Europska unija kritizirala je u ponedjeljak izjave crnogorskog ministra koji je izrazio sumnje prema genocidu u Srebrenici, zločinu koji se smatra najstrašnijim zvjerstvom u Europi od Drugog svjetskog rata.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) je pokolj 8000 muškaraca i dječaka u srpnju 1995. u Srebrenici, pri kraju rata u BiH od 1992. do 1995., okvalificirao kao genocid.

Crnogorski ministar pravosuđa i ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić rekao je u petak da će priznati da se u Srebrenici dogodio genocid tek kada se to nedvosmisleno utvrdi jer je Haški tribunal koji ga je potvrdio “izgubio svoj legitimitet”.

Američko veleposlanstvo u Podgorici je jučer  zatražilo “jasnoću” i izrazilo “nadu da će vlada Crne Gore nedvosmisleno osuditi masakr i nazvati ga onakvim kakav je bio – genocid”.

Ana Pisonero, glasnogovornica EU-a danas je osudila riječi Leposavića koji niječe genocid i istaknula da zemlje kandidati za članstvo u Uniji moraju žrtve tretirati “s najvećim poštivanjem i dostojanstvom”.

“Svaka zemlja koja teži članstvu u EU je pozvana da se uskladi s vrijednostima EU-a i da ih promiče”, kazala je Pisoneri, navodeći kao potonje demokraciju, ljudska prava, snošljivost i pravdu.

Vlada u Podgorici je priopćila da osuđuje “sve ratne zločine” počinjene tijekom krvavih sukoba koji su obilježili raspad bivše Jugoslavije, ali odbacuje kolektivnu krivnju za počinjene zločine.

“Vlada ne može i ne želi mijenjati presude međunarodnih sudova, no s druge strane ne želi jednu naciju proglašavati genocidnom, a neku drugu svetom”, stoji u priopćenju.

Leposavić je prošli tjedan odgovarajući na pitanje oporbe u parlamentu Crne Gore priznaje li da se u Srebrenici dogodio genocid, rekao da ne zna jesu li zločinci u Srebrenici imali genocidnu namjeru ili nisu, već da samo može vjerovati onome što su rekli suci Međunarodnog suda za ratne zločine u Den Haagu.

Međutim, istaknuo je da je odluka Međunarodnog suda pravde kojom je zločin u Srebrenici kvalificiran kao genocid, utemeljena na nalazima Haškog suda koji je, prema njegovim riječima, gotovo u potpunosti izgubio svoj legitimitet kad su dokazi izvjestitelja Vijeća Europe o trgovini organima civilnih srpskih žrtava na Kosovu uništeni na tom sudu.

“Svakako neću negirati pravnu valjanost odluka međunarodnih tijela, a naročito neću sporiti osjećaje Bošnjaka i muslimana”, rekao je Leposavić.

Istaknuo je da nije na ministru pravosuđa, kao ni bilo kojem pojedincu koji nije sudjelovao u događaju, da prizna ili eventualno poriče postojanje bilo kojeg kaznenog djela ili ratnog zločina.

Ipak, kako je rekao, spreman je pokloniti se svim žrtvama, a naročito žrtvama Srebrenice.

Nakon što je potvrdio da je u Srebrenici u srpnju 1995. počinjen genocid, Međunarodni sud pravde u Hagu je u veljači 2007. u tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore utvrdio da Srbija nije počinila genocid u BiH, niti sudjelovala u zavjeri ili bila suučesnik u genocidu.

Obrazlažući presudu, predsjednica Međunarodnog suda pravde Rossalyn Higgins izjavila je da Srbija nije počinila genocid kroz svoja tijela vlasti ili putem osoba čija bi djela uključivala odgovornost države prema međunarodnom pravu.

Higgins je izjavila da je Sud utvrdio da je genocid počinjen na području Srebrenice 1995., ali da pokolj nije učinjen prema uputstvima ili pod kontrolom Srbije ili njenih čelnika.