DANIJELA DOLENEC: ‘Vrijeme je da prekinemo trideset godina hegemonije korumpirane nacionalističke desnice’

Kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Tomislava Tomaševića i izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, govori o planovima stranke Možemo! na lokalnoj, a potom i na nacionalnoj razini te otkriva njihov najvažniji politički cilj

Nagrađivana znanstvenica, izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i aktivistkinja posvećena borbi za društvenu jednakost, ekološku održivost i jačanje demokracije, Danijela Dolenec kandidatkinja je za zamjenicu gradonačelnika Tomislava Tomaševića koji je prema svim anketama favorit lokalnih izbora u Zagrebu.

Školovala se na London School of Economics, federalnom institutu ETH u Zurichu i Sveučilištu Harvard kao Fulbrightova stipendistica, a dobitnica je i Državne nagrade za znanost 2013. godine. Već 2017. godine uključila se u politiku kao kandidatkinja inicijative Zagreb je naš! za zamjenicu gradonačelnika, a bila je i među osnivačima platforme Možemo!.

NACIONAL: Vas u medijima predstavljaju kao ideologa pokreta, odnosno zeleno-lijeve platforme Zagreb je naš! i Možemo!. Vi ste znanstvenica sa zavidnom karijerom – kako je to uopće krenulo?

Kao politologinja uvijek sam tvrdila da je to kontraindikacija za bavljenje politikom. Naime, ako se kao stručnjakinja bavite političkim sustavom, institucijama i akterima, na neki način ste se izmaknuli u analitičku funkciju i vidjevši naličje svega, očekivanje je da u tome nećete sudjelovati u praksi. Međutim, u mom se slučaju to pokazalo suprotnim. Budući da sam već imala iskustvo borbe za javni interes kroz različite zagovaračke inicijative, osobito one vezane uz klimatske promjene, dakle imala sam taj zeleno-lijevi profil, jedna sam od osnivačica pokreta Zagreb je naš! još 2017. Iako smo tretirani kao potpuni autsajderi, ipak smo na kraju uspješno ušli u gradsku skupštinu. No ono što me posebno privuklo je ta ideja participativnosti građana, da se politički programi ne rade na tehnokratski način, kao što to rade HDZ, SDP i druge stare stranke, već kroz komunikaciju s građanima. Već smo u toj prvoj kampanji kreirali program tako da smo razgovarali s građanima po kvartovima i osluškivali njihove želje i potrebe. To je tada bila eksperimentalna ideja koja mi se jako svidjela i shvatili smo da, ako želimo raditi politiku drugačije, moramo to vrlo konkretno oprimjeriti. To je neka vrsta „protuotrova“ za etiketu koju nam lijepe, a to je da smo teoretičari. Upravo suprotno, mi smo od početka na terenu, u praksi i na cesti.

NACIONAL: Prilikom svog predstavljanja kao kandidatkinje za zamjenicu gradonačelnika, najavili ste kako je među prioritetima nove gradske uprave promjena načina upravljanja gradom. Kakva je vizija ustroja nove uprave i kako je to moguće postići s postojećim tisućama službenika koje štiti zakon?

Naš program koji je sveobuhvatan, a Zagreb je zapušten u svakom području, ne bi bio izvediv bez promjene načina upravljanja, što smo definirali kao nultu točku. To je primarni zadatak na koji ćemo usmjeriti energiju cijelog izvršnog tima. Što se tiče zaposlenih, ako pogledamo današnju gradsku upravu s 27 ureda, 27 pročelnika, zamjenicima, savjetnicima i pomoćnicima, radi se o dvjestotinjak ljudi koje je politički postavio bivši gradonačelnik i tu se moraju provesti odlučne i brze promjene. Prvi je fokus na ta čelna mjesta, a druga tema su zaposlenici kojih ima doista velik broj i u gradskoj upravi i u Holdingu. No iz našeg iskustva rada u Skupštini poznato nam je da je među njima puno stručnih ljudi koji su spremni pozdraviti rad u drugačijim uvjetima, s jasno postavljenim zadacima i ciljevima i većom autonomijom. Iskreno, mnogi od njih nam se javljaju, ukazuju na postojeće probleme i žele biti dio rješenja.

NACIONAL: Što će onda biti s pročelnicima i njihovim zamjenicima? Ostaju li oni u sustavu na nekim drugim mjestima?

Prema modelu preustroja koji radimo smanjit ćemo broj ureda na 15, čime će neka sadašnja radna mjesta nestati. Mi dakako očekujemo da će svi pročelnici promjenom vlasti staviti svoje mandate na raspolaganje. Ostale zaposlene ćemo, prema stručnoj spremi i znanju preraspodijeliti drugdje, gdje će biti potrebni. Jedan od novih ureda za koji znamo da će nam biti odmah potreban je Ured za obnovu koji planiramo osnovati i za koji će nam trebati dosta kapaciteta. Želimo osigurati mobilne timove i olakšati prijavu projektne dokumentacije, kao i komunikaciju između države i Grada, za što će biti potrebno puno ljudi. Vjerujem da ćemo tako dio ljudi preusmjeriti.

NACIONAL: Upravo je obnova grada jedan od prioriteta jer se godinu dana nakon potresa gotovo ništa nije napravilo. Na tom ćete planu morati surađivati s državom kroz Fond za obnovu. Očekujete li tu podmetanja, za koja ćete na koncu vi biti odgovorni?

Prije svega, naš kandidat za drugog zamjenika gradonačelnika je Luka Korlaet, docent na Arhitektonskom fakultetu koji se i inače bavi protupotresnom problematikom i predaje projektiranje stambenih zgrada. Jedna od tema oko obnove Zagreba je i novac jer do sada ni približno nije izdvojeno dovoljno sredstava niti s državne, niti s gradske razine. S druge strane, i administrativni kapacitet potreban za provođenje obnove daleko je ispod očekivanja. Na to kao opozicija u Saboru možemo utjecati jedino zagovaranjem da se sredstva za obnovu povećaju, ali administrativno možemo pomoći jer je to u ingerenciji Grada.

To je taj Ured za obnovu koji namjeravamo osnovati i u koji namjeravamo preusmjeriti dio postojećih zaposlenika u Gradu. Njegov bi zadatak prvenstveno bio da se građani lakše probiju kroz tu šumu propisa i da im se olakša procedura.

 

‘Gradska uprava ima 27 ureda, 27 pročelnika, zamjenike, savjetnike i pomoćnike. Radi se o dvjestotinjak ljudi koje je politički postavio bivši gradonačelnik i tu se moraju provesti odlučne i brze promjene’

 

NACIONAL: Jelena Pavičić Vukičević i Ivica Lovrić tvrde kako je Grad Zagreb veliki postotak svoje imovine obnovio. Vi se s time ne slažete i vaši vijećnici tvrde da su škole i vrtići i dalje nesigurni, kao i drugi gradski objekti s kojih padaju cigle i dimnjaci. Iz Fonda solidarnosti EU-a odobreno je 683 milijuna eura za obnovu javnih zgrada i kulturne baštine. Može li Grad iskoristiti taj europski novac za obnovu bez upliva države?

Može, a s time su povezani i kapaciteti Grada za korištenje i upravljanje europskim fondovima, u čemu je Zagreb na 60. mjestu od 147 gradova u Hrvatskoj. Zato moramo ojačati postojeći Ured za EU projekte, za njihov razvoj i provedbu, u čemu do sada nisu pokazali neke rezultate, vjerojatno i zbog nedostatka političke volje za transparentno vođenje projekata. Naša platforma već ima postojeće timove koji su kao stručnjaci i kao znanstvenici odradili niz europskih i međunarodnih projekata. Trenutačno vodim najveći razvojni projekt na FPZG-u, a financirala ga je Švicarska nacionalna zaklada za znanost. Dakle, mi u tome imamo i osobnog iskustva.

NACIONAL: Isticali ste kako vam je uzor Barcelona, gdje gradonačelnica Ada Colau, također aktivistica iz građanske platforme En Comu, vodi grad već u drugom mandatu. No je li moguće preslikati tuđa iskustva na Zagreb?

Ništa ne ide baš po sistemu copy/paste, ali vjerujemo da je nešto tako moguće i u Zagrebu. Između ostalog i iz pragmatičnih razloga – zaposleni u Gradu žele zadržati svoj posao i prilagodit će se novim okolnostima. Mislim da će među zaposlenima trebati provesti dvije vrste aktivnosti. Prve su upravnog karaktera, što znači da treba provjeriti imaju li ljudi stručnu spremu i adekvatne diplome za radna mjesta na kojima su zaposleni, a drugi je praćenje toga je li ljudi ispunjavaju svoje radne obaveze i kako ih ispunjavaju. Dakle, rade li oni doista posao za koji su plaćeni. Takav sustav bolje regulacije ćemo istovremeno pratiti s pozitivnom porukom, da želimo ulagati u napredovanje i obrazovanje zaposlenika i dati im veću autonomiju u radu. Vjerujemo da ćemo i mi kao i Barcelona s istim službenicima postizati bolje rezultate, uz uvjet da su na čelnim mjestima stručni ljudi sposobni provoditi naš program, odnosno oni koji razumiju što želimo postići.

NACIONAL: Ipak, postoji velika razlika između teorije i prakse. Svi vi ste teoretski itekako potkovani, među vama je puno sveučilišnih profesora, ali nikada niste upravljali nijednim velikim sustavom, a to je ono što vam politički oponenti najviše predbacuju. Zašto mislite da ćete u tome biti uspješni?

Nisu to samo teoretska znanja. Mi ipak već nekoliko godina gradimo organizaciju, a da bismo to mogli s ovakvom vrstom DNA kakvu mi imamo – a to je nepotkupljivost i predanost političkim ciljevima – morali smo regrutirati jako puno ljudi.

‘Prema modelu preustroja gradske uprave, smanjit ćemo broj ureda s 27 na 15, čime će neka sadašnja radna mjesta nestati, a od pročelnika očekujemo stavljanje mandata na raspolaganje’, kaže Dolenec. PHOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

 

Puno smo narasli od trenutka kada smo krenuli i zato sam uvjerena da ćemo na temelju istih principa nastaviti graditi dalje. Mi ne moramo znati tehničke detalje o ingerencijama primjerice Ureda za sport ili specifičnog javnog poduzeća, ali moramo znati što želimo postići. I onda u tom smislu izabrati ključne savjetnike i ekipirati tim u Uredu gradonačelnika za upravljanje promjenama. Imat ćemo interventni tim od nekoliko ljudi koji će nam pomoći u provođenju javnih natječaja prvo za urede koje restrukturiramo, a onda i za Holding.

No budući da smo u nekoliko godina uspjeli napraviti puno stvari i da nam se do sada pridružilo puno sjajnih ljudi, imam razloga vjerovati da ćemo privući odlične kandidate na natječajima i dobiti vrhunske profesionalce na ključnim pozicijama.

NACIONAL: Predstavili ste svoj Savjet za Zagreb, nestranačko tijelo, u kojem ste okupili brojne stručnjake, poput arhitektice Hildegard Auf Franić ili ekonomista Ive Bićanića. No koliko ćete ih slušati i kakav će biti njihov utjecaj kada jednom uđete u žrvanj dnevne politike?

Savjet za Zagreb doista čini 14 eminentnih stručnjaka i sveučilišnih profesora koji imaju bogato iskustvo i u poslovnom sektoru, i na planu makroekonomije i urbanizma. Oni nam i sada u kampanji daju savjete o različitim područjima, pomažu nam našim pripremama za upravljanje gradom i transformaciju gradskih poduzeća. A tako će vjerujem biti i ubuduće jer se svi ne razumijemo u sve.

 

‘Ono što ćemo moći mijenjati, to su članovi upravnih i kazališnih vijeća, a ravnatelje će se vrednovati po rezultatima. Tek onda će se vidjeti ima li osnove za propitivanje njihovih funkcija’

 

NACIONAL: Izborni program radilo je 200 ljudi u 18 tematskih područja za 17 kvartova. Zašto mislite da će taj program biti izvediv? Naime, život je obično drugačiji od onoga što piše na papiru.

U izradi programa za ove izbore napravili smo dodatni iskorak u uključivanju široke palete ljudi. U našim tematskim grupama nalaze se i stručnjaci i ljudi iz prakse, dakle kada se radi na primjer o obrazovanju, tu su ne samo sveučilišni profesori već i odgajateljice u vrtiću ili učiteljice u školi. Struktura programa po tematskim grupama dodatno je premrežena logikom kvartovskih grupa i našom anketom koju je ispunilo 10.000 ljudi. U tom smislu naš je program provediv i nije floskula, već je rezultat komunikacije i suradnje ljudi koji rade određene poslove, onih koji koriste njihove usluge i znanstvenika koji osmišljavaju rješenja. Mislim da nije točno da samo teoretiziramo jer se bavimo stvarnim problemima građana. Uvjerena sam da je najbitnije imati jasne političke ciljeve i točno odrediti što moramo isporučiti svake godine mandata, kako bismo na kraju mogli vrednovati konkretne rezultate.

NACIONAL: Hoće li biti moguće revidirati ugovore za vanjske usluge, neki su još na snazi, kako riješiti Pripuze i slične kad Grad nema rješenja?

Analizirajući proračun Grada primijetili smo zabrinjavajući trend kako istovremeno rastu rashodi za zaposlene i rashodi za usluge koje rade vanjske tvrtke.

To moramo prekinuti i to smo jasno artikulirali u našem programu. Smatramo da puno više treba kapacitirati gradska poduzeća koja imaju dovoljno zaposlenika. To je cilj do kojeg želimo doći, ali u tome se moramo odgovorno ponašati. Naime, ne možemo raskidati ugovore zbog kojih bismo morali plaćati visoke penale i nanijeli financijsku štetu Gradu, ili da s druge strane smeće stoji po cesti. Moramo vidjeti kakav je prostor za reviziju, a ugovore ćemo raskidati onda kada to postane moguće i kada osiguramo alternativna rješenja.

NACIONAL: Kao sveučilišna profesorica u svom ste programu najavili i bolju suradnju sa Sveučilištem u skladu s vizijom Zagreba kao sveučilišnog i inovacijskog centra, kako to ostvariti? Što je s odavno najavljenim kampusom na Borongaju?

Mi smo oko toga jako entuzijastični. Od idejnog rješenja koje je napravljeno još 2011. pa do izvedbenog projekta, smatramo taj projekt važnim za grad. To je način da se taj dio grada revitalizira i obogati velikim zelenim parkom, površine parka Maksimir, kao i da se uz pomoć sredstava EU-a etapno neke od sastavnica Sveučilišta tamo presele, osobito one koje nisu adekvatno smještene. Na tome bi Grad Zagreb i Sveučilište morali raditi zajedno, za što do sada nije bilo interesa ni s jedne strane. Svjesna sam da su mnogi fakulteti povijesno bili integrirani u gradsku jezgru, no čini mi se da je potres utjecao na to da bi neki ipak pristali na izmještanje. Argumenata u prilog kampusu na kojem bi bilo mjesta i za adekvatnu nastavu i za smještaj studenata ima sve više. A uređenje parka i prilaznih cesta može se raditi kao gradski projekt odmah.

NACIONAL: Javna je tajna da je pokojni gradonačelnik financirao lokalne medije iz gradskog proračuna, a oni su za uzvrat morali pratiti svaki njegov korak i pozitivno izvještavati o gradskoj upravi. Imate li vi plan i medijsku strategiju? Naime, po zakonu 15% proračuna lokalne samouprave treba se potrošiti na promociju u lokalnim medijima.

Sigurno nam nije cilj financirati na taj način biltene Grada Zagreba. Mislim da je važno podupirati lokalne medije kako bi manje bili ovisni o komercijalnim oglašivačima. Natječaji će i dalje postojati, no mislim da ćemo jasnije definirati kriterij ispunjavanja javnog interesa, što je jedna od primarnih zadaća medija. Nama je u tom smislu važno vratiti povjerenje građana u objektivno izvještavanje.

 

‘Bez čvrste većine u Skupštini nećemo moći provesti tako ambiciozan program kakav imamo. Po zadnjem istraživanju dobivamo 20 mandata, a trebaju nam 24. Nadamo se da ćemo do toga moći doći sami’

 

NACIONAL: Tjednik Nacional objavio je u posljednjem broju kako je v.d. gradonačelnice Jelena Pavičić Vukičević nekoliko tjedana pred izbore potpisala petogodišnje ugovore s Bandićevim prijateljima i partnerima o iznajmljivanju elitnih restorana i kafića u parku Maksimir ispod tržišne cijene. Što ćete s tim?

Prioriteti će biti neki veliki ugovori i velike obveze iz gradskog proračuna i Holdinga. Nećemo moći isprve riješiti sve takve netransparentne ugovore. Morat ćemo napraviti tzv. dubinsko snimanje i odlučiti gdje su potrebne hitne intervencije jer je potencijalna šteta velika, a gdje ćemo moći pričekati s rješavanjem. Slično je i s ravnateljima nekih kulturnih ustanova ili centara za kulturu koji su imenovani na novi mandat od četiri godine netom prije izbora. Ono što ćemo moći mijenjati, to su članovi upravnih i kazališnih vijeća, a ravnatelje će se vrednovati po rezultatima. Tek onda će se vidjeti ima li osnove da se propituje njihova funkcija. Nama je, između ostalog, stalo da upravo centri za kulturu zažive u pravom smislu te riječi i da budu aktivni u svakom kvartu.

NACIONAL: Ako postanete zamjenica gradonačelnika, hoćete li to moći kombinirati sa svojom znanstvenom karijerom? Što će biti s vašom katedrom na FPZG-u?

Stavit ću znanstvenu karijeru na pauzu. Zadatak koji je pred nama zahtijeva moj maksimalni angažman. Ja sam negdje na sredini svoje znanstvene karijere i kada sam donijela odluku da ću se pridružiti izvršnom timu gradonačelnika, bilo mi je jasno da ću morati napraviti pauzu na Fakultetu. Zadržat ću neke obveze u znanosti, jer sam uključena u međunarodne projekte i imam mentorske obaveze koje ne mogu napustiti, ali cilj mi je da tijekom mandata dam sto posto svog angažmana u Uredu gradonačelnika.

NACIONAL: Tomislav Tomašević i vaša lista imaju veliku prednost u odnosu na ostale stranke. Koga očekujete u drugom krugu? Naime, HDZ će vjerojatno podržati Jelenu Pavičić Vukičević, ako ona bude druga.

Nama je stvarno svejedno s obzirom na to da, prema anketama, tko god ušao u drugi krug, Tomislav pobjeđuje. Ali ima jedna poruka našim biračicama i biračima koju bih željela poslati. A to je da ne zaborave koliko je važno glasati za listu za gradsku skupštinu. Jer bez čvrste većine u Skupštini nećemo moći provesti ovako ambiciozan program koji imamo. Po zadnjem istraživanju dobivamo 20 mandata, a treba nam 24. Nadamo se da ćemo do toga moći doći sami, a ako ne, tada smatram da bismo s obzirom na programsku orijentaciju mogli surađivati s SDP-om i drugim strankama koje su s nama bile u oporbi. I dakako, očekujemo podršku u drugom krugu i GLAS-a i ostalih oporbenih stranaka s kojima smo do sada surađivali u Skupštini. Mi smo to jasno komunicirali kada je još sve bilo neizvjesno i dogovarali se da, tko god od nas završi u drugom krugu, treba dobiti podršku ostalih.

NACIONAL: U samo nekoliko godina od aktivista imate šansu postati gradska vlast. Je li se vaša ambicija tu zaustavlja?

Sigurno je velika promjena iz opozicije doći na vlast. No ja sam oko svega entuzijastična jer je taj osjećaj optimizma i nade koju smo probudili kod građana stvaran i mi ga moramo opravdati. Prilika koju imamo je velika i napravit ćemo sve da je iskoristimo na najbolji mogući način, vodeći računa da i dalje budemo važna opozicija u Saboru. Lokalne izbore koristimo kako bismo izgradili stranku na nacionalnoj razini i bili spremni za sljedeće parlamentarne izbore. No taj rast mora biti održiv. Politika nije samo simbolična, iako je važno što govorite, ali još je važnija organizacija. I zato se držimo one krilatice španjolskih aktivista – idemo polako da bismo stigli daleko. Vrijeme je da prekinemo trideset godina hegemonije korumpirane nacionalističke desnice. To je najambiciozniji politički cilj.

 

Komentiraj