Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Čorić na čelu je najvećeg ministarstva u Vladi Andreja Plenkovića koje objedinjuje dosadašnja ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te energetike i zaštite okoliša. Kako će sve to funkcionirati i kakav razvoj situacije očekuje s obzirom na koronavirus, rekao je ministar Čorić u razgovoru za N1 televiziju.
Kako će megaministarstvo funkcionirati?
Uvjeren sam dobro, jer je i prošlo ministarstvo funkcioniralo dobro. Ideja je kod spajanja bilo da koncept održivog razvoja se kanalizira u jedno ministarstvo. Pretpostavka dobrog funkcioniranja nekog ministarstva je dobar tim, pa u oba dijela ovog novog ministarstva imamo dobar tim i vjerujem da ćemo u naredne četiri godine vidjeti rezultate tog rada. Nemamo sada smještajnih kapaciteta za objedinjavanje svih službi, pa će dio ljudi biti na Vukovarskoj, a dio u Zagreb Toweru.
Tomašević je rekao da ste najslabija karika u novoj vladi.
Ne cijenim Tomaševića posebno, mislim da je jedan o onih koji puno pričaju, a malo rade. Vjerujem da ćemo od njega imati puno rasprava bez sadržaja, ali očito postoji broj njegovih simpatizera.
Izvješće Lazarda o INA-i?
Doći će do kraja mjeseca, odnosno do kraja tjedna. Ukupna vrijednost ugovora, koja bi pretpostavljala da dođe do transakcije i nekih drugih momenata jeste devet milijuna eura, ali to nije još isplaćeno.
Je li floskula vraćanje INA-e u Hrvatsku?
To je floskula iz perspektive onih koji na INA- i idu ušićariti političke poene. To je bilo aktualno u kontekstu ugovora između INA-e i Janafa, ali u pogledu funkcioniranja INA-e kao kompanije to ne mora biti floskula. Mi ćemo ove godine biti u padu BDP-a od 9+ posto, no već iduće godine nam slijedi oporavak od oko 6 posto.
Zakon o privatizaciji INA- e je pisan prije gotovo 20 godina, stvari su u ekonomiji promijenjene, i INA koja dobro posluje je u interesu Hrvatske.
Slijedi li val otkaza na jesen?
Nevjerojatno je bitno za ekonomiju zemlje psihologija i očekivanja koja utječu na ekonomska kretanja. Mahom smo od dijela stručne javnosti i političke javnosti mogli čuti najavu ekonomske kataklizme na jesen. To su teze koje s jedne strane nemaju nikakvo uporište u rezultatima hrvatske ekonomije, a s druge strane produbljuju jaz i pad BDP-a. Jesen će biti izazovna, to nije sporno, i broj nezaposlenih će na jesen rasti. Imamo dva tipa ekonomskih mjera za spas gospodarstva koje sada funkcioniraju i učinit ćemo da smanjenje broja nezaposlenih produžimo. Jedne mjere su do kraja kolovoza, a druga do kraja godine. Analizirat će se stanje na tržištu, no na umu treba imati da je kriza pogodila Hrvatsku kao i cijeli svijet, a da smo mi izloženiji jer nam BDP je u velikom dijelu ovisan o turizmu. Ni na koji način ne treba projicirati da će jesen biti katastrofalna.
Koliko se država zadužila?
Projekcija je da će dio duga sa 73 narasti na 85 posto BDP-a, no kreditni rejting Hrvatske je održan, zaduživanje je zadnjih mjeseci ostvareno po rekordno niskim stopama, i ne treba sumnjati da će naša daljnja zaduženja biti uspješna. U cilju nam je očuvanje standarda ljudi, dug je sekundarna varijabla.
Nas možda čeka 22 milijarde iz EU fondova, za kakve projekte se dobiva novac iz fonda za oporavak?
9,5 milijardi eura za oporavak – dio dolazi ove godine, a najveći dio 2021. i 2022. Hrvatska je jasno dala do znanja da kao i većina europskih ekonomija želimo niskougljičnog gospodarstva.
Hrvatska je u prošloj omotnici dio novca dobila i za regionalni razvoj, a novac će se moći dobiti za sve projekte koji na neki način dižu konkurentnost gospodarstva. Od 97 posto ugovorenih projekata oko 36 posto je isplaćenih sredstava.
Hrvatska je za razdoblje 2014. – 2020. prva put ušla u europski financijsku perspektivu, te se Hrvatska u vrijeme programiranja ovog programa opredijelila kako će taj novac trošiti. Čitav je niz sektora tražio kapitalna ulaganja. Mi ćemo do 2023. godine imati povučenih gotovo 100 posto povučenih sredstava.
Komentari