Supredsjednica Centra Dalija Orešković najavila je u petak izlazak stranke na izbore za Gradsku skupštinu Grada Zagreba, bez isticanja vlastitog kandidata za gradonačelnika.

Dalija Orešković naglasila je da Supredsjednica Centra Dalija Orešković najavila je u petak izlazak stranke na izbore za Gradsku skupštinu Grada Zagreba, bez isticanja vlastitog kandidata za gradonačelnika.

“Građane tište osobne egzistencijalne brige, od zaraze korona virusom do gubitka radnih mjesta, ali i nemogućnosti obnove nakon potresa. Razumijemo raspoloženje birača koji rezignirano i zasićeno samo čekaju da kampanja prođe. To je realnost situacije u kojoj se odvijaju izbori i u Centru smo toga svjesni”, rekla je Dalija Orešković i dodala da je Zagreb u ogromnim problemima te bez hrabrosti da se pokrenu veliku projekti neće biti spašen. Zbog toga će Centar, poručila je, neovisno o nadolazećim izborima, nastaviti raditi na idejama i rješenjima za tri ključna segmenta, a to su obnova, upravljanje te komunalna infrastruktura i promet.

Komentirajući obnovu nakon potresa, Dalija Orešković je istaknula da nema dijaloga i suradnje između lokalne, gradske i državne vlasti. “Niti potresi nisu potaknuli gradsku i državnu vlast da dogovore premještanje Hrvatskog sabora i Vlade na neku drugu lokaciju. Sabor i skupština smješteni su na Markov trg kada je Zagreb imao oko 50-ak tisuća stanovnika. Danas ih ima više od 800 tisuća. Administrativne i sigurnosne potrebe danas traže neke druge uvjete. Markov trg treba prepustiti kulturnim i turističkim sadržajima, stanovnicima Gornjeg grada treba vratiti protočnost i život, a tijela javne vlasti smjestiti u novoizgrađeni upravni centar u kojem bi bila i sva ministarstva i ostala državna i gradska uprava, primjerice negdje uz Savu, no konačnu riječ o tome može dati struka te sami građani”, poručila je.

Supredsjednica stranke Centar navela je da su u Donjem gradu potresom oštećene brojne nekretnine javne namjene, ali i stanovi u vlasništvu države i grada. Ali, ne zna se koji su to stanovi i tko ih je do sada koristio. „Da bi se krenulo u bilo kakvu obnovu, potrebno je uspostaviti i javno objaviti registar nekretnina čiji je vlasnik grad, kao i registar nekretnina čiji je vlasnik država, s opisom stvarnog stanja te podacima o korištenju i upravljanju tim nekretninama“, kazala je.

Kao drugi preduvjet za obnovu navela je izradu i objavljivanje Plana obnove. U njemu bi, u odnosu na nekretnine u državnom i gradskom vlasništvu trebalo pisati hoće li se sve zadržati u postojećem stanju ili će se predvidjeti mogućnost rješavanja vlasništva, odnosno prenamjena, dok se u odnosu na nekretnine u privatnom vlasništvu mora jasno naznačiti redoslijed provođenja obnove, uz podatak o kakvoj se obnovi radi i što će se dobiti njezinim provođenjem.

Poručila je da za obnovu u opsegu procijenjene štete jednostavno nema dovoljno financijskih sredstava. “Sve češće se čuje podatak da je za obnovu nekretnina u privatnom vlasništvu iz javnih sredstava osigurano tek 1 % od iznosa potrebnog za obnovu. To se moralo znati i prije donošenja Zakona o obnovi i zato je taj Zakon morao predvidjeti i poticati drugačije modele financiranja”, ustvrdila je.

Dalija Orešković je dodala da u Plan obnove mora biti uključena i izgradnja nove urbanističke infrastrukture, dok financijska sredstva za cjelovitu obnovu koju Centar zagovara od samog početka, treba naći u privatnim investicijama, odnosno u investicijskom potencijalu samih nekretnina. Država i grad bi dodatna financijska sredstva mogli osigurati prodajom nekretnina koje im nisu potrebne ili davanjem tih nekretnina u vlasništvo investitoru, u zamjenu za izgradnju novih nekretnina javne namjene.

Gradska uprava je, ističe, postala mastodont koji je sam sebi svrha. “Nova sistematizacija upravnih odjela mora odražavati stvarne potrebe, kao i vrstu i razinu stručne spreme potrebne za svako radno mjesto. Digitalizacija upravnih procesa omogućit će da usluga prama građanima bude neposrednija i brža, a odrazit će se i na broj potrebnih zaposlenika”, rekla je i dodala da je, u okviru transparentne uprave, potrebno Nova sistematizacija upravnih odjela mora odražavati stvarne potrebe, kao i vrstu i razinu stručne spreme potrebne za svako radno mjesto. Digitalizacija upravnih procesa omogućit će da usluga prama građanima bude neposrednija i brža, a odrazit će se i na broj potrebnih zaposlenika

“Zagreb treba započeti i sa procesom digitalne demokracije, putem koje bi se građanima omogućilo da neposredno sudjeluju u donošenju odluka o utrošku proračunskih sredstava. Digitalnu demokraciju potrebno je osobito poticati kroz rad vijeća Gradskih četvrti i mjesnih odbora. Razvoj digitalnih aplikacija putem kojih će se građani više informirati o tome što se događa na razini njihovog kvarta ili cijelog grada, potaknut će njihov veći angažman u upravljanju, što je protuteža sadašnjem modelu, po kojem se kroz vijeća Gradskih četvrti i Mjesne odbore, čuje jedino glas stranaka koje su ušle u ta tijela, dok odluke donosi stranka koja drži ili uvjetuje većinu u gradskoj skupštini”, zaključila je Dalija Orešković.