Deseci tisuća prosvjednika stigli su u nedjelju u jednu od najprometnijih shopping četvrti u Hong Kongu, usprkos kiši i policijskoj zabrani skupa.

Veliki odaziv prosvjednika pokazuje da pokret i dalje ima veliku podršku unatoč ružnim scenama koje su se dogodile prošli tjedan kad su demonstracije održane u gradskoj zračnoj luci. Dio aktivista se ispričao zbog toga.

Prosvjednici su tada zaustavili gotovo tisuću letova i pritvorili dvojicu muškaraca za kojei su vjerovali da su simpatizeri vlade, zbog čega ih je Peking nazvao teroristima.

“Užasno je vruće i pada kiša. Samo pojavljivanje je mučenje, iskreno. No moramo biti ovdje jer nemamo drugog izbora”, rekao je u nedjelju 24-godišnji student imena Jonathan na skupu u Victoria Parku u četvrti Causeway Bay.

“Nastavit ćemo sve dok nam vlada napokon ne iskaže poštovanje koje zaslužujemo”, dodao je.

Prosvjedi u toj bivšoj britanskoj koloniji krenuli su 9. lipnja zbog nezadovoljstva zakonom koji je trebao omogućiti izručenje osumnjičenika Kini. Stanovnici Hong Konga smatraju kako bi to potkopalo pravosudnu neovisnost pokrajine i izložilo ljude opasnostima političkih optužnica.

Od zakona se u međuvremenu nominalno odustalo, no prosvjedi i dalje traju radi zabrinutosti zbog sve veće erozije sloboda garantiranih formulom “jedna država, dva sustava” koja je stupila na snagu nakon što je Hong Kong 1997. vraćen Kini.

Okupljeni u Victoria Parku na početku skupa, prosvjednici su nosili natpise sa sloganima poput “Slobodan Hong Kong!” i “Demokracija sada!”, naoružani i kišobranima koji su ih štitili od pljuska. Prosvjed je bio miroljubiv, a u njemu su sudjelovali građani svih uzrasta, pa čak i obitelji s najmanjom djecom.

Organizatori nisu dobili dozvolu za skup, a park nije bio dovoljno velik za sve koji su stigli, pa je dio njih krenuo prema financijskom centru grada, pozivajući čelnicu grada Carrie Lam da odstupi.

Osim njene ostavke, prosvjednici traže i potpuno povlačenje predloženog zakona o izručenju, da se demonstracije prestane nazivati ‘nemirima’, povlačenje optužbi protiv uhićenih, neovisnu istragu i nastavak političkih reformi.

“Kad smo bili mlađi, nismo razmišljali o tome. No sin me pita: što će se dogoditi sa mnom nakon 2047.?”, rekla je profesorica povijesti Poon, referirajući se na godinu kad će prestati važiti 50 godina dug sporazum koji štiti odvojeni sustav Hong Konga.

“Dolazit ću opet i opet i opet. Ne znamo kako će se ovo završiti. I dalje ćemo se boriti”, poručila je.

Policija u Hong Kongu pod sve je žešćim kritikama zbog sve agresivnijih taktika u razbijanju prosvjeda. No u subotu se održao prosvjed podrške vladi te autonomne regije. Organizatori tvrde da je bilo 476 tisuća ljudi, no policija procjenjuje da ih je bilo 108 tisuća.

Protuvladini prosvjedi jedan su od najvećih izazova za kineskog predsjednika Xija Jinpinga od njegovog stupanja na vlast 2012. godine. Komunistička partija se priprema za obilježavanje 70. godišnjice osnutka Narodne Republike 1. listopada, pa se kriza u Hong Kongu događa u osjetljivom razdoblju.

Peking za prosvjede optužuje druge zemlje poput Sjedinjenih Država, a videosnimke vježbi kineskih paravojski na stadionu u Shenzhenu, gradu pored Hong Konga, pokazuje da nije isključena ni intervencija vojske.