Dekan građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić izjavio je za RTL kako Zagreb ima još pola godine da iskoristi europski novac za obnovu poslije potresa.

“Možda to treba gledati drugačije, neke stvari ne događaju se kad hoćemo, nego kad smo spremni. Do sad nismo bili spremni jer dosadašnji Zakon o obnovi nije bio učinkovit i on se mijenjao. Ako znamo da je zakon trebao biti (gotov op.a) nakon zagrebačkog potresa, tada su išle njegove izmjene i dopune, pa to nije prošlo ni u svibnju. Potom su bili izbori pa je došao tek u rujnu i to je bio kompleksan dokument s kojim su skoro trebale upute da bi se on mogao koristiti. Pokušalo se tim dokumentom ići dalje, ali se uočilo se da su osnovne stvari – imovinsko pravne i projektno-tehnička dokumentacija – naprosto nerješive. Nismo bili spremni. Izmjene, koje su napravljene, odvojile su imovinsko pravne poslove od rada inženjera i to je potaknulo priču. Zato smo sada spremni”.

Na pitanje hoćemo li iskoristiti novce iz europskog fonda koji smo dobili za obnovu, odgovara: “Imamo dvije knjige. Jedna za Zagreb i tu je vrijednost 11,3 milijarde eura od kojih smo 683 milijuna eura bespovratno. Druga knjiga vezana je za Banovinu i iznos od 4,6 milijardi eura i iz koji smo dobili 300 milijuna eura. Pitanje je kako ćemo to iskoristi. U Zagrebu je problem što rok teče od 30. prosinca prošle godine i u godinu dana nismo napravili ništa, eventualno projektnu dokumentaciju nekih projekata koji su u natječaju. A ostaje nam šest mjeseci da bi odradili radove i iskoristili novac ili ga u suprotnom moramo vratiti. Opcija je i da tražimo kvalitetno produženje roka, a to su onda diplomatski razgovori”, odgovorio je dekan.

Dodao je da novac neće propasti ako se EU dobro iskomunicira i traži produljenje, ne roka, nego vremena u kojem bi priznali ispostavljene račune.
“Govorim to temeljem iskustva koje sam imao s velikim europskim fondovima u kojima nisu htjeli pomaknuti rok, ali su htjeli priznati troškove sljedećih pola godine iz objektivnih razloga koje imate. U ovom slučaju Hrvatska ima objektivne razloge – dva potresa u jednoj godini. Vjerujem i očekujem da će se tako nešto i dogoditi. Danas smo na savjetovanju u Petrinji ukazali – nemojmo ponoviti grešku iz Zagreba, raspisujmo odmah javne pozive iz fonda solidarnosti za obrazovni dio, zdravstvo i kulturu kako bi mogli imati što prije dokumentaciju i kvalitetno uvesti izvođače u poslove”, rekao je Lakušić.

Komentirao je i tipske kuće koje su predstavljene za Banovinu te je rekao da je bio na sastancima na kojima se o njima raspravljalo i da se najviše govorilo o tome zašto se nije razradio veći broj kuća, ali da se ipak ide u smjeru dobrog rješenja.

“Često spominjemo i kuće uz donacija iz različitih donacija iz različitih zemalja i različitih materijala. Tu treba biti oprezan, sve te kuće nisu kuće za naše područje, one nisu proračunate za potresnu otpornost za RH i otud sporost i to da ministarstvo trenutačno ne priznaje te kuće, nego moraju imati certifikat da su sigurne”, rekao je. O kritikama da tipske kuće koje će ići na Banovinu imaju negdje pretanke zidove, odgovorio je da niti jedan odgovorni projektant neće raditi kuće koje nisu usklađene s europskom normom za potresnu otpornost građevine.

“Naprosto su projektanti odgovorne osobe i po zakonu o gradnji, tako da ne vjerujem da je bilo takvih propusta. Naravno da debljina zidova ovisi i o vrsti materijala kojima se gradi”, rekao je i dodao da su na Banovini bitni i temelji jer se radi o području s klizištima.