DAMIR ZORIĆ: ‘Ako netko prema HUP-u ima kakvih nečasnih namjera, siguran sam da u tome neće uspjeti’

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca komentira odlazak Fortenova Grupe, Orbica, Adris Grupe i još tridesetak najvećih kompanija i njihovu najavu da kroz novu udrugu planiraju preuzeti pregovaračku reprezentativnost HUP-a s Vladom i sindikatima

Povodom najave više velikih hrvatskih kompanija poput Fortenova grupe, Orbica Branka Roglića i Adris grupe Ante Vlahovića da odlaze iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), čiji su i najveći financijeri, razgovarali smo s njenim 61-godišnjem glavnim direktorom Damirom Zorićem. Zorić je diplomirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je radio do 1991. godine. Od 2002. bavio se lukrativnim poslovima u osiguranju, a 2005. postao je član Uprave Sunce osiguranja. Četiri godine kasnije, 2009. prelazi u Euroherc, gdje postaje predsjednik Uprave Euroherc osiguranja. Bio je i dugogodišnji aktivni član Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca, koncem osamdesetih godina kao političar bio je i utjecajni član HSLS-a, ali je nakon unutarnjih razmirica napustio stranku. Kasnije je kao diplomat bio i hrvatski veleposlanik u Bosni i Hercegovini.

Nakon prošlogodišnjih obračuna u HUP-u, poslovnoj udruzi koja je i glavni pregovarač s Vladom i sindikatima o kolektivnim ugovorima, morao je otići zamjenik predsjednice Bernard Jakelić. Potom je HUP napustio i dugogodišnji direktor Davor Majetić koji nikada nije javno rekao razloge svog odlaska, a poslije njega ostavku je podnijela i bivša predsjednica HUP-a Gordana Deranja. U toj udruzi poslodavaca s 40 zaposlenih, dominantno žena na dužnostima direktorica, bivši zamjenik direktora Bernard Jakelić bio je osumnjičen za „seksualno uznemiravanje“ 14 djelatnica, među kojima su bile i visoko pozicionirane direktorice. Kaznenu prijavu DORH-u tada je podnijela i Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a HUP je zbog te afere napustilo kompletno vodstvo. Tada je bilo isplaćeno više od 2 milijuna kuna otpremnine Jakeliću i Majetiću, glavnim menadžerima te poslovne udruge.

NACIONAL: Jeste li dolaskom na dužnost direktora HUP-a naslijedili plaću bivšeg direktora Davora Majetića koja je u bruto iznosu bila oko 80.000 kuna?

Ne, ni blizu tome, niti sam to tražio, niti imam druge beneficije kojih je ranije bilo. Nisam postavljao baš nikakve uvjete. Prihvatio sam ono što mi je Izvršni odbor ponudio. Nije sve u materijalnom, barem meni nije.

NACIONAL: Obnašate li i dalje dužnost direktora u Euroherc osiguranju?

Ne, moj radni odnos kod bivšeg poslodavca korektno je završen prije nego što sam došao u HUP. Ovdje sam imenovan na mandatno razdoblje. Kao što je sklopljen ugovor, može biti i razvrgnut. Nemam radnopravnu zaštitu stalnog zaposlenja ugovorom na neodređeno vrijeme kakav sam do dolaska u HUP imao na prethodnom poslu.

NACIONAL: Je li se nedavni, prerani odlazak u 49. godini Marina Pucara, predsjednika HUP-a i uprave Podravke, odrazio na aktualna previranja u najvažnijoj poslovnoj udruzi u Hrvatskoj? Koliko je pouzdana informacija da je već 36 važnih kompanija napustilo HUP, a ima nagovještaja da će ih biti i više?

To što se dogodilo predsjedniku HUP-a, kolegi Marinu Pucaru, tragično je najprije za njegovu obitelj a potom i za poslovnu zajednicu i tvrtku koju je vodio. Otišao je upravo u životnoj dobi kada se od njega moglo očekivati najbolje. No od smrti lijeka nema. O pouzdanosti pojedinih medijskih najava bolje je ne spekulirati, mi o tome nemamo informacije. Dapače, i ovi koji istupaju, sukladno obvezama koje su pristupanjem potpisali, trebali bi još tri mjeseca ispunjavati svoje članske obveze.

 

‘Nemamo saznanja da se radi o 36 kompanija. Ta brojka nije potvrđena niti smo od tolikog broja članica HUP-a dobili obavijesti o istupanju. HUP broji preko 6000 tvrtki članica u kojima radi oko 270.000 radnika’

 

NACIONAL: Koliko je na aktualnu situaciju u HUP-a utjecala prošlogodišnja afera sa seksualnim uznemiravanjem službenica u HUP-u zbog koje je morao otići zamjenik predsjednice HUP-a Bernard Jakelić, a potom i bivša predsjednica Gordana Deranja, kao i glavni direktor Davor Majetić?

Ovisno o tome na kojoj strani je koji sudionik bio, posljedice su bile različite. Djelatnice u stručnim službama su to osobno teško proživljavale, ali činimo sve da im pomognemo, da ta bolna iskustva što prije prevladaju. Odgovornih za taj slučaj u HUP-u više nema. Ostao nam je još jedan problem, pravosudna borba za zaštitu interesa HUP-a od štetnih posljedica ugovora koje su neki, dok su mogli, međusobno sklapali na način protivan Statutu i bez odgovarajućih odluka Izvršnog odbora. Gordana Deranja je vodila HUP u više mandata. Moj dojam je bio da dobro radi taj posao. No, kada se pojavila zamisao da bi ona trebala dobiti još jedan mandat, zapreka je bila u odredbama Statuta. Ondje piše što piše, a Statut se nije mogao i ne smije se, kao uostalom niti bilo koji drugi regulatorni akti, mijenjati s retroaktivnim učinkom. Na to su upozorili i članovi Savjeta i članovi Izvršnog odbora te u konačnici Skupština HUP-a održana prošle godine. Izvršni odbor i Savjet predložili su da se iz dnevnog reda povuče prijedlog retroaktivne promjene Statuta. Time je ta priča završena. Bivša predsjednica, kao članica HUP-a izabrana je u vodstvo Business Europe i od tamo nije opozivana. Kao bivša predsjednica, sukladno Statutu pozvana je na sjednicu članova Savjeta HUP-a. Najprije je bila potvrdila svoje sudjelovanje, a onda je najavila izlazak iz HUP-a. To je sva istina.

NACIONAL: Kako ocjenjujete njenu odluku o napuštanju udruge koju je i po vama dobro vodila?

Rekao bih da je njena izjava o istupanju, u pogledu HUP-a, respektirajuća i korektna. Netočno je jedino to da se HUP u slučaju njenog nereizbora pozvao na Statut, a u slučaju izbora članova Izvršnog i Nadzornog odbora nije. Statut, naime, doslovno kaže da mandat članova Izvršnog i Nadzornog odbora „traje četiri godine, odnosno do izbora novih.“ U prosincu prošle godine istekle su te četiri godine i sada mandati traju ‘’do izbora novih“. U uvjetima više sile, zabrane okupljanja, kaotičnog stanja s potresom, bolesti i smrti predsjednika HUP-a, ovo „do izbora novih“ je razumno prekoračenje. Sada je Vijeće članova raspisalo izbore i za predsjednicu, odnosno predsjednika te za članove Izvršnog i Nadzornog odbora. HUP će i dalje biti dobra, kompaktna i radišna organizacija. Razlika u mišljenju i stavovima ima i bit će ih. Dobro je da ih ima. No svi zajedno radimo ono zbog čega smo se udružili u interesu općeg dobra i boljeg položaja gospodarstva u hrvatskom društvu.

NACIONAL: Fortenova grupa, najveća hrvatska kompanija, objavila je da istupa iz članstva HUP-a. Kako ste doživjeli tu činjenicu s obzirom na to da je riječ o najvećoj hrvatskoj kompaniji s najviše zaposlenika? Napokon, riječ je i o najvećem kontributoru koji financira HUP, vašu udrugu.

Istina je, zatražili su istupanje. Ne mogu ulaziti u njihove razloge. Uz formalnu izjavu o istupanju neki su se i zahvalili za niz dobrih stvari koje smo zajedno radili. I njima hvala za njihovo dobro djelovanje u HUP-u. Temeljno načelo našega djelovanja, kao uostalom i svake druge demokratski ustrojene udruge, jest dobrovoljnost. Svatko se udružuje u skladu sa svojim interesima, očekivanjima i željom i namjerom djelovanja u interesu općega dobra, pa i u cilju ostvarenja pojedinačnih i vlastitih interesa. Jednako tako svatko je slobodan odabrati novi smjer svojega djelovanja. Nikoga ne možemo prisiliti na članstvo.

‘Istina je, iz Fortenova grupe zatražili su istupanje. Nikoga ne možemo prisiliti na članstvo’, rekao je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a. PHOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

 

NACIONAL: HUP napuštaju i druge uspješne kompanije kao što su Orbico Branka Roglića, donedavnog predsjednika nadzornog odbora HUP-a, Tehnomont, brodogradilišta bivše predsjednice HUP-a Gordane Deranja, Adris grupa Ante Vlahovića i još 36 kompanija. Jeste li razgovarali s članovima udruge koji su najavili svoj odlazak? Što su vam poručili? Zašto su nezadovoljni?

Glavni i zapravo jedini alat koji udruga ima jesu riječi i razgovori, aktivno djelovanje na ostvarenju dobrih ideja i korisnih prijedloga. Mi nemamo ni strojeve, ni kapital, ni vlast. Dakako da smo razgovarali. Predstavnici tvrtki koje sada više ne žele i neće biti u članstvu, bili su itekako zastupljeni u tijelima HUP-a, u mjerodavnim izvršnim odborima granskih udruga, Izvršnom odboru krovnoga HUP-a, Nadzornom odboru, Vijeću članova ali i u brojnim povjerenstvima i odborima na razini gospodarsko-socijalnoga djelovanja, u različitim koordinacijama i konferencijama HUP-a. Dosta su sudjelovali i napravili, međusobni odnosi bili su korektni i kolegijalni. Ali u poslovnom svijetu često je to tako – interesi prevladaju empatiju. Nemamo saznanja da se radi o 36 kompanija. Ta brojka nije potvrđena niti smo od tolikog broja članica HUP-a dobili obavijesti o istupanju. S druge strane, HUP broji preko 6000 tvrtki članica u kojima je zaposleno oko 270.000 radnika. Ne treba smetnuti s uma da nam kontinuirano pristupaju nove članice, tvrtke i udruženja. Pa i neke velike tvrtke koje u HUP-u vide dobro mjesto za ostvarivanje gospodarskih interesa.

NACIONAL: Kakvi su komentari u HUP-u na aktualne događaje?

Nikome to nije drago, bolje bi bilo da do tog nije došlo. Ali u poslu je tako – moraš biti u stanju savladati problem i ići naprijed. A da ćemo biti bez poteškoća iluzorno je očekivati. Gdje dominiraju interesi teško može biti idile ako u društvenim i interesnim odnosima idile uopće i može biti. Hvala na takvoj idiličnosti, toga ima samo u diktaturama. Međutim u demokratski ustrojenim organizacijama interesi bi se trebali usuglašavati i ostvarivati na pristojan i proceduralno uređen način. Onaj tko društvene odnose lomi jednostrano i preko koljena zapravo pokazuje svoj nadmoćan odnos prema drugima, a ne ukazuje na loš odnos drugih prema sebi.

NACIONAL: Na koji ćete način kompenzirati odlazak većih kompanija iz HUP-a?

Već sam rekao, dolaze novi, a neki od postojećih doći će još više do izražaja. Neke ljude međutim ne možemo kompenzirati ili nadomjestiti, svatko ima svoje neponovljive osobine. Ali ako ih više nema, radit ćemo s onima koji su tu. Ima mnogo dobrih tvrtki u HUP-ovu članstvu koje zastupaju izvrsni poduzetnici. HUP postoji i zbog poduzetnika kojima trenutno ne ide najbolje, mnogi su u problemima. Sad se čuju glasovi kako je HUP bio nedovoljno aktivan za velike a previše da je bio zauzet za male, kao da HUP nije za ugostitelje i frizere. Ja bih rekao da smo se bavili sa svima kojima je poslovna egzistencija ugrožena krizom i bez njihove krivnje bili oni veći ili manji, a mali su uvijek prvi na udaru kriza.

NACIONAL: Jeste li o tim problemima razgovarali s premijerom Andrejom Plenkovićem ili ministrom gospodarstva Tomislavom Ćorićem?

Još nisam, ali ću razgovarati. HUP nije politička organizacija, ali su nam spomenuti ministri, kao uostalom i druge državne institucije, važni u vidu gospodarsko-socijalnog partnerstva. HUP je u zastupanju poslodavačkih interesa jedini socijalni partner i reprezentativna udruga veoma aktivna u socijalnom i gospodarskom djelovanju, partner i sindikatima i Vladi. Ovo je problem koji se iznenada pojavio, ne prvi put, ali će i proći, riješit ćemo ga. Sjednica Vijeća članova održana u petak, 22. siječnja 2021., jasno je pokazala kojim smjerom i ritmom idemo naprijed. HUP ima brojne inicijative u koje je aktivno uključen i na koje će usmjeriti svoje djelovanje, sukladno onome što članovi od nas očekuju.

‘O potrebama ne treba govoriti. Vidimo ih svakodnevno, na žalost ogromne su. To je šansa za dodatni rast građevinskog sektora koji je i u pandemijskoj krizi žilavo opstajao i zabilježio gospodarski rast’, rekao je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

NACIONAL: Među potencijalnim nasljednicima na čelu uprave Podravke spominje se i ime Martine Dalić, nekadašnje moćne potpredsjednice Vlade Andreja Plenkovića, koja je bila prisiljena otići zbog afere Borg. Podržavate li tu mogućnost?

Koliko i svi drugi i ja vidim u medijima najave oko mogućih kandidata, ali nešto više od toga ne znam. Spominju se osobe koje imaju respektabilne poslovne biografije. Utjecanje na to tko će biti odabran nije u djelokrugu našega rada, u tome ne sudjelujemo. Podravka je izvrsna hrvatska kompanija i zaslužuje najbolje i najsposobnije vodstvo.

NACIONAL: Bilo je čak nagovještaja da će Nadzorni odbor Podravke odlučivati o novom predsjedniku Uprave još prošloga petka, ali je onda navodno premijer Plenković zaustavio taj sastanak. Nije bio informiran tko je sazvao taj sastanak, a država je jedan od suvlasnika u toj prehrambenoj kompaniji. Znate li vi išta o tome?

O tome zaista nemam nikakvih informacija, ne sudjelujemo u tome. U tijelima HUP-a imaju kvalitetne predstavnike, a ti ljudi dobro rade svoj posao.

NACIONAL: Može li aktualna situacija u HUP-u utjecati i na perspektivu budućeg kolektivnog pregovaranja poslodavaca s Vladom i sindikatima? Iz HUP-a ste poručili da ste dobrovoljna udruga, a učlanjenje i iščlanjenje u potpunosti je prepušteno slobodnoj volji pojedinca, kao i da vaša reprezentativnost nije ugrožena odlascima nekoliko velikih kompanija. Postoji li ipak bojazan da bi dio vaših članova mogao prijeći u Glas poduzetnika?

Kolektivno pregovaranje demokratska je stečevina, praksa i način reguliranja odnosa tvrtki, odnosno poslodavaca s jedne strane i zaposlenika, odnosno radno ovisnih osoba s druge strane. Mi u tome još nismo postigli potpuni europski standard, tek trebamo dosegnuti europsku razinu u svim segmentima kolektivnog pregovaranja i ugovaranja. Kako u radnopravnim odnosima poslodavca i zaposlenika, što kod nas zaostaje u odnosu na europsku praksu fleksibilnijeg ugovaranja, tako i u pogledu adekvatnijeg ugovaranja prava i načina rada zaposlenika. To bi trebala biti manje stvar političkog odlučivanja a više predmetom kolektivnog i granskog pregovaranja. Neke granske djelatnosti i u postojećim okvirima u Hrvatskoj dobro pregovaraju, primjerice turistička djelatnost, a i građevinska.

NACIONAL: A kako ocjenjujete najavu tih velikih kompanija koje su napustile HUP da će osnovati novu udrugu koja bi vam mogla oduzeti pregovaračku reprezentativnost s Vladom i sindikatima? Neće li vam zbog toga biti otežano zastupanje interesa poslodavaca?

O tome nemam ništa posebno reći osim da svakome želim sreću i neka uspije u svojim dobrim i poštenim namjerama. Ako itko, osobito prema HUP-u, ima kakvih nečasnih namjera, što ne želim vjerovati, siguran sam da u tome neće uspjeti.

 

‘U obnovi koja slijedi u razrušenoj Baniji nije nevažno odakle će dolaziti građevni materijal i oprema i koji radnici i tvrtke će to raditi. Važno je da svi domaći imaju maksimalno moguću aktivnost’

 

NACIONAL: Kako ocjenjujete komunikaciju između zaposlenika u HUP-u i članova vaše organizacije?

Dobrom. Svakodnevno je u opticaju velik i sve veći broj informacija, često i više nego je čovjek na dnevnoj razini u stanju percipirati i prihvaćati. Stalno nastojimo komunikaciju oblikovati tako da kvalitativno bude razumljiva i sadržajna, ali da količinski ne bude opterećujuća. Komuniciranje treba stalno unaprjeđivati. Nije bez razloga zadnjih desetljeća uznapredovala komunikologija. Sve je više tehnoloških mogućnosti i sve se ubrzanije komunicira. Tko ostane na staroj praksi neće dovoljno dobro komunicirati svoju djelatnost.

NACIONAL: U vašoj su udruzi i građevinari, a oni su posebno važni za rast BDP-a. Jesu li oni sposobni ući u obnovu nakon potresa u Petrinji, Glini, Zagrebu…? Što oni očekuju od Vlade, a što od banaka?

U HUP-u je niz tvrtki i udruženja koja imaju što reći a dakako i napraviti u predstojećoj obnovi. Presudno je važno da se do maksimuma u obnovu uključi domaći građevinski sektor, industrija materijala i općenito građevinska struka, pod čime podrazumijevam i urbaniste, arhitekte, zaštitare i druge na tom području. Zato ćemo u HUP pozvati odgovorne osobe i ustanove koje trebaju organizirati i provoditi obnovu da predstavnike granskih djelatnosti obavijeste o svim mogućnostima njihova uključivanja. A i predstavnici graditeljskih djelatnosti da iznesu odgovornima što oni i znaju i što mogu napraviti. Dio toga, još uvijek nedovoljan za sve što bi trebalo raditi, počeo se ostvarivati. Najprije dragovoljnim, humanitarnim radom a sada i sve organiziranijim djelovanjem mjesnih i nacionalnih institucija. O potrebama ne treba govoriti. Vidimo ih svakodnevno, na žalost ogromne su. To je šansa za dodatni rast građevinskog sektora koji je i u pandemijskoj krizi žilavo opstajao i zabilježio gospodarski rast, na godišnjoj razini više od 5%. U vrijeme kada mnogi zbog objektivnih razloga, u teškoj krizi, kontinuirano padaju, neki čak su i na rubu propasti, ostvaren je hvale vrijedan rast građevinskog sektora. U obnovi koja slijedi nije nevažno odakle će dolaziti građevni materijal i oprema, koji radnici i tvrtke će to raditi. Važno je da svi domaći imaju maksimalno moguću aktivnost. Tu, svi zajedno, i tvrtke i državna tijela, trebamo biti pametni i raditi u interesu naših kompanija, njihovih radnika i proizvodnje.

NACIONAL: Imate li ikakvu komunikaciju s Hrvatskom udrugom banaka čije će se politika odraziti ne samo na obnovu u potresu razrušenih područja, nego ukupno na buduću razvojnu politiku Hrvatske?

Komuniciramo i surađujemo. Moja ocjena te suradnje je pozitivna, a vjerujem da je i njihova ocjena pozitivna. U toj komunikaciji uvijek valja voditi računa da banke upravlja osjetljivom robom. Osjetljivo je upravljati i vlastitim a kamoli tuđim novcem, recimo štednjom građana koja mora biti stabilna i zajamčena. Konstantno smo u razgovorima oko osiguravanja dodatne likvidnosti i pomoći poduzetnicima. Za veljaču pripremamo nove edukacije o osiguranju financiranja.

Komentiraj