Međunarodna skupina etičara u zdravstvu kritizira plan Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da svakoj državi dodijeli cjepivo protiv Covida-19 u količini dostatnoj za 20 posto njezina stanovništva i umjesto toga predlaže pravedniju raspodjelu.

U stajalištu objavljenom u časopisu Science, američki profesor Ezekiel Emanuel i petnaestak stručnjaka iz drugih  zemalja kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija, Norveška, Singapur, ocjenjuju da je zamisao o dodjeli jednake količine cjepiva svakoj pojedinoj državi lažno dobra etička ideja.

Prioritet bi morale imati države u kojima je epidemiološka situacija najteža, ocjenjuju stručnjaci.

Ponajprije “treba na najmanju mjeru svesti broj preuranjenih smrti”, rekao je za agenciju AFP Ezekiel Emanuel, voditelj katedre za medicinsku etiku na Sveučilištu u Pennsylaniji i autor američke zdravstvene reforme u mandatu predsjednika Baracka Obame.

Skupina odbacuje i drugu zamisao prema kojoj bi doze cjepiva trebalo alocirati ovisno o broju zdravstvenih djelatnika ili starije populacije. Na taj način mehanički bi se više cjepiva dodjeljivalo razvijenim zemaljama,  upozoravaju.

“Zna se dobro tko ima najviše medicinskih radnika i najviše stanovništva iznad 65 godina. Bogate zemlje”, kaže Ezekiel Emanuel.

Skupina predlaže model nazvan “Fair Priority Model” (Model poštenog prioriteta).

Peru, latinskoamerička država u kojoj je stopa smrtnosti visoka, ali također i Sjedinjene Države u kojima epidemija nastavlja ubijati tisuću ljudi na dan, svakako bi bile države pri vrhu liste.

“Ali dati milijun doza cjepiva Novom Zelandu značilo bi doslovce spasiti jednu ili dvije osobe; prema tome ta bi zemlja bila na dnu prioritetne liste”, kaže Emanuel.

Medicinske sestre (ni)su prioritet

Skupina odbacuje i argument onih koji smatraju da bi se njihovim prijedlogom nagrađiali “loši učenici” kao što je primjerice SAD koji nije uspio suzbiti zarazu jer su vlasti donosile nekompetentne odluke ili iz drugih razloga.

“Ne možete kažnjavati Amerikance zato što Donald Trump ne uspijeva suzbiti pandemiju”, kaže profesor Emanuel.

Protiv Covida-19 “nije se moguće boriti na jednak način posvuda u svijetu, države u kojima je stanje najteže moraju imati prednost”, objašnjava i ilustrira to situacijom u hitnoj službi gdje se srčani zastoji rješavaju prije angina.

Stručnjaci ističu da bi važni kriteriji morali biti i gospodarski te socijalni, siromaštvo, nezaposlenost, zatvaranje škola…

U etičkoj shemi kako je oni vide prioritetni slojevi stanovništva nisu uvijek liječnici i medicinske sestre, već skupine koje su najranjivije i to prema stambenom prostoru u kojem žive (primjerice u slumovima) po zaposlenosti ili nezaposlenosti ili životnoj dobi. Te su skupne prioritetne, ističu etičari.

“Mnogo medicinskih radnika nije zaraženo jer te skupine znaju kako koristiti maske, zaštitna odijela, rukavice i ti ljudi nisu visoko na popisu, samo treba pogledati empirijske podatke”, kaže  Ezekiel Emanuel govoreći o zaraženosti unutar neke zemlje.

Etički stručnjaci time su iznijeli svoje mišljenje no pitanje je koliko će ih poštovati svjetski čelnici, piše agencija AFP i podsjeća da su bogate zemlje već ‘bukirale’ milijarde doza cjepiva za svoje stanovništvo.

COVAX, Instrument za globalni pristup cjepivu koji bi svima i svugdje trebao omogućiti pravedan pristup cjenovno pristupačnim cjepivima protiv bolesti Covid-19 za sada još nije prikupio novac potreban za 92 siromašne zemlje koje su pristupile toj inicijativi.