DAZ konferencija: Nužno sačuvati kampus Borongaj i izmjestiti prugu

Dugoročna obnova Zagreba nakon potresa treba integrirati grad za što je preduvjet izmještanje pruge, a nužno treba sačuvati kampus Borongaj kao mjesto kreacije za akademsku zajednicu, neka su od stajališta izrečena u petak na online konferenciji DAZ-a o post-potresnom Zagrebu.

Društvo ahitekata Zagreba (DAZ) organizator je četverodnevne konferencije  “Budućnost Zagreba nakon potresa – Arhitektonski pogled” organizirane tako da je u središtu svakoga konferencijskog dan bila jedna tema.

Konferencija je počela u utorak razgovorom o temi “urbanizam.ZG – pokretanje procesa urbane obnove Zagreba”, a posljednji konferencijski dan bio je posvećen temi “Dani ZG arhitekture – budućnost Zagreba utemeljena na 350 godina iskustva Sveučilišta”. Skup u petak moderirala je profesorica Zrinka Barišić Marenić sa zagebačkoga Arhitektonskog fakulteta.

Temi budućnosti graditeljskoga nasljeđa Zagreba bio je posvećen drugi dan konferencije, a u četvrtak tema je bila “ARTUR – doprinos turizma obnovi Zagreba

Pokrovitelji konferencije su Grad Zagreb, Sveučilište u Zagrebu i Vlada Republike Hrvatske s njezina četiri ministarstva sukladno temi koja je bila u središtu. Tako je pokrovitelj prvoga dana konferencije bilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, potom su pokrovitelji bili ministarstava kulture i medija, te turizma i sporta, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja bilo je pokrovitelj završnoga dana konferencije.

600 milijuna europskih eura za obnovu, za Sveučilište cjelovitu

Na Sveučilištu u Zagrebu se u novije doba školovalo najviše stručnjaka arhtekata i urbanista koji su poznati ne samo u našoj zemlji već i diljem svijeta, podsjetio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Rekavši kako je pred nama vrijeme obnove grada, ministar Fuchs istaknuo je da je Vlada uspjela iz fonda EU osigurati 600 milijuna eura za obnovu Zagreba. Posvjedočio je kako je sretan jer je dio toga novca koji se odnosi na obrazovne i akademske institucije na neki način izdvojen iz ukupnoga programa pomoći i obnove. Fuchs je objasnio kako to znači da se zgradama koje su u službi obrazovnih i istraživačkih institucija dopuštaju cjelovite obnove za razliku od nekih drugih kojima će se poboljšati statika i vratiti ih se u stanje prije potresa.

Ministar je svjestan kako je riječ o zahtjevnu postupku u vrlo kratkom vremenu jer bi svi projekti financirani iz ovoga fonda solidarnosti trebali biti napravljeni u roku od 18 mjeseci od trenutka kada se taj novac počne koristiti. Izvijestio je kako je su s tim upoznati i rektor, dekani i ravnatelji institucija, te ocijenio da će u njihovoj provedbi biti neizmjerno važna pomoć arhitekata i statičara.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras smatra kako su posebno ohrabrujuće riječi ministra Fuchsa da će obnova oštećenih dijelova Sveučilišta biti cjelovita u perspektivi njegovih budućih zadaća. Ocijenio je kako se i u ovoj izvanrednoj situaciji pokazalo da se potrebni stručnjaci nalaze baš na zagrebačkome Sveučilištu.

Nužni integracija grada i očuvanje kampusa Borongaj

Profesor Josip Atalić s Građevinskoga fakulteta u Zagrebu kratko je podsjetio na činjenicu da su stručnjaci iz akademske zajednice odmah po potresu krenuli na teren, snimili oštećenja i napravili popis. Napomenuo je da od ukupno 126 sveučilišnig zgrada njih 113 ima neka oštećenja u rasponu od velikih do manjih oštećenja te da će samo za obnovu sveučilišta trebati 250 milijuna eura.

Atalić je ocijenio da će za proces obnove biti ključni znanje i iskustvo projektanata i izvođača te njihova suradnja, te da, iako je problem što zapravo nemamo vremena, ako se postignu ti ključni uvjeti – obnova može biti sve bolja.

Aktualni dekan Arhitektonskoga fakulteta Bojan Baletić i jedna od njegovih prethodnica na toj dužnosti profesorica emerita Hildegard Auf-Franić, upozorili su na to da je ključno pitanje koje nameće obnova, a sustavno je zanemarivano, pitanje integracije grada, odnosno izmještanje pruge koja sprječava njegovu integraciju.

Također, zauzeli su se za to da “kampus Boronga treba sačuvati pod svaku cijenu” zbog njegove ključne važnosti za budućnost Sveučilišta.

S tim u vezi, profesorica Auf-Franić ocijenila je da je Sveučilište integrirano u upravljanju, a dezintegrirano u funkcioniranju. Dekan Baletić istaknuo je pak kako, umjesto da stalno kasnimo u rješavanju ključnih problema, trebamo promijeniti paradigmu i imati viziju što treba učiniti kako bi sveučilište bilo spremno za kreativne izazove u budućnosti.

 

Komentiraj