Svečanom sjednicom istarske Županijske skupštine i Saveza udruga istarskih antifašista u pazinskome Spomen-domu u petak je obilježen Dan Istarske županije i 73. godišnjica donošenja Pazinskih oduka.

Dan Istarske županije slavi se u znak sjećanja na Sabor istarskih narodnih predstavnika i Pokrajinskoga  narodnooslobodilačkog odbora za Istru koji su u Pazinu 25. i 26. rujna 1943. potvrdili odluke o sjedinjenju Istre s maticom zemljom Hrvatskom.

Predsjednik Županijske skupštine Valter Drandić rekao je otvarajući sjednicu da je Istra oduvijek bila drugačija.  “Istra je prepoznala opasnost fašizma i među prvima se svrstala na stranu pravde – antifašizma. Danas smo dio Europe koju trebamo više nego ikad. Terorizam kao novo zlo prijeti svima. Ljudi u Istri jesu i žive drugačije – žive i rade ljudski. Svi koji to ne razumiju ne vole ni Istru ni Hrvatsku”, rekao je Drandić.

 Župan Valter Flego istaknuo je dosadašnje projekte koje je županija ostvarila te da i dalje moraju “puno raditi kako bi Istra postala još jača”.

Zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić rekao je kako prvi put dijeli zabrinutost za Europu pred nastupima fašizma i nacizma, ali i terorizma. Istaknuo je kako je Istra svjetionik življenja kakvog želimo i trebamo.

Na svečanoj sjednici govorio je i izaslanik hrvatske predsjednice i ministar turizma Anton Kliman koji je istaknuo da  za povijest Istre i hrvatskog naroda nema važnijeg datuma od 25. rujna 1943. i odluke da se Istra pripoji matici zemlji Hrvatskoj.  Te su odluke bile zalog za bolju budućnost Istre, Hrvatske i hrvatskog naroda, a Istra danas ima sve predispozicije za izvanredan napredak, istaknuo je te dodao da je ono što je dobro za Istru dobro i za Hrvatsku.

Prije svečane sjednice položen je vijenac uz spomenik žrtvama fašističkog terora i Narodnooslobodilačke borbe u Parku Narodnog ustanka, a nakon toga u predvorju velike koncertne dvorane Spomen-doma otvorena je izložba “Palež u sjećanjima” na kojoj su izložene fotografije spaljenih sela u tršćanskom zaleđu, slovenskom i hrvatskom dijelu Istre, na području Liburnije te u zapadnome riječkom zaleđu.

Ta sela na području negdašnje Julijske krajine stradala su u akcijama tzv. “čišćenja terena” koje su u Drugome svjetskom ratu proveli njemački nacisti s fašističkim pomagačima.