Cijene u Njemačkoj divljaju: Skuplji automobili, građevinski materijal… Najviše je rasla cijena hrane

U rujnu su cijene u Njemačkoj porasle čak 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je prvi put da je inflacija, tako promatrana, prešla četiri posto još od 1993. godine, priopćio je Savezni zavod za statistiku, piše Deutsche Welle.

Vjetar u leđa jakoj inflaciji daje skok cijena energenata, no to nije jedino. Stručnjaci spominju i podizanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) za neke proizvode, kao i zastoj u globalnoj isporuci robe, te gužvu koja nastaje u lukama.

Potrošači u Njemačkoj će ipak najdublje morati zavući ruku u džep kako bi im stanovi ove zime bili topli.

Četvrtina domaćinstava se grije na mazut, a to će biti čak 76,5 posto skuplje nego prije godinu dana. Doduše, ni ta cijena od prošle godine nije bila normalna – tada je cijena barela sirove nafte bila gotovo na povijesnom minimumu zbog pandemije i ekstremno smanjene potražnje.

Od ove kalendarske godine pak uvedena je i taksa na emisije ugljikovog dioksida od 25 eura po toni tog štetnog plina. To svakako pogađa naftu i prenosi se na cijenu.

Grijanje na plin, kojeg koristi polovina domaćinstava u Njemačkoj, u rujnu je bilo skuplje za 5,7 posto,ali nije isključeno da će biti još skuplje jer cijena tog energenta na slobodnom tržištu i dalje raste.

„Potrebna je podrška takozvanim energetski siromašnim domaćinstvima, koja nisu u stanju pokriti troškove energije”, kaže Leonora Holling, predsjednica Saveza potrošača energije. Ona zahtijeva da država dodatno subvencionira grijanje siromašnima, kao i da zabrani da se oni isključuju s mreže ako ne mogu podmiriti troškove.

Zagađivanje okoliša košta

Prema njemačkom automobilskom klubu ADAC, cijene goriva na crpkama „koketiraju s povijesnim rekordom”. Posljednji tjedni prosjek koji je taj savez objavio u utorak (12. listopad) pokazao je da je dizel prosječno koštao 1,526 eura za litar, a super E10 čak 1,647 eura po litru. Početkom godine dizel je djelomice stajao i manje od jednog eura. I ne nazire se kraj tom poskupljenju.

I tu su razlozi opet u poskupljenju sirove nafte, ali i davanjima zbog ugljikovog dioksida što povećava cijenu goriva za 6 do 8 centi po litri. Gerhard Hildebrandt iz ADAC-a poziva buduću vladu Njemačke da „odustane od igranja s idejom da još brže podigne cijenu CO2″.

Naime, za sada je planirano da davanja po toni ugljičnog dioksida s 25 poraste na 55 eura do 2025. godine. To bi značilo još 7 do 9 centi po litri goriva, bez obzira na kretanje cijene sirove nafte.

Prema Statističkom zavodu, Nijemce su u rujnu sačekale i rekordne cijene hrane (porast od 4,9 posto u odnosu na rujan 2020. godine). Najveći rast zabilježen je kod povrća (9,2 posto), jestivih ulja (6,4), mliječnih proizvoda i jaja (5,5) te mesa i prerađevina (4).

Rastu cijena kumuje i Kina. Naime, inflacija bi mogla postati pravilo jer mnogoljudna dalekoistočna zemlja ima sve brojniji srednji stalež. „S tamošnjim rastom zarada porasla je i potražnja za kvalitetnim životnim namirnicama poput mesa, piletine, ribe i mliječnih proizvoda, i s time domaća (njemačka) proizvodnja ne može održati korak”, kaže Sabrina Jacobs iz kuće za ulaganja Inside Investements.

U prijevodu: europski poljoprivrednici sada imaju ogromno kinesko tržište koje plaža više cijene, pa nužno rastu cijene i u Europi.

Sve je poskupjelo

Poskupili su automobili (6,3 posto), ali ne čudi što su još snažnije, naime za 7,7 posto, poskupili – bicikli. DW je već pisao kako je pandemija u Njemačkoj izazvala pomamu za dvokotačima te da se, zbog kašnjenja sirovina iz Kine, i po nekoliko tjedana ili čak mjeseci čekalo na nove – i uglavnom prilično skupe – bicikle.

Razlog za bum na tržištu bicikala je što su se građani, iz straha od zaraze ili zabrana, počeli manje oslanjati na javni prijevoz. Iz sličnog razloga – kako bi izbjegli kolektivni smještaj na odmoru – Nijemci kao ludi kupuju kampere, čija je cijena porasla za 8,1 posto i na njih se čeka mjesecima.

Osjeća se i rast cijena građevinskih proizvoda (6,1 posto), posebno parketa i laminata (7,6), građevinskog materijala i stolarije (6,1). Kako je u globalnoj privredi sve povezano, čak i kada to zvuči bizarno, tako razlog skoka cijene nije samo pojačana gradnja nakon pandemijskog šoka, nego i poskupljenje drva zbog požara u Kaliforniji ili napada nametnika na šume u Kanadi.

Naposljetku, poskupile su i usluge i to za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No tu su razlike vrlo velike, pa su tako negdje cijene ostale iste, a negdje osjetno otišle na gore. Recimo vozači plaćaju popravke i servis 5,4 posto više, a toliko su poskupili i starački domovi. Odlazak u restoran ili frizeru poskupili su za 3,7 posto.

Jedini razlog za radost imaju oni koji su putovali. Cijene organiziranih putovanja pale su za gotovo deset posto.

Inflacija od iduće godine u granicama uobičajenog?

Stručnjaci vjeruju da snažan rast cijena neće potrajati u idućoj godini. „Povratak na red veličine od dva posto očekujemo sredinom sljedeće godine”, kaže Sebastian Dulien iz Instituta IMK. Sada je potražnja eksplodirala nakon mjeseci zastoja zbog korone, ali to ne može trajati vječno, kažu ekonomisti.

U četvrtak je pet ekonomskih instituta predstavilo prognozu prema kojoj će ukupna godišnja inflacija ove godine biti tri posto, iduće 2,5, a 2023. godine svega 1,7 posto.

No, prema analizi ovih instituta, postoje barem dva rizika. Prvi je da građani počnu trošiti svoje ušteđevine i trošiti mnogo više nego do sada. Naime, ušteđevine građana porasle su kao nikada, jer tijekom pandemije vlada nesigurnost pa se štedi, a za vrijeme trajanja faza zatvaranja se i nije mogao potrošiti novac. Ako potrošnja krene odjednom, cijene će skočiti.

I drugo, govori se o takozvanoj spirali rasta plaća i cijena. Zbog toga što Njemačkoj nedostaje radne snage u svim sektorima, cijena rada raste, a kako je najavljeno iduća vladajuća koalicija uvodi minimalnu satnicu od 12 eura bruto (trenutno je 9,6 eura). To znači više kupovne moći, a to obično donosi i poskupljenja.

Komentiraj