U Kninu je u ponedjeljak svečano obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.

Na obilježavanju vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu okupilo se 6 tisuća posjetitelja. To je za oko tisuću ljudi manje negoli prošle godine, a dvije manje nego 2017. kada je u Kninu na ovaj dan bilo 8 tisuća okupljenih.

Protiv HOS-ovaca neće biti podignuta prekršajna prijava

Protiv pripadnika 9. bojne HOS-a koji su jutros ispred spomenika Spomenika hrvatske pobjede Oluja ’95 na središnjem gradskom trgu izvikivali “Za dom spremni” neće biti podignuta prekršajna prijava, doznaje Hina iz šibensko-kninske policije.

Policija je potvrdila kako su pripadnici Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) jutros prilikom odavanja počasti poginulim braniteljima u Kninu, predvođeni Markom Skejom, uzvikivali “Za dom spremni”.

“Nema tu ništa sporno, oni su pozdrav uzvikivali pored spomenika, a bilo bi sporno kada bi taj uzvik koristili izvan komemorativnih događaja, na gradskim ulicama”, izjavila je glasnogovornica PU Šibensko-kninske Marica Kosor.

Potvrdila je da protiv njih neće biti prekršajne prijave te da policija nije dobila dojavu niti je neposredno primijetila da su taj uzvik koristili u inkriminirajućim okolnostima.

Načelnik šibensko-kninske policije Ivica Kostanić novinarima je izjavio da su prije dvije godine, zbog istog ponašanja, protiv pripadnika HOS-a i Marka Skeje podignuli prekršajnu prijavu, ali da ga je sud oslobodio.

“Mi smo ih prijavili nadležnom sudu u Kninu, no prvostupanjska presuda za Marka Skeju je bila oslobađajuća, za istovrsno prekrašjno djelo, jer je to pijetet za žrtve Domovinskog rata i odavanje počasti”, rekao je Kostanić.

Na obilježavanju Oluje šest tisuća posjetitelja

Na obilježavanju vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu okupilo se 6 tisuća posjetitelja. To je za oko tisuću ljudi manje negoli prošle godine, a dvije manje nego 2017. kada je u Kninu na ovaj dan bilo 8 tisuća okupljenih.

Glasnogovornica šibenske policije potvrdila je da među posjetiteljima nije zabilježen nijedan incident, a mirno je i u Općoj i veteranskoj bolnici Knin.

“Za sada nismo zbrinuli nijedan ozbiljniji medicinski slučaj”, kazala je pomoćnica ravnateljica za kvalitetu kninske bolnice Tatijana Šipalo Lilić.

14.58 Zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Želimir Puljić poručio je u ponedjeljak, prevodeći svetu misu za Domovinu u kninskoj crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta da u Kninu povijest nije šutjela.

Služeći misu povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 24. obljetnice operacije “Oluja”, na kojoj je bio i državni vrh, Puljić je kazao kako branitelji nisu bez razloga nosili Gospinu krunicu oko vrata, a po brojim skloništima i obiteljskim ognjištima toga vremena nizala su se zrnca krunice i molilo “Zdravo Marijo”.

“Uz Gospinu pomoć dogodila su se brojna čudesa koja se ljudski ne mogu razumjeti jer kako objasniti čudo slobodne i neovisne države koju ispočetka nisu željeli svjetski i europski moćnici, kako razumjeti čudo što smo ne samo obranili svoje ognjište nego i preživjeli užas razaranja i strategiju spaljene zemlje, već i to da nitko nije umro od gladi, ostao nezbrinut kad mu je dom bio razrušen”, rekao je Puljić.

“Uživo osjećamo kako ovdje u kraljevskom gradu Kninu naša narodna i crkvena povijest nije šutjela”, naglasio je zadarski nadbiskup, parafrazirajući riječi pape Ivana Pavla Drugog prilikom posjeta katedrali Sv. Duje u Splitu 1998. godine.

Kazao je da smo proživljavali pravu kalvariju ali nismo se predavali niti gubili nadu, te smo se s krunicom oko vrata borili protiv zla i uništavanja i osvojili slobodu.

“Ima ih koji su još uvijek zatečeni i iznenađeni tom slobodom, drugi je još nisu ni prihvatili a trećima je ona nakon 27 godina pričin i opsjena kako piše u novinama, treperava fatamorgana na obzorju. Nema koristi takve razuvjeravati pogotovo ako nisu nikada ni željeli ali ni sanjali o narodnoj slobodi i državnoj samostalnosti”, ustvrdio je.

Istaknuo je i kako je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman poljupcem stijega na Kninskoj tvrđavi poručio svima da hrvatska povijest više neće šutjeti.

13.55 Gotovo tisuću branitelja iz cijele Istre, pripadnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata te predstavnici policije, županije i istarskih gradova sudjelovalo je u 7. tradicionalnom mimohodu koji je u ponedjeljak održan u Puli u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Obilježavanje jednog od najvažnijih dana u novijoj hrvatskoj povijesti započelo je u pulskoj Katedrali gdje je služena sveta misa, a potom su izaslanstva udruga branitelja, Istarske županije i Grada Pule položili vijence na Središnji križ na pulskom gradskom groblju te u Parku Franje Josipa, gdje je formirana kolona za svečani mimohod.

Predvođeni stjegonošama koji su uz državni i županijski barjak nosili ratne stjegove jedinica, sudionici mimohoda prošli su kroz središte grada, a svoj put su završili u parku Doma hrvatskih branitelja gdje je za sve sudionike priređen kulturno-umjetnički program.

U mimohodu su u pratnji Puhačkog orkestra Grada Pule i pulskih mažoretkinja bile istaknute zastave jedinica koje su sudjelovale u ključnim akcijama u Domovinskom ratu, poput 119. i 154. brigade, specijalne postrojbe policije Bak Istra, 35. inženjerijske bojne, postrojbe Vanga, ali i zastave udruga proizašlih iz Domovinskog rata,

“Jedan od najvažnijih dana u novijoj hrvatskoj povijesti, 5. kolovoza, kada je Dan domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i godišnjica vojno-redarstvene akcije “Oluja” obilježavamo najvećim mimohodom u našoj državi”, rekao je pulski gradonačelnik Boris Miletić dodavši kako u Hrvatskoj “imamo na što biti ponosni i na što biti zahvalni”.

“Po sedmi put prodefilirali smo ulicama grada i na taj smo način obilježili taj svijetli i svečani trenutak. Istra a time i grad Pula trebaju biti ponosni na sve branitelje iz Istre, na njihov ratni put koji je prošao bez ikakve mrlje. Smatram da nam svima može biti na čast i ponos cjelokupni ratni put naših hrvatskih branitelja iz Istarske županije u Domovinskom ratu, a posebno podatak da je upravo naša Istra imala najveći odaziv u vojsku od svih hrvatskih županija tijekom rata”, poručio je Miletić.

Ustvrdivši kako se Danom pobjede, Danom domovinske zahvalnosti i Danom hrvatskih branitelja prisjećamo svih onih koji su dali svoj doprinos u stvaranju moderne i demokratske Hrvatske, obnašatelj dužnosti istarskog župana Fabrizio Radin istaknuo je da su upravo tog dana postavljeni temelji prema jednoj svjetlijoj budućnosti.

“Cijena slobode koju je platila Hrvatska bila je iznimno visoka jer je rat iza sebe ostavio poginule i teško ranjene branitelje, brojne civilne žrtve, razrušena i uništena mjesta te obitelji bez domova”, zaključio je Radin, dodavši kako je na svima danas odgovornost da nastavimo putem mira i napretka.

12.15  Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava u ponedjeljak je u Kninu komentirao događaj na Sinjskoj alki, prilikom koje je upravo on dobio najglasniji pljesak publike, rekavši da pljesak nije bio upućen njemu već gradu Vukovaru i njegovim braniteljima.

“Pljesak koji je upućen gradonačelniku Vukovara prvenstveno je upućen braniteljima grada Vukovara, s obzirom što grad Vukovar i njegovi branitelji predstavljaju za stvaranje Hrvatske države. Mislim da je taj pljesak veliko priznanje njima i gradu Vukovaru”, poručio je Penava.

Penava je također komentirao VRO Oluju i što za njega znači grad Knin.

“Uvijek je ovdje poseban osjećaj doći, definitivno ta jedna emocija i veličanstvena pobjeda Hrvatske vojske, s kojom smo na veličanstven način demonstrirali u najtežim uvjetima koliko je učinkovita vojska te smo vratili okupirana područja i stvorili preduvjete za mirnu reintegraciju hrvatskog podunavlja”, naglasio je Penava.

Dodao je kako je “sve ostalo povijest” te da nam ostaje izrađivati hrvatsko društvo da bude “što više po mjeri hrvatskog čovjeka i svih građana koji u Hrvatskoj žele živjeti”.

Penava je komentirao i jučerašnji govor predsjednice republike Kolinde Grabar Kitarović, koja je pritom ustvrdila “kako ju je gotovo grizla savjest” te da je htjela “uhvatiti pušku i otići na bojište”.

“Zločesto je baš na današnji dan komentirati takve stvari. Ovo je jedno grandiozno djelo povijesnog karaktera za hrvatski narod i državu, i sve drugo na ovaj dan osim slavlja je po meni suvišno”, zaključio je Penava.

Novinari su Penavu upitali i u kakvim je odnosima s bivšim predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom koji je najavio svoju kandidaturu za predsjednika te stranke.

“Ponavljam, odvlačimo pozornost od bitnih stvari. Nisam u kontaku godinama, žao mi je što nisam, razdvojili su se putevi”, zaključio je Penava.

11.30 Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio je u ponedjeljak u Kninu da je Hrvatskoj potreban novi Franjo Tuđman, “čovjek koji će lupiti šakom o stol i koji će ujediniti ljude na tragu rada, znanja, demografske obnove i solidarnosti”.

“Kao što je Hrvatska stvorena krvlju hrvatskih branitelja na ujedinjenosti domovinske i iseljene Hrvatske, na hrvatskoj podlozi koju je inaugurirao pokojni prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, danas je Hrvatskoj potreban novi Tuđman”, kazao je Bandić novinarima na obilježavanju 24. obljetnice oslobodilačke Vojno redarstvene operacije “Oluja”.

“Hrvatskoj je potreban novi Tuđman, čovjek koji će lupiti šakom o stol i koji će ujedniti ljude na tragu rada, znanja, demografske obnove i solidarnosti”, ustvrdio je zagrebački gradonačelnik.

Bandić nije želio novinarima komentirati kandidate za predsjednika Republike.

“Ne bih to komentirao, nikoga ne komentiran, a nešto će biti, nešto ću reći krajem devetog mjeseca, nakon toga neće ništa biti isto”, kazao je zagrebački gradonačelnik.

11.00 Brojna izaslanstva u ponedjeljak su u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja položila vijence i zapalila svijeće na Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskoga rata u Vukovaru.

Vijence su položila izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara, Ministarstva obrane, Glavnog stožera Oružanih snaga i vukovarsko-srijemske policije.

U organizaciji Grada Vukovara i Udruge Braniteljice Domovinskog rata RH, u Park-šumi Adica, održava se likovna kolonija – radionica na otvorenome gdje će se građani moći okušati u izradi suvenira, magneta, oslikavanju boca i raznih drugih likovnih aktivnosti.

U večernjim satima na Trgu Republike Hrvatske, građani grada Vukovara moći će uživati u koncertu grupe Babylon.

10.40 Predsjednik SDP-a Davor Bernardić izjavio je u ponedjeljak u Kninu da je Hrvatska ujedinjena u Domovinskom ratu, što je početna točka s koje se treba početi graditi budućnost, a za što je potreban netko sa stavom.

Čestitajući Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, Bernardić je rekao da je Oluja simbol pobjede, ali i slobode koja je izborena da bi ljudi mogli stvarati, graditi i raditi u Hrvatskoj, te živjeti dostojanstveno od svog rada, a ne da moraju iseljavati u Irsku ili Njemačku.

“Zato danas odajemo dužno poštovanje svim hrvatskim braniteljima, a pogotovo onima koji su dali svoj život za domovinu. Odajemo i dužno poštovanje svim civilnim žrtvama rata. Ne ponovilo se”, poručio je Bernardić u Kninu, gdje prisustvuje svečanosti obilježavanja vojno-redarstvene operacije Oluja.

Upitan je li predsjednica jučer na prijemu zapovjednika u Kninu izašla iz predsjedničkih okvira, Bernardić je rekao da ne želi komentirati ništa osobno, no napomenuo je da Hrvatska mora imati jaku vladu i jakog predsjednika države koji će znati riješiti sva otvorena pitanja sa susjedima.

Za to treba imati stav, jaku vladu i predsjednika koji su sposobni sprovesti reforme, koji su spremni uvesti red u državu, a ne da se događaju pojedinačni incidenti poput uzvikivanja ustaškog pozdrava i sjećanja na zaboravljene režime prošlosti”, zaključio je Bernardić.

9.45 Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u ponedjeljak u Kninu da je zadaća političara Hrvatsku učiniti prosperitetnom, slobodnom zemljom u kojoj se cijene život i čovjek, a ne osobni interesi, isprazna obećanja i svađe koje potiču beznađe i podjele.

“Ova proslava nije zbog nas političara, nego smo tu kako bismo pokazali poniznost, zahvalnost i skupili dovoljno hrabrosti da se suočimo sa sobom i zapitali se je li svatko od nas napravio sve da bi Hrvatska danas bila uspješnija, prosperitetnija, slobodnija za svakog Hrvata i Hrvaticu, svakog građanina naše domovine”, kazala je Grabar-Kitarović na središnjem obilježavanju 24. obljetnice VRO Oluja na Trgu dr. Ante Starčevića u Kninu.

Dodala je da je to pitanje na koje su političari dužni odgovoriti, a to je, vjeruje, zadaća i misija nove generacije, a na to pitanje treba odgovoriti djelima a ne riječima.

“To je ono što se od nas očekuje, a ne osobni interesi i isprazna obećanja, a ne svađe, teške riječi koje značajno potiču apatiju, beznađe i podjele. Jer na ovom mjestu prije 24 godine izborili smo se da upravljamo vlastitom sudbinom, da se o Hrvatskoj i Hrvatima odlučuje u Hrvatskoj i mi smo ti koji snose tu odgovornost”, poručila je Grabar-Kitarović.

Citirajući riječi generala Ante Gotovine koji je rekao: “Rat je gotov, okrenimo se budućnosti”, naglasila je da je ta budućnost odgovornost prvenstveno državnika, političara, ali i svakog građanina Hrvatske.

Dobili smo odgovornost Hrvatsku učiniti zemljom u kojoj se cijeni rad

“Branitelji su dali živote, zdravlje, sve da bismo mi mogli biti ovdje pod hrvatskim barjakom, u svojoj vlastitoj, slobodnoj i demokratskoj državi. Time smo dobili odgovornost Hrvatsku učiniti zemljom u kojoj se rad cijeni, u kojoj je ljudsko dostojanstvo neosporno svakome građaninu, u kojoj se hrvatski identitet gradi i tradicija razvija u slobodi u kojoj se potiče inicijativa i učenje, stvaranje, a ne destrukcija. To je naša odgovornost i moja poruka danas”, kazala je Grabar-Kitarović.

“Kao što su branitelji tisućljetni san pretvorili u stvarnost, tako je naš zadatak Hrvatsku učiniti prosperitetnom, slobodnom zemljom u kojoj se cijeni život i svaki čovjek”, istaknula je predsjednica, dodajući da je na političarima danas da počnu govoriti djelima.

Naglasila je i da se danas na “mjestu koje simbolizira veličanstveni trenutak u kojem hrvatska sloboda više nije san generacija nego trenutak u kojem postaje stvarnost i neporeciva činjenica”, došla pokloniti braniteljima i zahvaliti im na doprinosu u Domovinskom ratu.

“Ovdje na današnji dan prije 24 godine, uz krvave žrtve i nesebično, bezgranično davanje svih naših branitelja, liječnika i medicinskih sestara i svih hrvatskih domoljuba otvorena je nova stranica povijesti hrvatskog naroda – vizija našeg prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, vizija slobodne, neovisne i demokratske hrvatske i naša zastava i barjak koji se zavijorio na tvrđavi postalo je naša stvarnost”, kazala je Grabar-Kitarović.

Tada je, dodala je, poslana snažna poruka cijelom svijetu – “da smo mi Hrvati ponosan narod i imamo svoje neporecivo i nedjeljivo pravo sami odlučivati o svojoj sudbini i to nam pravo nitko nije dao niti poklonio te smo ga spremni braniti pred bilo kime i bilo čime sada i zauvijek”.

“To je poruka koju je prvi hrvatski predsjednik jasno artikulirao, a branitelji pokazali nesebičnošću – sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što”, zaključila je predsjednica Republike.

9.15 Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak u Kninu da je Oluja bila trenutak koji je preokrenuo hrvatsku povijest te je poručio građanima da probude samopouzdanje kojim smo tada savladali prepreke te da s optimizmom gledaju na budućnost.

Na obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 24. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, Plenković je u govoru istaknuo da sve države svijeta slave posebne dane u svojoj povijesti kojima slave svoje najveće pobjede jer su na njima sazdali i narodno zajedništvo i nacionalni identitet i svoju državnosti.

Istaknuo je da je trenutak koji je nedvojbeno preokrenuo hrvatsku povijest bio 5. kolovoza 1995. i Oluja.

“Pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana oslobodili smo petinu do tada okupiranog teritorija i svijetu poručili da hrvatski narod sam odlučuje o svojoj sudbini. Hrvatski stijeg na vrhu kninske tvrđave svijetu je odvažno poručio – prvo, da kolijevka države, drevni Knin, prijestolnica kralja Zvonimira i Petra Svačića zauvijek ostaje hrvatski. I drugo, da je time konačno snagom tek izgrađene hrvatske vojske završeno povijesno djelo stvaranja neovisne i suverene hrvatske države”, kazao je Plenković.

Ustvrdio je da je Oluja bila presudan pothvat kojim je osigurana opstojnost hrvatske države i njezina teritorijalna cjelovitost, legitiman odgovor okupatoru te ključna bitka kojom je zadan koban udarac velikosrpskom posezanju za hrvatskom zemljom.

Dodao je i da se danas s ponosom sjećamo svih palih hrvatskih heroja na bojištima diljem Hrvatske koji su ostavili svoje živote za najveću pobjedu u hrvatskoj povijesti. Poručio je njihovim najmilijima da nikada neće posustati u naporima za ostvarivanja pravde za sve žrtve Domovinskog rata.

“Samo pravda utemeljena na istini može žrtvama dati spokoj koji zaslužuju i zacijeliti rane njihovih obitelji. Zato neumorno radimo na rasvjetljavanju svih ratnih zločina i na pronalasku svih nestalih. To je naša ljudska, moralna i nacionalna dužnost”, izjavio je premijer.

Napomenuo je da je iz tog razloga Vlada donijela poseban Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu koji je stupio na snagu 1. kolovoza.

Poručio je i da je današnja zadaća usaditi djeci i mladima da nikada ne zaborave što su Hrvati uspjeli postići svojim zajedništvom 90-ih godina.

“Za nekoliko mjeseci Hrvatska će predsjedati Europskom unijom i biti za kormilom zajednice od pola milijarde ljudi. To je veliko priznanje svim hrvatskim braniteljima i zato možemo s ponosom reći da to predsjedanje posvećujemo upravo njima”, rekao je.

Plenković je iskazao usmjerenost na budućnost, izgradnju pravednijeg i solidarnog društva.

“Želimo prosperitetnu i demografski vitalnu državu bez siromaštva, usmjereni smo na osnaživanje pravne države jer želimo pravedniju Hrvatsku bez korupcije i nezakonitosti, izgradnju države koja poštuje našu tradiciju i identitet, a koja ima i političku volju i snagu za puno uključivanje svih svojih manjina i poštivanje njihovih prava u domovini Hrvatskoj”, proučio je.

Premijer je poručio građanima da probude samopouzdanje, kojim smo tada svladali prepreke koje su nam se činile nepremostive i nadahnuti tom snagom i vjerom s optimizmom, gledajmo na budućnost.

9.00 Ljiljana Alvir iz Udruge obitelji zatočenih i nestalih branitelja, u ponedjeljak je u Kninu poručila da je Hrvatska ponudili suradnju Srbiji, a za uzvrat zatražila istinu o nestalima koju do danas nije dobila.

Alvir se na središnjem obilježavanju obljetnice “Oluje” osvrnula na komentare srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji se upitao “gdje je nestalo 400.000 Srba i Jugoslavena iz Hrvatske”.

Ustvrdivši kako je činjenica da su 1991. godine mnogi prognani i iz svojih domova, protjerani s vrećicama u rukama, rekla je i da su “mnogi 1995. godine čuli poziv svojih vođa i s pokretnom imovinom napustili Hrvatsku.

“Mnogi od njih su sudjelovali u agresiji na vlastitu državu, slavili paradržavu, a u Srbiji dočekani kao izdajnici i kukavice vođeni u Arkanove, srpske i četničke kampove. Neki su se vratili u Hrvatsku. Neki se ne vraćaju od stida, neki ne žele živjeti u državi koja se zove Hrvatska. Neki se boje odgovarati za zločine, a neki su jednostavno pronašli bolji život. To je istina i odgovor koji se postavlja ovih dana, gdje nestadoše Srbi iz Hrvatske”, istaknula je.

Rekla je da se svima priznaje pravo na žalovanje za mrtvima i pravo za istinu o nestalima, kako se žali za svim žrtvama, ali i slavi pobjeda jer se ima što slaviti.
Alvir je istaknula kakao je hrvatski narod unatoč svježim ranama pokazao veličinu i snagu pobjednika, otvorio vrata i ponudio suradnju Srbiji, a za uzvrat zatražio samo istinu.

“Dobili smo laž, ali jesmo li se ponizili? Nismo mi, nego oni koji su lagali, koji su rekli da Glina nikada neće biti Hrvatska. Ponižavaju se i oni koji se pozivaju na Ustav tražeći neka nova prava koja nisu bitna za njihov život, ali jesu za njihove političke mentore. Govore o pravima ali ne ispunjavaju svoje obveze nego šute o našim nestalima”, rekla je.

Zaključila je kako hrvatski narod nitko ne može poniziti jer je pobjednički i pozvala da ne dopusti onima koji nikada nisu voljeli Hrvatsku da posiju sjeme podjele. “Prenosite novim naraštajima sjeme koje smo zajedno branili. Ljubav prema obitelji, bogu, zajednici, krunici i domovini”, kazala je.

Hrvatskim braniteljima je čestitala Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja i 24. obljetnice vojno-policijske operacije ‘Oluja’.

“Vaša mrtva braća, dragi branitelji vam poručuju, hodajte uzdignute glave, ponosite se sobom, budite ljubav i sol ovoga svijeta i svjetlo u mraku. Kao što smo to bili u ratu, čuvajte, njegujte i potičite hrvatski narod na zajedništvo i izgradnju domovine. Čuvajte i svoje i naše obitelji, uživajte u slobodi i radujte se životu. Mi smo uvijek s vama iako nas nema”, rekla je.

8.45 Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u ponedjeljak je prilikom proslave obljetnice Oluje poručio kako danas “s osjećajem zajedništva, ponosa, i sreće slavimo povijesni uspjeh hrvatskog naroda.

“Danas s osjećajem zajedništva, ponosa, i sreće slavimo povijesni uspjeh hrvatskog naroda, u zajedničkom činu oslobađanja hrvatskih teritorija  okupiranih od srpskog agresora i Domovinski rat u cjelini”, poručio je Jandroković na na središnjem obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 24. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluje.

Jandroković je dodao kako se danas ujedno prisjećamo i stoljetnih pretenzija hrvatskog naroda za neovisnošću.

“Prisjećamo se višetostoljetnog povijesnog puta koji je hrvatski narod s jakom nacionalnom sviješću i uz mnoge žrtve prešao od Zvonimirova grada do današnjeg hrvatskog Knina, gdje je agresija na domovinu započela i gdje smo agresora zauvijek porazili”, naglasio je Jandroković.

Predsjednik Sabora ustvrdio je kako danas najveću čast iskazujemo hrvatskim braniteljima.

“Danas je dan kada cijela iseljena hrvatska iskazuje poštovanje i zahvalu svim hrvatskim braniteljima, koji su domoljubno časno i požrtvovno stali u zaštitu svojega naroda”, kazao je Jandroković.

Dodao je kako stojimo ujedinjeni pred njihovim junaštvom, “znajući da će naša djeca zauvijek uživati vrijednosti za koje su se oni borili” te da je naš zadatak da svjesno te vrijednosti prenosimo na mlađe generacije.

“Moramo imati vjere u sebe da ćemo znati riješiti i sve one probleme koji stoje pred nama, i da će biti Hrvatska, ta i takva Hrvatska kakve nema ljepše pod sunce od istoka do zapada”, poručio je Jandroković.

Smatra da budućnost ovisi samo o nama i da toga moramo biti svjesni.

“Naša domovina mora biti zemlja koja čuva svoj identitet, tradiciju i temeljne vrijednosti na kojima je stvorena, koja štuje svoje svetinje i heroje, koja objektivno valorizira svoju povijest, i odbacuje nasljeđe totalitarnih režima koji su je unazađivali i tiranizirali”, rekao je predsjednik Sabora.

Zaključio je kako se svi zajedno moramo “još snažnije angažirati u ostvarivanju zadanih ciljeva”, a kroz stvaranje pozitivnih trendova i ozračja za život i rad u domovini, “pritom vodeći računa o okolnostima u kojima živimo”.

Po završetku prigodnog obraćanja troje državnih čelnika će se uputiti na Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih branitelja u VRO Oluja.

8.30 Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomeniku hrvatske pobjede “Oluja 95” u Kninu je u ponedjeljak ujutro počelo Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.

Zajednički vijenac položili su predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković te predsjednica Zajednice udruga nestalih i poginulih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.

Polaganju vijenca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Također neposredno prije polaganja vijenaca Počasni postroj dao je prijavak predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Grabar-Kitarović, koja je obavila smotru postroja.

Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević uslijedit će prigodno obraćanje troje državnih čelnika: predsjednice Republike, predsjednika Sabora i Vlade. Po završetku prigodnog obraćanja troje državnih čelnika će se uputiti na Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih branitelja u VRO Oluja.

U programu iznad Kninske tvrđave sudjelovat će Akro grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) “Krila Oluje,” a na tvrđavi je predviđen i nastup Klape Hrvatske ratne mornarice (HRM) “Sveti Juraj”.

Tijekom svečanosti na tvrđavi kninska crkvena zvona će zvonjavom simbolički podsjetiti na ulazak pripadnika Hrvatske vojske u Knin tijekom VRO Oluja, a bit će ispaljena i 24 počasna plotuna u spomen na 24. obljetnicu VRO Oluja. Po završetku svečanosti na Kninskoj tvrđavi sudionici će s tvrđave ići u mimohodu do crkve Velikog hrvatskog krsnog zavjeta gdje će biti služena sveta misa za Domovinu.

Prema najavljenom protokolu, na Trgu Ante Starčevića  upriličit će se vojno-akrobatski ceremonijalni program.  Također je najavljeno pozdravljanje sudionika moto defilea “Od Branimira do Zvonimira” i biciklističkog maratona Zadar-Knin pod nazivom “Put vjetra put  Oluje.”

Tijekom cijelog dana na parkiralištu kod  Autobusnog kolodvora bit će otvorena izložba Taktiičko-tehničkog zbora naoružanja i opreme

U 84 sata oslobođena gotovo petina Hrvatske

U oslobodilačkoj akciji “Oluji” prije 24 godine  hrvatske vojne i redarstvene snage  su u 84 sata oslobodile gotovo petinu okupiranih područja Republike Hrvatske

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995.,  u kojoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora   oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U  prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije predsjednik Republike Hrvatske dr.  Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.

Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.