Dan inženjera: Građevinski fakultet u Zagrebu osnovao centar za potresno inženjerstvo

Autor:

Pixabay

Hrvatska inženjerska struka još je jednom, ovaj put nažalost u potresima pogođenoj Hrvatskoj, dokazala svoju važnost, stručnost i spremnost da reagira na pouzdan i profesionalan način, istaknuto je u utorak na ovogodišnjem Danu inženjera Hrvatske, održanom pod sloganom “Inženjeri – graditelji budućnosti”.

Tradicionalni Dan Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS) održan je, uz poštivanje epidemiološkim mjera i online prijenos, na zagrebačkom Građevinskom, Arhitektonskom i Geodetskom fakultetu, u organizaciji HIS-a i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ), a pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, navodi se u priopćenju HIS-a.

Jedna od glavnih tema skupa bila je posvećena problematici zemljotresa i ključnoj ulozi inženjera na području preventive i sanacije građevinskog fonda, uz poruku kako je ključno ubuduće preventivno protupotresno djelovati.

”Hrvatska inženjerska struka još je jednom, ovaj put nažalost u potresima pogođenoj  Hrvatskoj, dokazala svoju važnost, stručnost i spremnost da reagira na pouzdan i profesionalan način, dokazujući da su inženjeri, ako se na adekvatan način koriste njihova znanja, čuvari sigurnosti društva danas i graditelji njegove budućnosti sutra”, poručio je predsjednik HIS-a Zdravko Jurčec.

Podsjetio je da je HIS bio jedna od važnih poveznica između operativne struke i nauke, posebice Građevinskog fakulteta i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kao i predlagač više dopuna zakonodavnog okvira, kojim se regulira proces obnove, a koje su u značajnoj mjeri i usvojene.

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je da postoje stručni kapaciteti za obnovu Hrvatske, a želja mu je i stvoriti uvjete za povratak domaćih inženjera trenutačno zaposlenih u inozemstvu.

Potresi ukazali na važnost “statičara”

Profesori sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta Josip Atalić i Mario Uroš te docentica Marta Šavor Novak istaknuli su da su potresi, koji su lani pogodili Hrvatsku, napravili veliku štetu na građevinskom fondu, pri čemu ukazali i dali specifičnu težinu ulozi projektanata konstrukcija odnosno konstruktora, to jest “statičara”.

Ustvrdili su i da je, nažalost, taj dio građevinske struke već neko vrijeme zanemarivan te je “pao u drugi plan” i u stručnim krugovima i na sveučilištima.

Potres je razotkrio brojne probleme i dao ovom dijelu struke jednu novu perspektivu, a posebice razinu odgovornosti za živote ljudi. To je posebice došlo do izražaja prilikom provedbe brzih pregleda oštećenja i uporabljivosti građevina kada su statičari već nekoliko sati nakon potresa bili na terenu, pokušavajući odgovorno savjetovati sugrađane o njihovoj sigurnosti i aktivnostima koje je potrebno provesti. Slijedi dugotrajni proces obnove i brojne odgovorne aktivnosti, bitne za sigurnost građana.

Ključno je  osvijestiti građanstvu ovu problematiku i prikladno preventivno djelovati, poručili su profesori s Građevinskog fakulteta.

Dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić izvijestio je da je taj fakultet ovih dana osnovao svoj centar za potresno inženjerstvo, kao i da će uskoro organizirati međunarodnu konferenciju na tu temu, za koju je pristiglo 184 radova iz 29 zemalja.

Iva Dasović s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta govorila je o svjetskom doprinosu Andrije Mohorovičića, hrvatskog geofizičara i istaknutog znanstvenog djelatnika na području meteorologije i seizmologije s kraja 19. i početka 20 stoljeća.

Apostrofirala je Mohorovičićevo predavanje iz 1909. godine pod naslovom “Djelovanje potresa na zgrade”, što se smatra početkom inženjerske seizmologije u Hrvatskoj. Tada je temeljem analize upozorio da se mora početi ulagati u protupotresnu gradnju, predlažući istodobno kako konkretno pristupiti rješavanju ovog problema. Nedugo nakon tog predavanja, Mohorovičić je postavio jedan od najboljih seizmografa toga vremena i njime zabilježio Pokupski potres u listopadu 1909., čija je podrobnija analiza dovela do otkrivanja granice između zemljinih kora i plašta, podsjetila je Dasović.

Potencijalni mega projekt Zagreb na Savi

Predsjednik HIS-a Jurčec te profesori Eva Ocvirk i Neven Kuspilić osvrnuli su se i nezavršenu priču oko Zagreba na Savi, podsjetivši da se taj projekt temelji na radu iz prošle godine, kao i na podlogama, konceptima i promišljanjima iz posljednjih četiri do pet godina.

Kako podariti novu dimenziju održivog života samoj Savi, pitaju se stručnjaci, uz napomenu da odnos Save i Zagreba nije raščišćen na mnogim područjima – od prometa, vodoopskrbe, energetskog potencijala do urbanizma te sporta i rekreacije.

“Promišljamo kako renaturalizirati prostor oko Save i prilagoditi ga održivom razvoju u pojasu od Samobora, Zaprešića, Zagreba, Velike Gorice, Dugog Sela, Rugvice, otvarajući vrata prema Sisku u jedinstveni održivi prostor u kojem živi jedna trećina hrvatskog stanovništva. Ovaj projekt od nacionalnog strateškog interesa, čije realizacija, prema sadašnjim saznanjima i procjenama, doseže milijardu eura, zaslužuje kako fokus HIS-a, tako i pažnju šire javnosti te mu namjeravamo u skoroj budućnosti posvetiti posebnu konferenciju”, zaključio je Jurčec.

HIS danas djeluje kao krovna udruga gotovo svih inženjerskih profesija, objedinjenih u 37 inženjerskih udruga, devet podupirućih članova i više od deset tisuća inženjera u zemlji i inozemstvu.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.