Kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske, obilježava danas 25 godina od uvođenja. Tim povodom HNB izdaje novu kovanicu od 25 kuna, a u Arheološkom muzeju će biti otvorena izložba “KUNA – 25 godina novčane jedinice Republike Hrvatske”.
Direktor Direkcije trezora Hrvatske narodne banke podsjetio je u četvrtak, u emisiji HRT-a, kako je u Hrvatskoj od osamostaljenja donesena odluka o privremenoj novčanoj jedinici. To su bili hrvatski dinari.
“No već tada se zaključilo da će se uvesti stalna novčana jedinica RH. U to vrijeme je bio prijedlog da se zove hrvatska kruna. Trebala je biti podijeljena na 100 novčanih jedinica koje su se trebale zvati banice. No u iduće dvije godine dogodile su se promjene tako je naziv novčane jedinice postala kuna, a stoti dijelovi nazvali su se lipe”, objasnio je.
Istaknuo je da se novčanice proizvode u dvije tiskare, jedna u Njemačkoj, a druga u Austriji. Kovani novac se kuje u Hrvatskom novčarskom zavodu, koji također obilježava 25 godina postojanja.
Govoreći o odabiru naziva kuna, voditelj Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu Tomislav Bilić je rekao da su postojali određeni prijepori u vezi s njezinim uvođenjem. “Sama ideja da uopće kuna bude hrvatska valuta potiče iz dosta proizačnog motiva, koji je vezan uz heraldička obilježja na novcu. Znamo da su od samog početka kovanja novca u Grčkoj, mnogi grčki gradovi-države (polisi) stavljali neka heraldička obilježja na novac. Često su to bile životinje (jelen, konj, lav, rak, kornjača, pčela i sl.). Tijekom srednjeg stoljeća, u 13. i 14. stoljeću, na hrvatskom novcu pojavila se kuna. Ona tu nije bila iz nekih specijalnih monetarnih razloga već zato što je ona bila heraldički simbol kraljevine Slavonije”, rekao je.
Komentari