Odluka Zaljevskih zemalja da prekinu veze s državom koju optužuju za sponzoriranje terorizma ugrozit će međunarodni zračni promet i primorati Katar da potraži alternativne dobavljače hrane, možda šijitski Iran, kažu stručnjaci, a politička kriza mogla bi voditi prema političkoj rekonfiguraciji Bliskog istoka.

Saudijska Arabija, Egipat, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) u ponedjeljak su zaredom objavili prekid diplomatskih i drugih veza s Katarom koji optužuju za “potporu terorizmu”, napose mrežama Al Kaidi, džihadističkoj skupini Islamskoj državi (IS) i Muslimanskom bratstvu.

Spor se događa dva tjedna nakon posjeta Trumpa Saudijskoj Arabiji gdje je pozvao muslimanske zemlje da se obračunaju s vjerskim ekstremizmom.

Katar, koji optužbe odbacuje kao lažne izgovore za pokušaj da ga se izolira, u prošlosti je već bio optuživan da financira militante, kao i Saudijska Arabija.

Udarac zračnom prometu Bliskog istoka

Stručnjaci kažu da će zračni promet u području Perzijskog zaljeva i široj regiji biti pogođen odlukom jer je Saudijska Arabija zabranila kompaniji Qatar Airways korištenje svoga zračnog prostora, a prometovanje s Katarom prekinule su i kompanije Etihad Airways, Dubai Emirates, Flydubai,  EgyptAir i Gulf Air iz Bahreina.

U Kataru je sjedište svjetske zrakoplovne kompanije Qatar Airways, a u regiji su mnoge zračne luke s kojih polijeću letovi za odredišta u cijelom svijetu. Primjerice, međunarodna zračna luka Hamad u Dohi od siječnja do ožujka imala je 9,8 milijuna putnika.

“Putnik iz Rijada (glavni grad Saudijske Arabije) neće moći uhvatiti let za Bangkok preko Dohe (glavni grad Katara), a putnik iz Dubaija neće moći u London preko Dohe”, kaže Will Horton, analitičar u Centru za avijaciju iz Melbournea (CAPA).

Katarsko-zaljevski spor novi je izazov za zračni promet u regiji već pogođenoj odlukom američkog predsjednika Donalda Trumpa da ograniči putnicima na letovima s Bliskog istoka uporabu elektroničkih uređaja, uz također spornu, no privremeno suspendiranu, Trumpovu zabranu ulaska državljana iz šest muslimanskih zemalja u Sjedinjene Države.

Tisuće kamiona s hranom blokirano na saudijsko-katarskoj granici

Oko 2,5 milijuna stanovnika Katara osjetit će promjene i u opskrbi hranom koju ta malena država uvozi.

Neimenovani izvori rekli su da su UAE i Saudijska Arabija već prekinule izvoz bijelog šećera u Katar i to u vrijeme mjeseca ramazana kada je pojačana konzumacija kolača.

Stanovništvo je razgrabilo hranu s polica, kažu očevici, a stiži i vijesti da su na granici sa Saudijskom Arabijom blokirane tisuće kamiona s hranom. Službeni Rijad objavio je da prekida diplomatske veze i zatvara granice s Katarom kako bi “zaštitio nacionalnu sigurnost od prijetnje terorizma i ekstremizma”.

Trgovinski izvori predviđaju da će se Katar vjerojatno okrenuti drugim izvorima hrane u Aziji, možda Iranu, zemlji šijitskog islama, glavnom rivalu država Perzijskog zaljeva, koji je, prema nekim ocjenama, prava meta cijele operacije, a česta je meta Trumpovih kritika.

Teheran može izvesti hranu Kataru morskim putem i ona može stići za 12 sati, rekao je Reza Nourani, predsjednik Iranskog saveza izvoznika prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda.

Izrael podržao odluku Zaljeva, Iran i Rusija pozivaju na dijalog 

Izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman rekao je u ponedjeljak da odluka većine monarhija Zaljeva da prekinu veze s Katarom otvara put za suradnju s tim zemljama u borbi protiv terorizma.

“To je još jedna nova ilustracija činjenice da čak i arapske zemlje razumiju da stvarna opasnost u regiji ne dolazi od Izraela, židova ili cionizma već terorizma”, rekao je.

Za razliku od Irana koji je kritizirao Trumpov posjet Rijadu prošli mjesec, Lieberman je podsjetio da je Trump tada pozvao na stvaranje koalicije protiv terorizma.

“Država Izrael istinski je otvorena za suradnju, loptica je sada u njihovu polju”, dodao je .

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u telefonskom razgovoru s katarskim kolegom, šeikom Mohamedom bin Abdulrahmanom al-Thanijem, pozvao je na rješenje razmirica putem pregovora te izrazio “ozbiljnu zabrinutost zbog pojave novog žarišta napetosti u arapskom svijetu”.

Nešto ranije u ponedjeljak to je učinio i Iran pozivajući na  “otvoreni dijalog” za prevladavanje razmirica mirotvornim sredstvima. Bahram Hasemi, glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova dodao je da je “uporaba sankcija u međuovisnu svijetu danas neučinkovita, neprihvatljiva i vrijedna osude”.

Malen, a prebogat Katar stvorio čvrste pozicije na međunarodnoj sceni 

Jedna od najmanjih arapskih zemalja s 11.437 km2 i 2,4 milijuna stanovnika od kojih 90 posto čine stranci, Katar je odbio ući u Federaciju Ujedinjenih Arapskih Emirata 1971. kada je stekao neovisnost nakon 55 godina britanskog protektorata.

S obitelji Al-Thani koja vlada od sredine 19. stoljeća Katar je jačao diplomatsku aktivnost u svijetu u vrijeme Arapskog proljeća 2011,. putem katarske tv mreže Al Džazira.

No zbog potpore Muslimanskom bratstvu u Egitpu i islamističkim pokretima u Tunisu, zatim palestinskom pokretu Hamas u Gazi, Katar je već izazvao prvu regionalnu krizu. Saudijska Arabija, UAE i Bahrein bili su pozvali svoje veleposlanike tijekom osam mjeseci 2014., no tada nisu prekinuli prometne veze.

Član OPEC-a Katar je prvi svjetski proizvođač i izvoznik ukapljenog plina i raspolaže trećim najvećim zalihama, a golemim bogatstvom nafte i plina (prihod per capita je među najvišima u svijetu s 138.480 dolara za 2015.) stjecao je velike udjele ulaganjima na Zapadu.

Tako, među ostalim, Katar posjeduje 17 posto kapitala Wolkswagena, 10 posto Empire State Buildinga u New Yorku. Uložio je 40 milijarda funti (46 milijarda eura) u Veliku Britaniju zadnjih godina, a od 20117. u francuski NK Paris Saint-Germain i televiziju beIN sport France.

Počeo je graditi faraonsku infrastrukturu za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022., vrijednu 200 milijarda dolara, no dodjela domaćinstva toj zemlji izazvala je sumnje i antikorupcijske istrage u FIFA-i.

Na domaćem planu organizacije za ljudska prava oštro kritiziraju Katar zbog nedostojnih uvjeta rada za strane radnike.

Komentiraj


FOTO:Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.