Prvo ovogodišnje istraživanje javnog mnijenja o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je početkom siječnja provela agencija Promocije plus (od 2. do 5. siječnja), pokazuje učinke najnovijih zgusnutih događaja na političkoj sceni na politički rejtning i percepciju političkih aktera (odnosi sa Slovenijom u vezi arbitražne odluke, događaji u slučaju Agrokor, politički sukobi u dvije vodeće stranke u zemlji…).

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom siječnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29%(prema 30,8% iz prosinca). Vodeća stranka je u posljednjih četiri mjeseca ‘izgubila’ 4,5 postotnih bodova izborne podrške (početkom listopada HDZ je bilježio 33,5% izborne potpore).

S druge strane, SDP u prvom ovogodišnjem istraživanju bilježi izbor od 20,6 %. U odnosu na rezultate iz listopada ova je stranka zabilježila slabiji rezultata od 1,5 postotnih  bodova. Na trećem je mjestu Živi zid s izborom od 11,4% (prema 11% iz prosinca, odnosno 6,6% iz listopada). Most je i u ovomjesečnom istraživanju na četvrtom mjestu, sada s izborom od 7% (prije mjesec dana 7,5%). HSS je peti s izbornom podrškom od 3,2% (prije mjesec dana 3,5%), dok je Stranka rada i solidarnost BM 365 na šestom mjestu s izborom od 2,3%  (prema 2,1% iz prosinca). Podršku iznad jedan posto bilježi četiri stranke: Neovisni za Hrvatsku (1,6%), HNS (1,4%), IDS i Pametno (obje po 1,2%).

Pet je stranaka s izborom manjim od 1%: Glas (0,9%), HSU (0,9%), HSP AS (0,9%), HDSSB (0,7%) i HSLS (0,5%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,6%. Zabilježen je i skok neodlučnih birača s prošlomjesečnih 11,9% na sadašnjih 14,6%.

Iz iskustva istraživanja u nekoliko prethodnih mandata hrvatskih vlada rast udjela neodlučnih označava prijelomnicu mandata. Bit će zanimljivo pratiti razinu udjela neodlučnih koji u konačnici mogu odlučiti o izbornom pobjedniku.

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara peti mjesec zaredom se nalazi ‘Nitko’ (niti jedan političar), odnosno za 21,2% hrvatskih građana nije niti jedan hrvatski političar najpozitivniji (u odnosu na prošlomjesečnih 21,5%). Na drugom je mjestu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je najpozitivnija domaća politička osoba za 18,4% hrvatskih građana (prije mjesec dana izbor je iznosio 20,6%). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,3% izbora. Slijedi Ivan Pernar s 5,0% izbora (u prosincu 6,5%). Na petom je Davor Bernardić s 4,5% izbora (u prosincu 2,7%), a slijedi Anka Mrak Taritaš s 4,3% izbora (u prosincu 5,2%). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Božo Petrov(3,7%), Ivan Vilibor Sinčić (2,6%), Tonino Picula (2,0%), te Damir Krstičević i Zdravko Marić (po 1,9%).

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 20,7% (prije mjesec dana 21,5%). Drugo mjesto dijele ‘svi političari’ kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 13,3% (prije mjesec dana 12,9%). Na trećem je mjestu Davor Bernardić s izborom od 8,3% (ista razina izbora kao i prethodni mjesec), a slijedi Milorad Pupovac sa 6,7% (prije mjesec dana 6,3%). Zlatko Hasanbegović je peti sa 6,6% izbora (prije mjesec dana 7,4%). Na šestom mjestu je Ivan Pernar s izborom od 4,8% (prema 4,6%  iz prosinca). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Tomislav Karamarko (3,6%), Kolinda Grabar Kitarović (2,8%), Zoran Milanović (2,6%) i Ivan Vrdoljak(2,4%).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 20,9% građanki/građana u odnosu na 18,3% iz prosinca. U ovomjesečnom istraživanju 67,3% ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74% iz prosinca. Kakav je smjer zemlje ne zna 11,8% građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 60% (u prosincu 56,1%), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio znatno niži i iznosi 16,7%. Među glasačima vodeće oporbene stranke, SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 3,4%, dok je među glasačima Mosta njih 6,7%, a Živog zida 6,1%.

Razina potpore politici Vlade RH u četrnaestom mjesecu njezina mandata iznosi 34,6% (prema 33,6% iz prethodnog mjerenja u prosincu). Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 49,0% (u prosincu je iznosila 49,8%).

Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,22 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,23). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,26), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima stranke Glas (1,50).

Predsjednica Republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,18 (u odnosu na 3,21 koliko je izmjereno početkom prosinca). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,98 (u prosincu 1,95).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca napetosti sa Slovenijom u vezi arbitražne odluke najčešći je izbor za 29,9% hrvatskih građana/građanki. Događaji u slučaju Agrokor su sada na drugom mjestu s izborom od 21,3%. Još je jedna tema zabilježila izbor veći od 10%: rasprave o presudi BH šestorki/komemoracija za Slobodana Praljka (10,3%).

Osim ove tri teme, još su tri teme zabilježile izbor viši od pet posto: dugotrajna društvena kriza u zemlji (5,9%), proslava Božića i adventske manifestacije u hrvatskim gradovima (5,4%), povećanje minimalne plaće (5,2%). Četiri su događaja zabilježila izbor veći od 3%: donošenje novog Zakona o braniteljima (4,0%), kritika predsjednice Kitarović Haškog tribunala u Vijeću sigurnosti UN-a (3,4%), povratak Ivana Vrdoljaka na čelo HNS-a (3,3%). Svi su ostali događaji zabilježili izbor ispod 3%.