ČUPIĆ: ‘Poduzetničke asocijacije ne bi trebale zauzimati stranu u političkim arenama, nego biti partner vladi’

 

Denis Čupić, vlasnik F. O. grupe koja upravlja trgovačkim centrom Westgate kod Zaprešića otkriva što su izgubili, a što dobili s korona-krizom, koje su sličnosti između Westgatea i Agrokora te razlike između HUP-a i Glasa poduzetnika, kakav bi trebao biti odnos poduzetnika i političara i zašto je propao Ikein projekt tvornice iverice u Hrvatskoj

S varaždinskim poduzetnikom Denisom Čupićem, 44-godišnjim vlasnikom i direktorom F. O. grupe koja upravlja trgovačkim centrom Westgate kod Zaprešića, razgovarali smo o tome što se može očekivati u sektoru trgovine nakon ekonomskih posljedica korona-krize. Osim kao poduzetnik, Čupić je postao poznat u javnosti i kao kandidat na listi HDZ-a za zamjenika gradonačelnika Varaždina na prošlim lokalnim izborima. U razgovoru za Nacional potvrdio je da je danas u odličnim odnosima s gradonačelnikom Varaždina Ivanom Čehokom, bivšim liderom HSLS-a.

Nakon što je hrvatska vlada procijenila da će pad BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini biti 9,4 posto, najnovije procjene Europske komisije još su lošije od vladinih. Za Hrvatsku tako predviđaju pad BDP-a od 10,8 posto. Jedino Italija s padom od 11,2 posto i Španjolska s 10,9 posto imat će veći ekonomski pad od Hrvatske, ocjena je Europske komisije. U sličnu kategoriju spada i Francuska koju čeka pad od 10,6 posto te Grčka s padom od 9 posto. To je i pokazatelj da će najteže biti pogođene upravo zemlje kojima je turizam jedna od ključnih gospodarskih grana. Najmanje će krizu i ovaj put osjetiti Poljska za koju EK procjenjuje da će imati pad gospodarstva od 4,6 posto, a Švedska od 5,3 posto.

Objavljene projekcije Europske komisije lošije se u odnosu na one od prije nekoliko mjeseci, kako za svjetsko, tako i za europsko gospodarstvo, a onda i za Hrvatsku. Za svjetsko gospodarstvo projekcija je da će pad biti veći za jedan postotni bod nego što je prvotno bilo projicirano. Kad se isključi EU, taj će pad biti na globalnoj razini 4,9 posto. Što se tiče eurozone, Europska komisija projicirala je pad od 8,7 posto, u cijeloj Europskoj uniji od 8,3 posto, a to je prošloga tjedna potvrdio i ministar financija Zdravko Marić komentirajući ljetne prognoze Europske komisije.

NACIONAL: Kako ocjenjuje rezultate parlamentarnih izbora?

Izborni rezultat je kvalitetan. Niz populista je nestao iz Sabora. Ne mislim tu samo na Živi zid, nego i na niz populista drugih stranaka, pa i iz HDZ-a. Nije prošao Stevo Culej, a nije prošao ni Gordan Maras iz SDP-a. Sada je puno kvalitetniji sastav Sabora, a u HDZ-u se stabilizirala centralna struja. S druge strane, u SDP-u se otvara diskusija o kvaliteti njihova kadra. Snaga vlasti onolika je koliko je snažan i politički oponent, dakle oporba. HDZ se stabilizirao i ojačao, a SDP je sam zaslužan za svoj rezultat. S druge strane, platforma Možemo! počela se formirati kao istinska ljevica, prostor u kojem se SDP uporno tražio. SDP je imao problem i zbog toga što nikada nije bio prava ljevica. To će sada i SDP motivirati da postane bolji, da razmišlja o svojim kadrovima. To je HDZ već prošao proteklih godina da bi se pozicionirao kao centristička, demokršćanska stranka. Imamo i sramežljivo bujanje liberalnih inicijativa kroz Pametno i Daliju Orešković. Nadam se da ćemo sada dobiti stabilnu vladu.

NACIONAL: No ključni koalicijski partner te HDZ-ove vlade su zastupnici nacionalnih manjina, a desnica im osporava pravo da odlučuju o sastavu vlade i proračunu. Kažu da manjinci trebaju čekati dogovor među hrvatskim strankama, pa tek se onda prikloniti vladajućoj koaliciji.

Ne mogu se tako isključivati ljudi i ograničavati im građanska prava. I zastupnici nacionalnih manjina jednakopravni su zastupnici kao i zastupnici ostalih građana Hrvatske. Svatko tko živi u Hrvatskoj nema samo pravo, nego ima i obvezu odlučivati bez obzira na to iz kojeg manjinskog bazena dolazio. Osim etničkih postoje i druge manjine, poput seksualnih manjina. Po meni, sve manjine imaju pravo sudjelovati u odlučivanju. Dakle, imaju pravo i obvezu participirati u političkom životu, a onda i u odlučivanju.

 

 

‘Poduzetničke asocijacije trebaju biti korektiv i kritičar loših poteza vlada, ali isto tako bi trebale s vladama participirati u kreiranju gospodarskih i društvenih politika i preuzeti dio odgovornosti’

 

 

NACIONAL: Aktivni ste i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u kojoj se sprema izbor novog predsjednika ili predsjednice. Imate li ambicije postati predsjednikom HUP-a?

O tome je prerano govoriti. Aktivan sam u udruzi, a predsjednik sam u drugom mandatu granske udruge developera. U budućem razdoblju htio bih vidjeti puno aktivniju ulogu HUP-a okrenutu prema članstvu i nama članicama. Trebamo se više povezivati kao konkretan sugovornik državi jer je HUP zajedno sa sindikatima partner vladi. U vladi želimo naći otvoreno uho za inicijative. U ovih 12 godina koliko sam član HUP-a bio sam i član četrdesetak radnih skupina za izradu zakona. Dijalog postoji, ali obično sve dogovoreno padne. Zakoni se napišu vrlo kvalitetno, a onda kada ti zakoni uđu u saborsku proceduru kroz intervencije i razne amandmane postanu nešto deseto od onoga što predlože radne skupine. Zbog toga trebamo jačati poduzetničke i poslodavačke organizacije, a HUP je jedna od najvećih i najstabilnijih koja treba postati puno agilniji partner vladi.

NACIONAL: Uoči parlamentarnih izbora HUP je dobio konkurenciju u Glasu poduzetnika, koji se ozbiljno uključio i u izbornu kampanju.

Ne gledam na Glas poduzetnika kao na konkurenciju, nego kao na hvale vrijednu društvenu inicijativu u kojoj postoje poduzetnici, ali isto tako i radnici. Glas poduzetnika je šarolik. Kad pogledate Facebook onda vidite da su 40 posto ljudi koji se javljaju u toj grupi zaposlenici, a ne poduzetnici. S druge strane, Glas poduzetnika orijentiran je samo na nekoliko uslužnih sektora, ugostiteljstvo i turizam. Nema generalnu paradigmu gospodarstva. Jasno je da može postati i šira poduzetnička udruga, ali mislim da je rješenje u uspostavljanju partnerskih odnosa među svim poduzetničkim organizacijama.

NACIONAL: Glas poduzetnika objavio je uoči izbora listu poduzetnika iz različitih stranaka poručivši poduzetnicima, ali i javnosti da za njih glasaju. Dominirali su poduzetnici iz Škorina Domovinskog pokreta s osam poduzetnika na toj listi, ali najviše ih je bilo izlistano iz koalicije Pametnog, Stranke s imenom i prezimenom i Fokusa. U Sabor je ušla Marija Puljak iz Pametnog, Mario Radić iz Domovinskog pokreta i Radimir Čačić.

Glas poduzetnika je objavio listu od 30 kandidata. Na njoj se našlo 8 kandita iz Domovinskog pokreta, koalicije Dosta pljačke četvero poduzetnika, Mosta tri, a Reformisti Radimira Čačića i regionalne stranke Unija kvarnera po jedan poduzetnik. Najviše, njih četrnaestoro, bilo je iz koalicije Pametno, Fokus i Stranke s imenom i prezimenom. Ušli su Marijana Puljak i Radimir Čačić. Mislim da poduzetničke ili poslodavačke asocijacije ne bi trebale zauzimati stranu u političkim arenama. One trebaju biti partner vladi i kod smjene političkih opcija na vlasti. One trebaju biti korektiv i kritičar loših poteza vlada, ali isto tako bi trebale s vladama participirati u kreiranju gospodarskih i društvenih politika, preuzeti dio odgovornosti. Lako je kritizirati, ali ako se nisi i osobno angažirao nešto promijeniti, onda nemaš pravo ni kritizirati. Zanimljivo je da kada pitam ljude nakon izbora za koga su glasali, u pravilu dobijem odgovor da ljudi nisu izašli na izbore. Zašto onda kritiziraš rezultate izbora, a potom i politiku vlade?

NACIONAL: Nakon što je vaša kompanija F.O. grupa sudjelovala 2007. u izgradnji Westgatea, povukli ste se da biste se vratili 2018. U međuvremenu Westgate bio je i predmet USKOK-a i hrvatskog pravosuđa.

Nakon što smo 2017. dobili poziv Focus Investa, moja grupacija tvrtki F.O. grupa vratila se u Westgate koji je u međuvremenu bio zapostavljen i ponovno smo preuzeli upravljanje shopping centrom u travnju 2018. U poslovanju je bilo raznih nepravilnosti, a nekima je služio i kao bankomat. Mediji su objavljivali da se u Westgateu radilo sve i svašta. To su stvari koje sada rješava hrvatsko pravosuđe. USKOK je već završio svoj posao, pa se sada time bave sudovi. U travnju 2018. Focus Invest, austrijska tvrtka u vlasništvu dviju familija, dvojice austrijskih industrijalca preuzeo je Westgate od dotadašnjih partnera i postao jedini vlasnik centra i cijele poslovne zone. U protekle dvije godine u Westgateu smo prošli kroz duboke promjene u načinu upravljanja i podizanju optimizacije. Kao što je Agrokor imao veliki reaktor svojih poslovnih problema, u Westgateu smo imali mali reaktor slične situacije. U godinu i pol dana proveli smo financijsko restrukturiranje, stabilizirali poslovanje i do nastanka korona-krize imali smo visoku stopu rasta posjeta kupaca i prometa u centru. Spriječeno je gomilanje gubitaka iz proteklih 10 godina zbog lošeg upravljanja. Kada smo preuzeli centar imao je samo 50 posto iznajmljenog prostora, a danas ima 87 posto. Po dimenzijama Westgate je najveći shopping centar Europske unije. U Europi su veći shopping centri samo u Londonu i Moskvi, ali oni su izvan Europske unije.

NACIONAL: Koliko je velik Westgate?

Westgate se prostire se na 226.000 kvadrata, a smješten je nedaleko autoceste iz Zagreba prema graničnom prijelazu Macelj. Zato je i orijentiran na potencijalne kupce ne samo iz Hrvatske, nego i na kupce iz Slovenije i južnog dijela Austrije. Westgate razvijan je u skladu sa svjetskim trendovima, koji su se zasnivali na tome da u urbanim sredinama neće postojati 5 velikih trgovačkih centara kao što danas postoje u Zagrebu. Zašto se to dogodilo? Riječ je o vrlo liberalnom prostornom planiranju u kojom se nije vodilo računa ni o generalnoj, a ni komunalnoj infrastrukturi, pa čak ni o poslovnom efektu određenih investicija. Zato danas u Zagrebu imamo jedan od najvećih postotaka trgovačkih površina u cijeloj Europi. Masu centara u Zagrebu su izgrađeni s premalim brojem parkirnih mjesta. Za razliku od Hrvatske, u Austriji i Njemačkoj u prostornom planiranju puno se više vodilo računa o načelu održivosti takvih investicija.

 

 

‘Prostranost koja je dosad Westgateu bila nedostatak jer je stalno djelovao poluprazno, sada je postala prednost. Naše su šetnice široke 16 metara, dok su u drugim trgovačkim centrima dvostruko uže, 8 metara’

 

 

NACIONAL: Što podrazumijeva to načelo održivosti u poslovanja?

U Njemačkoj i Austriji pravi se procjena hoće li povećanje broja takvih projekata ugroziti poslovanje u određenoj poslovnoj grani, u konkretnom slučaju trgovini. Ako imate tri prodajne površine i otvorite dodatne tri prodajne jedinice možete ugroziti poslovanje svih 6 trgovačkih centara. Zna se da svih šest ne mogu uspješno poslovati. Nažalost, hrvatsko prostorno planiranje tu je vrlo liberalno pa se svagdje može graditi. Rezultat toga je da u Zagrebu imamo vrlo lošu prometnu infrastrukturu, kvartove koji su preopterećeni automobilima. U Zagrebu nemamo strategiju upravljanja prometom, pa onda imamo i problem s parkiranjem. Imamo i apsurdnu situaciju. Zadnjim izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu i izmjenama o komunalnom doprinosu poskupjela je gradnja garaža s podzemnim etažama za 400 posto.

NACIONAL: Zašto je toliko poskupjelo?

Zato što nitko nije čitao odredbe zakona koje su jednom klauzulom promijenile način obračuna. Ne znam koliko je za to kriv gradonačelnik Milan Bandić, ali svi danas govore da to nisu vidjeli, da je bio previd. Mislim da to nije točno, nego se razmišljalo o tome tako još uprihoditi još više novca od gospodarstva. Poznato je da svim jedinicama lokalne samouprave, pa tako i Zagrebu nedostaje novac. Zato se okreću opcijama u kojima se traži gdje još mogu gospodarstvu najviše naplatiti. Ali to će u Zagrebu demotivirati investitore da ulažu u podzemne garaže namijenjen parkiranju. Zato će se parkiranje sve više rješavati nadzemno, što će imati loš utjecaj prometa u mirovanju na okoliš i grad. Kada se gradio Westgate, razmišljalo se da takav trgovački centar mora biti na rubu grada da ne opterećuje gradsku infrastrukturu.

NACIONAL: Westgate je bio zamišljen da ima i druge sadržaje, a ne samo da postane trgovački centar.

Točno, a na toj parceli imamo na raspolaganju još 750.000 kvadrata zemljišta od kojeg je 580.000 kvadrata namijenjeno gradnji. Ostatak, do ukupno milijun četvornih metara predviđen je za zelenilo. Radimo i novi master plan, a prošli je napravljen 2006. Poslije je došla recesija, a Westgate nije bio dobro vođen. Nije se radilo na tome da se u ovu zonu dovedu dodatni investitori. Sada smo počeli pregovore s nekoliko zainteresiranih ulagača. Već imamo jednog investitora zainteresiranog za gradnju hotela s međunarodnim brendom koji bi bio vezan za autocestu i tranzitne putnike. U regiji od Austrije pa do Niša nema nijednog hotela neposredno uz autocestu. Westgate se nalazi uz samu autocestu Zagreb-Macelj. Već imamo i građevinsku dozvolu odmah poslije naplatnih kućica za izgradnju ceste od pola kilometra za direktan ulaz s autoceste do Westgatea i budućeg hotela. Predviđena su dva hotela, a za jedan je već prodana zemlja za hotel namijenjen tour operatorima za klijente iz Amerike i Dalekog istoka. Ti tour operatori trenutačno su u problemima zbog toga što tih očekivanih turista nema, pa će se i ti planovi malo odložiti. Drugi hotel je orijentiran je na putnike. Trenutno nam je korona veliki izazov.

NACIONAL: Koliku vam je štetu nanijela korona-kriza, a kakve vam je mogućnosti, s druge strane, otvorila u poslovanju?

U razdoblju kad nismo poslovali kao centar, izgubili smo oko 1,2 milijuna eura prihoda. Međutim, zajedno s našim zakupcima htjeli smo napraviti održiva rješenja da ih ne opteretimo zakupninom u razdoblju kada nisu mogli poslovati. Pao je promet u ugostiteljskim objektima, a ljudi su promijenili kupovne navike. Na hrvatskom tržištu vidi se promjena navika kupovanja. Ono što bismo mogli nazvati nekakvom srednjom klasom prva je osjetila udar jer je niz kompanija smanjio plaće. To se smanjenje osjeća na kupovnoj moći. Vidi se da brendovi cijena nižeg ranga brže vraćaju promete bliske razdoblju prije korone. Srednji i viši cjenovni rangovi jako sporo generiraju povrat prometa. U ovoj situaciji svi trebamo biti solidarno zajedno, a još uvijek se nadam da će i Hrvatska donijeti neke mjere kao što ih je donijela Austrija.

NACIONAL: O kojoj je mjeri u Austriji riječ?

Riječ je o mjeri za fiksne troškove kojom država pomaže trgovini da preživi izazovna vremena korone. Korona nam je nanijela iznimnu financijsku štetu, a drugu nam je štetu nanio i potres u Zagrebu. Na samom objektu procijenjene su štete od 3 milijuna kuna zbog veličine centra. Postoji niz popucalih diletacija. I neki su izlozi popucali, pa su zamijenjeni u prva dva tjedna, jer smo se pripremali za novo otvorenje. Međutim, ovu situaciju korone shvatili smo i kao neku vrstu naše prednosti. Westgate zbog svoje dimenzije, a ima i 7500 parkirnih mjesta vrlo je prostran. Drugi trgovački centar iza nas u Zagrebu po broju parkirališta je Arena, koja ima 2700, a City centar 2400 parkirnih mjesta. Prostranost koja je dosad Westgateu bila nedostatak jer je stalno djelovao poluprazno, sada je postala prednost. Naše su šetnice široke 16 metara, dok su u drugim trgovačkim centrima dvostruko uže i široke su 8 metara.

NACIONAL: Čime ste se bavili prije povratka u Westgate?

Moja F.O. grupa koju sam osnovao 1997. bila je od 2006. do 2010. dio ATP Holdinga, projektantske kuće specijalizirane za projektiranje industrija širokog spektra. Od ove godine Redserve je opet živ te sam uz ATP Holding 40% partner u njemu. Kroz niz tvrtki u sklopu ATP Holdinga, divizija koje projektiraju u mesnoj i konditorskoj industriji, prerađivačkoj industriji te logistici želimo s Redserve jače krenuti i u pametnu specijalizaciju industrija. To su drvna i prerađivačka industrija i sve one industrije u kojima Hrvatska ima bliskost sirovina. Za vrijeme korone svi su govorili da Hrvatsku treba poorati, da ćemo dobiti ne znam koliko tona prehrambenih proizvoda. Također s preko 1000 inženjera u ATP Holdingu s Redserve želimo biti jak akter u ulaganjima u Hrvatskoj, ali i regiji te svakako participirati i u obnovi Zagreba od potresa. Kroz F.O. grupu od 2010. do danas narasli smo u najjačeg pružatelja usluge integriranog upravljanja imovinom, asset managementa, u Hrvatskoj gdje naše tvrtke u grupaciji upravljaju svim aspektima imovine, od financijskih i tehničkih do marketinga i odnosa s javnošću. U segmentu upravljanja komercijalnom imovinom ambicija nam je narasti u portfelju u sljedeće 3 godine te su neki angažmani već u pregovorima.

 

 

‘IKEA je imala ideju u Hrvatskoj, u Plaškom, napraviti najveću tvornicu iverice u Europi. Uspjeli smo riješiti niz administrativnih problema, ali cijeli je projekt pao na Hrvatskim šumama’

 

 

NACIONAL: Treba li Hrvatsku preorati?

Što će nam to značiti ako ćemo samo uzgajati krumpir, žito i slično? Moramo podići i preradu tih kultura. Podravka može biti dobar nukleus takvih projekta. Takva bi industrija mogla okupiti više jakih igrača, a cilj ne treba biti da ta industrija proizvodi za Hrvatsku. Takva bi industrija trebala s 30 posto kapaciteta snabdijevati naše potrebe, a ostalo bi bilo za izvoz. Za vrijeme korone švedski ekonomist Kjell A. Nordstrom, autor knjige ‘’Funky business: Kapital pleše samo s darovitima’’, rekao je da Švedska 80 posto svojih potreba pokriva uvozom, a samo 20 posto domaćom proizvodnjom. Ali Švedska 60 posto svoje industrijske proizvodnje izvozi. Hrvatska bi trebala pronaći niše u kojima ima sirovine, a to je drvna industrija, određene poljoprivredne kulture i podići prerađivačku industriju tih kultura od kojih bi 30 posto bilo za domaću potrošnju. Treba shvatiti da ćemo nastaviti veliki dio svojih potreba pokrivati uvozom.

NACIONAL: Upravo nam je stigla nova, loša procjena o padu hrvatskog gospodarstva od 10,8 posto. Opet ćemo biti jedna od najugroženijih zemalja Europske unije.

Ovako bih se na to osvrnuo. U osvit krize u Hrvatskoj 2008. koja je u Hrvatsku došla nešto kasnije s najsnažnijim udarom u drugoj polovici 2010., počeli smo graditi. Do tada su postojale mjere kupovanja socijalnog mira. Sjetite se premijerke Jadranke Kosor i dizanja stope PDV-a i uvođenja kriznog poreza kojim se kupovao socijalni mir. Na jedan način, kako je to tada govorio Zoran Milanović, „pokušavao se očuvati naš način života“. Mislim da je baš tako rekao. Šest mjeseci nakon otvaranja Westgatea izašao sam iz te priče. F.O. grupa preuzela je hrvatsku momčad Redservea i krenuli smo drugim putem. Radili smo s novim partnerima shopping centar u Slavonskom Brodu. Radili smo i za Ikeu s kojom smo u Hrvatskoj pokušali razviti tvornicu iverice u Plaškome. Ukratko, i u tim smo se uvjetima snašli.

NACIONAL: Ta tvornica iverice ipak nije izgrađena. Zašto?

Imali smo administrativna neshvaćanja, a bio je to ilustrativan primjer kako dobra potencijalna investicija može propasti. Što bi ta investicija značila za Hrvatsku? Ikea je imala ideju u Hrvatskoj napraviti najveću tvornicu iverice u Europi. U evaluaciji te ideje radili smo s 15 lokacija. U Plaškom se to trebalo riješiti preuzimanjem stare tvornice koja je bila ugašena prije rata. Ta je tvornica bila privatizirana, ali država je držala kolaterale preko kojih se mogla naplatiti i smanjiti gubitke te tvornice koja i dalje stoji na istom mjestu kao ruina. U tom postupku uspjeli smo riješiti niz administrativnih problema, pomaknuti neke stvari, ali cijeli projekt je pao na Hrvatskim šumama.

NACIONAL: Što je Hrvatskim šumama smetalo u tom projektu?

Hrvatske šume nisu pristale prodavati drvnu sječku, sirovinu za ivericu po indeksiranoj cijeni. Cijeli je projekt pao na glupom administrativnom detalju i neshvaćanju gospodarstva u administraciji. Tadašnja uprava Hrvatskih šuma uporno je odbijala da se ugovori sklapaju na dulje razdoblje s definiranim cijenama s određenom indeksacijom. Inzistirali su na tome da se cijena sječke utvrđuje cjenikom Hrvatskih šuma u siječnju svake godine. Ako idete u takvu investicija koja se kretala oko 150 milijuna eura, onda se treba procjenjivati pravna i financijska sigurnost investitora. Ikea nije mogla pristati kupovati 500.000 tona sirovine, a u siječnju svake godine pregovarati o cijeni sječke. To je bio okidač koji je zaustavio tu investiciju.

Komentiraj