Crvenkasta lunja se polako vraća u brojna europska područja

Davor Puklavec/PIXSELL

Crvenkasta lunja je ptica grabljivica, kojoj je sve do nedavno prijetilo izumiranje u brojnim europskim područjima. Ova ptica iz reda jastrebovki  bila je posebno ugrožena u Velikoj Britaniji.  Tijekom Viktorijanskog doba vrsta je zbog velike popularnosti lova dovedena do ruba izumiranja. Kako bi se povećao broj jedinki u prirodi, prije 30 godina započet je opširni britanski  projekt očuvanja vrste.

Tijekom 90-ih dovedeno je trideset parova iz Španjolske s ciljem povećanja broja ovih ptica. Neke su ptice vjerojatno nakratko bile i u zatočeništvu. Čipiranje i praćenje su još uvijek dio aktivnosti. Sada na brojnim lokacijama u Engleskoj obitava oko 1 800 parova, što je 10 posto populacije na svjetskom nivou. Nick Marriner je objasnio da je vrsta još davno dobila engleski naziv “red kite” zbog svog crvenkastog šarenog perja i sposobnosti da lebdi na vjetru poput zmaja raširenih krila, upravljajući i repom.

Sličan projekt praćenja je pokrenut u Austriji, Slovačkoj i Češkoj, a pokazalo se da je Hrvatska ovim jastrebovima ipak među omiljenim odredištima.

“U Hrvatskoj se sve do 2018. godine smatrala regionalno izumrlom gnjezdaricom te rijetkom zimovalicom istočne Slavonije i Baranje. Nakon što je 2014. godine u Austriji, Slovačkoj i Češkoj pokrenut projekt praćenja crvenih lunja pomoću GPS/GSM i GPS/GSM/UHF uređaja, pokazalo se da mnoge od njih zalaze i u Hrvatsku. U razdoblju od rujna 2014. do listopada 2018.g. u Hrvatskoj je zabilježeno 39 različitih crvenih lunja označenih uređajima za praćenje te su ovdje provele sveukupno 1484 dana. Glavni period pojavljivanja crvenih lunja u Hrvatskoj je od rujna do ožujka (s vrhuncem selidbe u listopadu odnosno ožujku), dok se malobrojne ptice ovdje zadržavaju i tijekom ljetnog lutanja. Ptice koje gnijezde u srednjoj Europi kroz Hrvatsku sele u širokom pojasu, pojavljujući se u svim dijelovima zemlje pa čak i na nekim pučinskim otocima”, piše portal hrcak.srce.hr.

Crvenkasta lunja pretežno živi u nizinskim poljoprivrednim i šumovitim područjima, koja su idealna za savijanje gnijezda. Možemo ju naći i na rubu močvara. Hrani se crvima, malim životinjama i pticama, zmijama i strvinama.

Lako ih je prepoznati po obojenom perju, oštrom zakrivljenom kljunu, dugim kandžama i glasanju.

Komentiraj