Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u četvrtak je ocijenio da izjave čelnika Mosta u vezi najava izmjena Zakona o privatizaciji Ine upućuju na “nepotpuno poznavanje tematike” te izjavio da su s Europskom komisijom usuglašeni mehanizmi koji ostavljaju na snazi određena ograničena raspolaganja dionica koja su sukladna pravnoj stečevini.

“Današnja izjava čelnika Mosta upućuje na nepotpuno poznavanje tematike i pojmova s ciljem dezinformiranja javnosti i medijskog populizma. U cilju osiguravanja zaštite hrvatskih nacionalnih interesa u području energetske sigurnosti i stabilnosti, u javnu raspravu je početkom kolovoza 2018. godine pušten Obrazac prethodne procjene za nacrt prijedloga izmjene i dopune Zakona o privatizaciji Ine, što je zakonska obveza nositelja tog propisa, Ministarstva zaštite okoliša i energetike”, rekao je Ćorić u izjavi za Hinu.

To je, dodaje, u skladu i s onime što je Vlada RH najavila krajem srpnja kada je Europska komisija potvrdila odgodu tužbe protiv Republike Hrvatske zbog neusklađenosti Zakona o privatizaciji Ine s europskom pravnom stečevinom.

“Tom je prilikom Vlada RH potvrdila da je još od najave tužbe u srpnju 2017. godine bila u stalnom kontaktu sa službama Europske komisije u vezi s neusklađenosti Zakona o privatizaciji Ine s pravnom stečevinom u dijelu koji se odnosi na slobodno kretanje kapitala i slobodi poslovnog nastana. Cilj konzultacija s Komisijom oko ovog pitanja bio je pronalaženje rješenja koje će biti u skladu sa zahtjevima pravne stečevine, bez potrebe podnošenja tužbe”, ističe Ćorić.

“Važno je napomenuti da je još tijekom pregovora o članstvu u Europskoj uniji utvrđeno da su Zakonom o privatizaciji Ine propisana ograničenja za stjecanje dionica koja su suprotna pravnoj stečevini. Međutim, s Europskom komisijom su usuglašeni mehanizmi koji ostavljaju na snazi određena ograničenja raspolaganja dionicama koja su sukladna pravnoj stečevini, s ciljem osiguravanja sigurne, pouzdane i redovite opskrbe energijom na hrvatskom tržištu te zaštite infrastrukture za opskrbu energijom. Upravo ti mehanizmi će biti ugrađeni u predmetni Zakon o privatizaciji Ine koji će time postati precizniji, jasniji i detaljniji u odnosu na svoj postojeći izričaj”, ističe ministar zaštite okoliša i energetike.

Zaključuje kako je “iz svega navedenoga razvidno da (Božo) Petrov i (Tomislav) Panenić bezuspješno pokušavaju udahnuti život političkoj stranci čiji se rejting temelji isključivo na populizmu”.

Čelnik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov u četvrtak je upozorio da predloženi nacrt izmjena koji je Vlada uputila u javnu raspravu upućuje na ukidanje članka 10. toga zakona, čime se otvara put potpunom MOL-ovu preuzimanju najveće hrvatske kompanije.

Riječ je o članku 10. Zakona o privatizaciji Ine, a upravo je taj članak spriječio MOL da uspije u dosadašnjim namjerama da ‘razmontira’ Inu, dodao je.

“Po svemu sudeći, po dokumentu koji je Vlada RH pustila u javno savjetovanje, gdje se govori o usklađivanju sa stečevinama Europske unije, izgleda da će taj članak ukinuti te time dati alibi MOL-u da preuzme većinsko vlasništvo i da na kraju u potpunosti razmontira Inu”, upozorio je Petrov na konferenciji za novinare.

Europska komisija tražila je od Hrvatske izmjenu Zakona o privatizaciji Ine u skladu s pravnim stečevinama Europske unije. Saborski zastupnik Tomislav Panenić pojasnio je kako bi to bilo na štetu RH, arbitražnog postupka i Ine kao vertikalno integrirane kompanije.

Članak 10. je ključan jer regulira pitanja prodaje i stjecanja udjela u tvrtki. U njemu stoji da se, dok je RH vlasnik preko 25 posto udjela u Ini, imovinom većom od 25 posto ne može raspolagati bez suglasnosti Vlade, te da dok je RH vlasnik 10 i više posto dionica, ne može nitko steći preko 10 posto – a to znači preko 50 posto (dionica) – bez suglasnosti vlade.

Vlada je Europskoj komisiji uputila usklađeni nacrt novoga prijedloga zakona, zbog čega je privremeno obustavljen postupak protiv Hrvatske pokrenut prije godinu dana pred sudom EU, što upućuje na to da je EK zadovoljna izmjenama koje je predložila hrvatska vlada, odnosno, da promjene idu u smjeru zadovoljavanja zahtjeva Europske komisije, dakle, ukidanja članka 10., smatra Panenić.