Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je u autorskome komentaru za portal Euractiv od utorka pozvao da se kroz izmjene Izbornog zakona zaustavi diskriminacija manjina, čiji pripadnici se ne mogu kandidirati na izborima za vodeće pozicije u državi, kao i preglasavanje najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, Hrvata.

“Nedopustivo je da se dio naših građana, uključujući Rome i Židove, ne može kandidirati za najviše državne institucije. Stvaranje pravednih i poštenih rješenja za ove izazove, uključujući i kroz ograničene ustavne reforme, jedan je od glavnih prioriteta HDZ-a koje predlažemo u alternativama za izborno zakonodavstvo”, navodi Čović u komentaru koji je dostavljen i medijima u BiH.
On to ocjenjuje presudnim za napredovanje zemlje prema Europskoj uniji, jednako kao i sprječavanje preglasavanja Hrvata.

“Neustavno je da brojčano najveća zajednica odabire i odlučuje o tome tko će predstavljati najmanju konstitutivnu zajednicu, iako je upravo to ono što se događa Hrvatima i ostalima u Bosni i Hercegovini. Moramo prilagoditi i iznova potvrditi sustav podjele moći u Bosni i Hercegovini koji osigurava jednaka prava i koji ne diskriminira nikoga”, napisao je Čović.
Po njemu ova neizborna godina predstavlja raskrižje za Bosnu i Hercegovinu u njezinu opredjeljenju da krene prema Europskoj uniji i NATO-u.

“Ova neizborna godina pruža priliku koju si ne možemo priuštiti da propustimo u provođenju izbornih reformi, reformi vladavine zakona i ekonomskih reformi nužnih za put ka članstvu u EU-u i NATO-u”, smatra čelnik Hrvata u BiH.
Europski sud za ljudska prava (ESLJP) donio je nekoliko presuda, od kojih je najpoznatija Sejdić-Finci, kojim se poziva na okončavanje diskriminacije prema kandidatima koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi budući se ne mogu kandidirati niti biti birani u državno Predsjedništvo i Dom naroda.

Ustavni sud BiH je pak u presudi u predmetu Ljubić iz 2016. godine naložio izmjene izbornog zakonodavstva kojim se inzistira na sprječavanju preglasavanja konstitutivnih naroda kod biranja u nacionalno predodređene institucije.

Zbog toga više godina traju prijepori oko izmjena Izbornog zakona BiH. Prošle godine čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović su uz posredovanje diplomata SAD-a, EU-a, Velike Britanije, misije OESS i Ureda visokog predstavnika potpisali dva dokumenta o izbornoj reformi. Jedan se odnosi na osiguravanje uvjeta za održavanje lokalnih izbora u Mostaru, a drugi na izmjenu izbornog zakonodavstva kako bi se provele presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu te osiguralo legitimno političko predstavljanje triju konstitutivnih naroda sukladno presudi ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić.