je gotovo 60 posto Hrvatica i Hrvata protiv toga.

Za razliku od hrvatske vlade predsjednik Zoran Milanović javno zastupa tezu da se kod rata u Ukrajini radi o zamjenskom ratu Washingtona protiv Moskve. Zbog toga ga je pohvalio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, piše Deutsche Welle.