Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt komentirao je situaciju u toj zemlji. Na pitanje hoće li poduprijeti promijenu izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna politička zastupljenost Hrvata u predsjedništvu Bosne i Hercegovine kazao je kako je to zadatak za odgovorne u Bosni i Hercegovini.

“To je tema rasprave o ustavnom i izbornom zakonu. Mi s međunarodne strane samo ćemo pomoći, ali u biti oni trebaju odlučiti. Ja bih bio zadovoljan kad bi postigli dogovor”, poručio je Schmidt u Dnevniku HTV-a.

Upitan imaju li Hrvati jednaka prava kao ostala dva naroda u BiH, Schmidt je rekao kako je u BiH tek nekoliko tjedana, a da bi za taj odgovor trebalo promotriti kako narod diše, kako biračko tijelo na to gleda.

“Mislim da se moramo usredotočiti na Daytonski sporazum. Neke su stvari ispravljene. Postoje tri konstitutivna naroda. Imamo i druge narode. Uglavnom narode koji nisu povezani s tim konstitutivnim narodima. Mislim da nije lako sve ih povezati, ali važno je na tome raditi.

Na provokacije Milorada Dodika koji je poručio kako ne priznaje njegovu jurisdikciju, kazao je kako na to neće reagirati.

“Vrlo je jasno da me međunarodna zajednica imenovala, da me Vijeće za provedbu mira imenovalo. Ja sam u službi, ovdje sam, živim. Sve pozivam da barataju činjenicama, a ne svojim poimanjem svijeta”, poručio je.

Dodao je kako BiH čeka veliki izazov.

“Postoje neke zapreke u funkcionalnosti državnih institucija. Država ovisi o osnovnoj suglasnosti. To ne znači da se treba napustiti individualni ili etnički identitet. Nipošto. No to se mora uskladiti zajedničkom koordinacijom. Iskusili smo to i s Europom u cjelini. Europska unija nije ništa drugo nego upravljanje kako bi se postigli kompromisi kod različitih stajališta”, kaže.

Na pitanje je li vrijeme da se Daytonski sporazum revidira, kaže kako se “nešto revidira ako ste sigurni da će se dobiti nešto bolje” te dodaje: “Ja ne vidim da se u ovim uvjetima o ičemu može raspravljati. Trebamo raditi na ispunjenju Daytonskog sporazuma. To će se vjerojatno postići na putu do Bruxellesa, kad BiH postane članicom Europske unije”.

Međunarodna je zajednica u BiH prisutna više od dva desetljeća, no, kaže, “ta su nam mjesta svima vruća, glasna i bučna”.

“Proteklih godina to nije bio slučaj s Bosnom i Hercegovinom. Srećom, jedan od uspjeha Daytonskog sporazuma jest to što je uspostavljen mir. Ne puca se. Mislim da je to najveća prednost. No proteklih deset godina nismo vidjeli da stabilnost prati situaciju. Tako da se moramo okrenuti poboljšanju i boljem položaju. Ja ovdje nisam samo zbog Angele Merkel. Kancelarka Merkel smatrala je nužnim da se razvoj ondje bolje sagleda i da se pomogne kako bi se približili hrvatskim i europskim standardima. Ljude želimo pripremiti za bolji životni standard, za bolji život i bolju mogućnost ostanka u zemlji. Usput budi rečeno, 70% mladih ljudi u anketama govori da bi se rado preselili bilo kamo drugamo. To nije dobro. Na tome moramo poraditi. Zato me kancelarka Merkel zamolila da dođem u BiH i da malo pomnije sagledam kako možemo pomoći i poboljšati život naroda”, zaključio je.