U korčulanskoj Gradskoj vijećnici u petak je počeo trodnevni kulturno-znanstveni skup u spomen na Petra Šegedina, istaknutoga hrvatskog književnika i kulturnog djelatnika koji se rodio u Žrnovu na Korčuli 1909. godine, a umro u Zagrebu 1998.

Šeste dane Petra Šegedina otvorio je korčulanski gradonačelnik i predsjednik Organizacijskog odbora Andrija Fabris, koji je u ime Korčule odao zahvalnost tom piscu kao središnjoj figuri hrvatske književnosti druge polovice dvadesetog stoljeća.

Gradonačelnik je tom prigodom najavio da će se uskoro u palači Arneri u Korčuli urediti prostor gdje će bila izložena djela Petra Šegedina.

O znanstvenom skupu koji se održava pod nazivom “Strah kod Šegedina i strah od Šegedina” govorio je voditelj skupa, akademik Dubravko Jelčić. “Bio je nošen strasnom čežnjom za čistoćom, istinom, ljepotom i onim što objedinjuje sve tri navedene vrijednosti, a to je sloboda. Sloboda života i sloboda stvaranja bila je njegov vrhovni ideal i za nj je bio spreman podnijeti i osobne žrtve, pa i one najveće. Bio je prvi književnik koji je digao glas protiv nametnute i dirigirane ‘partijnosti u umjetnosti’, što je u praksi značilo tendenciozne, promidžbeno korisne umjetnosti, a poglavito književnosti”, rekao je akademik Jelčić.

U prvom dijelu kulturno-znanstvenog skupa o Šegedinu kao neustrašivom branitelju hrvatskog jezika, za koji se je borio ulazeći pritom u sukobe s političkim neistomišljenicima, govorila je Ermina Ramadanović.

“Hrabrost u strahu Petra Šegedina” bilo je predavanje Antuna Paveškovića, koji je rekao da je Šegedinova književnost zabavljena sudbinskim pitanjima čovječnosti.

“Samo najhrabriji uspijevaju u njegovim prozama dotaći svoj strah i suočiti se s njim bez uzmaka. To je temeljni strah od postojanja”, rekao je Pavešković.

Motiv straha u “Frankurtskom dnevniku” Petra Šegedina bila je tema predavanja Marice Liović, koja je opsežno obradila strah, jedan od frekventnijih motiva u Šegedinovoj prozi, posebice onoj u kojoj je u većoj mjeri moguće detektirati autobiografske elemente, vidljive u Šegedinovim djelima poput “Djece Božje”, “Frankfurtskog dnevnika” i “Svetoga vraga”.

Na skupu govore i Luko Paljetak, Ana Batinić, Anica Bilić, Ivan Fabris, Zdenka Kapko-Foretić, Dragan Gligora, Ivica Matičević, Božidar Petrač, Vladimira Rezo, Sani Sardelić i Vesna Vlašić.

Na skupu će biti predstavljen i Zbornik Peti dani Petra Šegedina, a navečer će u Žrnovu na njegovu rodnu kuću biti položeni vijenci.

Znanstveni skup nastavlja se u subotu, a navečer će u gradskom parku u Korčuli biti priređena književna večer pod nazivom “Sa Šegedinom u parku”.

Zadnjeg dana skupa, u nedjelju, 13. rujna održat će se zaključni sastanak u gradskoj vijećnici, uz osvrt na ovogodišnje Dane Petra Šegedina.

Skup se održava svake dvije godine, a organizira ga grad Korčula u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, Leksikografskim zavodom “Miroslav Krleža”, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Maticom hrvatskom.