Crobarometar za travanj 2023. godine pokazuje da je inflacija, tj. rast cijena pojedinih proizvoda i usluga, važna tema u javnom prostoru i svakodnevnom životu građana.

Također, razgovaralo se o najavama pilot-projekta cjelodnevne nastave te je i dalje u fokusu zdravstvo s najavom reformi te pregovorima s liječnicima i ostalim osobljem.

Sektor pravosuđa također je dijelom bio u fokusu javnosti s najavom izmjena u radu. S Uskrsom i prvim većim dolaskom turista i teme vezane uz turizam su se aktualizirale. Optimizam građana je u travnju blago porastao te je na sličnoj razini kao krajem prošle godine, tj. u siječnju ove godine, javlja Dnevnik Nove TV.

Istraživanje pokazuje da je HDZ čvrsto konsolidirao podršku i ona ne pada ispod trideset posto. Tako je bilo i u travnju, trenutno su na 30,9 posto podrške. No, čini se da se i SDP stidljivo oporavlja: podrška im je na 13,6 posto, jedan i pol postotni poen više nego u prošlom mjesecu te, što je za njih još važnije, taj rejting već treći mjesec zaredom polako raste.

Na trećem mjestu je platforma Možemo s 8,8 posto, sa sličnim rastom i trendom kao i SDP. Četvrti je Most sa 8,7 posto podrške, također u pozitivnom trendu, dok je peti Domovinski pokret sa blago negativnim trendom i 6 posto podrške.

Stranke koje ne prelaze izborni prag, a imaju više od 1 posto podrške su IDS, CENTAR, Blok umirovljenici zajedno, HNS i HSU. Svi ostali – među kojima i parlamentarne stranke poput Socijaldemokrata, HSLS-a ili Suverenista – su ispod 1 posto potpore.

Tajna rasta navedenih stranaka je, čini se, u padu broja neodlučnih. Iako su još uvijek druga politička snaga u državi, taj broj se smanjuje i sada 17 posto naših ispitanika koji bi sigurno ili vjerojatno izašli na izbore ne zna kome bi dalo glas. Mjesec dana ranije taj je broj bio 19,2 posto.

I čini se da su u taj bazen u prošlom mjesecu najviše zagrabile stranke ljevice i lijevog centra, SDP i Možemo, što ukazuje na jedini način kako pokušati kontrirati HDZ-u – konsolidirati svoju bazu i tražiti prostora među neodlučnima.

Na pitanje koliko bi ljudi uopće izašlo na izbore, da se oni održavaju na današnji dan, sudeći prema ispitanicima i ispitanicama, odaziv bi bio pristojan: na birališta bi sigurno, ili vrlo vjerojatno, izašlo 68 posto njih. Izbore bi sigurno ili vjerojatno bojkotiralo njih 27 posto, dok stava nema pet posto ispitanih.

Koji su političari popularni?

Najpozitivnijim građani doživljavaju predsjednika Republike Zorana Milanovića. Na drugom je mjestu ovog mjeseca zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, slijedi Božo Petrov, četvrti je Ivan Penava te peti Andrej Plenković.

Najnegativniji dojam imaju spram Milorada Pupovca, slijede ga na zajedničkom drugom mjestu Gordan Jandroković i Zlatko Hasanbegović, a na trećem su se “stisnuli” Andrej Plenković i Hrvoje Zekanović. Gledamo li neto omjer negativnog i pozitivnog doživljaja, najbolje prolazi Tomislav Tomašević, drugo mjesto dijele Božo Petrov i Ivica Puljak, na četvrtom je Ivan Penava, a na petom Zoran Milanović.

Predsjednik Zoran Milanović, nakon što mu je četiri mjeseca zaredom padala podrška, uspio je okrenuti taj trend: 56 posto ispitanih koji ne podržavaju njegov rad se smanjio na 53 posto, dok je broj onih koji ga podržavaju narastao s 36 na 38 posto.

I kod podrške rada Vlade također je došlo do promjene trenda. Nakon blagog, ali ipak konstantnog tromjesečnog rasta broja ispitanika koji ne podržavaju poteze koje povlači Vlada, i tu stiže promjena. Broj takvih se smanjio sa 65 na 61 posto dok je broj onih koji podržavaju rad Vlade porastao s 28 na 30 posto.

No, općenito se osjeti blagi rast optimizma građana u travnju – bio je Uskrs, polako se zahuktava turistička predsezona – i to se vjerojatno u nekoj mjeri odrazilo i na podršku rada Vladi, odnosno predsjednika Republike.

Visoke cijene i inflacija općenito apsolutno dominira i ovaj mjesec i najviše muke zadaje građanima – to je za njih problem broj jedan.

Zanimljivo je da je i ovaj mjesec na drugom mjestu tema koja je donedavno ipak bila nešto niže na ovoj rang listi najvećih problema, a to je korupcija u samom državnom vrhu. Afere ipak, čini se, ostavljaju traga u percepciji građana.

Na trećem mjestu je nezadovoljavajući životni standard, odnosno nezadovoljstvo visinom plaće. Na četvrtom je mjestu općenito nezadovoljstvo stanjem gospodarstva i ekonomskom situacijom, a top pet najvećih problema u državi, iz perspektive građana, ovaj mjesec zatvara visina mirovina.

Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 21. travnja na 982 punoljetnih građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 posto.