Dačić Hrvatsku vidi kao saveznika u očuvanju sjećanja na zločine u Jasenovcu

Autor:

02.06.2020., Beograd, Srbija - Predizborni skup koalicije Socijalisticke partije Srbije (SPS) i Jedinstvene Srbije (JS) na kojem su govorili njihovi lideri Ivica Dacic i Dragan Markovic - Palma. Photo: Srdjan Ilic/PIXSELL

Srdjan Ilic/PIXSELL

 

Srbija je pružila ruku pomirenja i očekujemo da u današnjoj Hrvatskoj imamo saveznika u očuvanju kulture sjećanja na Jasenovac, izjavio je u subotu srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić.

On je na otvaranju izložbe ” Jasenovac – pravo na nezaborav“ u Kragujevcu naglasio kako Jasenovac “mora ostati simbolom Drugog svjetskog rata – stradanja Srba, Židova, Roma, antifašista Hrvata i drugih nacija, te simbol masovnog i besprimjerno surovog ubijanja”.

Ne postoji opravdanje za odsustvo sjećanja na zlodjela, za zaborav i zanemarivanje obveza koje iz tog sjećanja proizlaze, ocijenio je Dačić.

On je naglasio kako “odgovoran odnos prema povijesti” omogućuje i odgovorne postupke u današnjem vremenu “jer tragedije poput onih koje su pogodile srpski i židovski narod u Drugom svjetskom ratu” ne smiju biti zaboravljene niti se smiju ponoviti.

“Izložba treba upozoriti i na opasnosti od revitalizacije ideologije i političkih praksi, koje su dovele do nesagledivih strahota”, poručio je Dačić, naglasivši kako su dio takvih nastojanja i “neznanstvena reinterpretiranja događaja i procesa iz perioda Drugog svjetskog rata, koje postaju dio javnog govora i opravdavaju zločine”.

“Posebno je zastrašujuće što su ustaše u Jasenovcu primjenjivale gotovo sve poznate načine na koje su ljudi ubijani i mučeni tijekom stoljeća na Balkanu. Na tom mjestu postojao je kult ubijanja, naročito klanja. Jedna od postavki ove izložbe je i popis 57 ustaških metoda ponižavanja, ubijanja i mučenja na smrti, a ovde je izložen i ‘srbosjek’, specijalno oružje dizajnirano za brže ubijanje Srba”, rekao je Dačić u Kragujevcu.

On je poručio kakao je “neophodno javno i jasno” osuditi svaku vrstu revizije povjesti kojom se negira zločine, ocijenivši da su te preinake povijesti “u sukobu sa temeljnim antifašističkim vrijednostima”.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.