Grčki premijer Aleksis Cipras ocijenio je u utorak da izlazak Grčke iz programa financijske pomoći predstavlja “odiseju modernog doba”, ustvrdivši da zemlja nikada ne smije zaboraviti lekcije koje je naučila pod osmogodišnjim strogim financijskim nadzorom.

“Ovo je dan oslobođenja”, rekao je Cipras u svom obraćanju naciji na brdu iznad zaljeva na jonskom otoku Itaci, mitskom domu antičkog junaka Odiseja.

Ciprasova odluka da izlazak zemlje iz “bailouta” obilježi na Itaci prepuna je simbolike: upravo se na taj otok, prema Homerovom epskom spjevu, vratio Odisej nakon desetogodišnjeg lutanja po nepoznatim morima i otocima.

“Nikada ne smijemo zaboraviti lekcije grčkog bailouta. Nikada nećemo zaboraviti uzroke, odnosno ljude koji su našu zemlju doveli do bailouta”, rekao je Cipras.

Grčka je u ponedjeljak izašla iz svog trećeg financijskog sporazuma s međunarodnim kreditorima koji joj je osigurao jeftine zajmove u zamjenu za provedbu nepopularnih reformi i oštrih mjera štednje.

Ljevičar Cipras, koji je pobijedio na izborima 2015. obećavši da će raskinuti sporazume s kreditorima, bio je u kolovozu te godine ipak prisiljen prihvatiti novi trogodišnji paket mjera kako bi izbjegao bankrot zemlje.

Grčki premijer je u govoru na Itaci povukao paralele s junakom Odisejem: “Itaka će još jednom biti povezana sa završetkom ove odiseje modernog doba”.

“Prije tri i pol godine naš je narod donio povijesnu odluku. Oduzeti vlast onima koji su ga vodili prema stijenama i dati upravljanje u ruke novim kapetanima”, rekao je Cipras aludirajući na izbornu pobjedu njegove Syrize. Ciprasa novi parlamentarni izbori očekuju sljedeće godine.

Bivši premijer George Papandreu, koji je u travnju 2010. godine potpisao prvi paket pomoći s partnerima iz eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), tada je također povukao paralelu s Odisejem.

“Nalazimo se na teškom putovanju, novoj odiseji za Grčku i grčki narod. Ali znamo put prema Itaci, i znamo što se pred nama nalazi”, rekao je Papandreu 2010. godine.

U međuvremenu grčko je gospodarstvo palo za četvrtinu, baš kao i prosječna plaća, a trećina stanovništva smatra se siromašnom, dok su stotine tisuća mladih emigrirale iz zemlje.

Fond pomoći, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), upozorio je da pred Atenom još stoje “veliki izazovi”. Grčka mora nastaviti napore na “liberalizaciji svog gospodarstva, stvaranju učinkovite javne uprave, kao i poticajnog poslovnog okruženja”, napisali su predstavnici ESM-a, koji ističu da je stopa nezaposlenosti ostala vrlo visoka i iznosila je u svibnju 19,5 posto.

Sveobuhvatne reforme iziskivale su i vrlo nepopularne mjere kako bi se modernizirao grčki mirovinski i zdravstveni sustav, kao i dodatne napore na privatizaciji.

Financijska tržišta pokazat će u nadolazećim mjesecima znači li okončanje programa financijske pomoći doista i okončanje grčke financijske krize.

Kao mjeru sigurnosti Atena raspolaže s 25 milijarda eura, što znači da se može samofinancirati iduće dvije godine, neovisno o tome kakve će biti kamatne stope na otplatu kredita.

Grčka će ostati pod europskim nadzorom, a Europska komisija objavljivati kvartalno izvješća o gospodarskoj, fiskalnoj i financijskoj situaciji u zemlji, dok će ona istodobno nastaviti izvršavati obveze koje slijede nakon okončanja programa pomoći.

Komentiraj