Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u četvrtak je uoči sjednice Vlade rekao kako očekuje da će danas u Saboru biti usvojen zakon o plutajućem terminalu, koji je od strateškog interesa za Hrvatsku i koji je pozicionira na energetsku kartu Europe, dok je ministar turizma Gari Cappelli izrazio uvjerenje da LNG terminala na Krku neće naštetiti turizmu.

Na pitanje što može poručiti onima koji najavljuju zatvaranje Krčkog mosta zbog gradnje plutajućeg LNG terminala na Krku, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić je uoči sjednice Vlade odgovorio kako očekuje da će danas u Saboru biti usvojen zakon o plutajućem terminalu, koji je, kako je rekao, od strateškog interesa za Hrvatsku koji ju pozicionira na energetsku kartu Europe.

Za razliku od onih koji netočno tvrde suprotno, taj terminal dugoročno osigurava jeftiniji plin za hrvatske potrošače i povećava sigurnost opskrbe, rekao je Ćorić. Teza da bi na mjestu gradnje plutajućeg LNG-a niknuli hoteli bila bi “tragična da nije smiješna”, dodao je Ćorić.

Upitan može li LNG terminal te prosvjedi protiv njegove izgradnje, među kojima i najavljena mogućnost zatvaranja Krčkoga mosta tijekom turističke sezone, naštetiti turizmu, Cappelli je odgovorio da u to ne vjeruje.

“Ne vjerujem da će to štetiti turizmu. Znam da će se LNG (terminal) raditi po najsuvremenijoj tehnici”, rekao je Cappelli. Dodao je da u blizini budućega terminala ima zagađivača, o kojima bi trebalo povesti računa.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, pak, kazao je da je struka rekla da je projekt u redu.

“Možemo imati svatko svoje mišljenje. Struka je rekla da je on OK”, kazao je Butković odgovarajući na upit novinara o projektu plutajućeg LNG terminala uoči početka sjednice Vlade.

Na upit može li jamčiti da neće biti utjecaja na okoliš, Butković je kazao da ne može ništa jamčiti. “Nisam ja tu da nešto jamčim. Struka mora jamčiti. Procedure su prošle sve. Nadam se da je sve u redu”, izjavio je Butković.

Hrvatski sabor glasovat će u četvrtak o Zakonu o terminalu za ukapljeni prirodni plin, tzv. ‘lex LNG’. Prijedlog tog zakona izazvao je u javnosti i struci brojne kontroverze te osudu lokalne zajednice, a nezadovoljni što se zakon donosi po hitnoj, umjesto redovnoj proceduri, iz SDP-a su na njega uložili čak 360, od ukupno 380 amandmana.

Nositelj investicije u projekt LNG terminala je tvrtka LNG Hrvatska, koja bi projekt realizirala kroz dvije faze – izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te izgradnju kopnenog terminala za ukapljeni prirodni plin u drugoj fazi.

Butković: CA se ne bi mogao oporaviti od štrajka

Oko mogućeg štrajka osoblja u Croatia Airlinesu, Butković je u četvrtak izjavio da onaj tko zaziva štrajk u toj kompaniji, taj mora znati da je to jedan jako loš potez. Kako je istaknuo, turistička je sezona, a ta kompanija bilježi 9 posto veći promet nego lani.

Ocijenio je da bi štrajk bio takav poslovni potez da ne zna kako bi se Croatia Airlines mogao od toga oporaviti. Na ponovni upit bi li se Croatia Airlines mogao oporaviti od štrajka, Butković je kratko odgovorio “Ne”.

Početkom tjedna sindikati pilota i kabinskog i tehničkog osoblja zrakoplovne kompanije Croatia Airlines najavili su da počinju pripreme za štrajk nakon što su propali pregovori s Upravom o novom kolektivnom ugovoru. Nakon što sindikati ispune sve formalne uvjete i nakon što obavijeste putnike i osoblje štrajk bi realno mogao početi početkom srpnja, procjenjuju iz Hrvatskog sindikata prometnih pilota (HSPP).

Pregovori s Upravom CA traju već godinu i pol dana, a sada su sve mogućnosti za daljnje pregovore iscrpljene.

Sindikalci traže više slobodnih dana godišnjeg odmora i više odmora, sporazum o redosljednoj listi za letačko osoblje, osiguravanje letačkih dozvola, povećanje naknade za bolovanje sa 70 na 90 posto plaće, kao i zapošljavanje na neodređeno vrijeme kabinskog osoblja koje godinama radi sezonalno. Traže i povećanje plaća za pilote za koje je vrijednost boda zadnji put povećana 2000. godine.

Uprava CA s druge strane nudi zadržavanje postojećeg kolektivnog ugovora koji bi vrijedio do kraja godine, povećanje vrijednosti boda za 2,5 posto i regres od 1000 kuna.

Komentiraj