Chefica Božica Hanc-Rendarić: ‘Batat nam je uz butternut tikvu, glavna zvijezda, jučer smo od njega napravili kremšnite’

Kao što mu ime govori, između rijeka Mure i Drave, smjestilo se najsjevernije područje naše zemlje –  Međimurje. Divan je to kraj, sa zelenim brdašcima načičkanih uglavnom vinogradima, šumaraka prepunih vrganja i divljeg voća, udolina, polja, gradova i sela u kojima su kuće okružene urednim okućnicama iza kojih se kriju vrtovi u kojima se šarene jesenski plodovi.

Međimurje je posebna, vrlo zanimljiva priča o kojoj bi se dalo puno pričati, destinacija koja bilježi veliki porast u turizmu, prepun legendi, zanimljivih odredišta, povijesne baštine, kraj u kojem će uživati ljubitelji dobre, domaće hrane i kvalitetnih vina.

Ovaj se kraj može pohvaliti i mnogobrojnim poljoprivrednicima koji povrće i voće uzgajaju prema biodinamičkim principima čiji je idejni začetnik Dr. Rudolf Steiner (za kojeg mnogi ne znaju da je rođen u Međimurskom mjestu Donji Kraljevec), filozof, društveni reformator, pedagog i znanstvenik svjetskog glasa, utemeljitelj euritmije, organske arhitekture, antropozofske medicine, Waldorfske pedagogije te biodinamičke poljoprivrede.

Filozofijom dr. Rudolfa Steinera počeli su se voditi i u restoranu „Le Batat“ koji ima i meni pomno sastavljen prema njegovim načelima.  „To je zapravo vrlo jednostavno. Treba se samo pridržavati pravila koja zorno opisuje njegov crtež“, kaže executive chef restorana Božica Hanc-Rendarić. „Sve što raste ispod zemlje blagotvorno djeluje na glavu, sjemenke na srce i pluća, a ostalo na druge dijelove tijela. Pa, kad pripremam jela i sastavljam meni pazim da budu zastupljeni svi segmenti“ dodaje chefica slažući tanjure u kuhinji restorana.

Foto: Nikola Zoko

Turisti, gosti i gurmani, ali i oni željni zdravih obroka i to po povoljnim cijenama mogu birati ili meni koji se mijenja na mjesečnoj bazi, (primjerice Meni za rujan – krem juha od buče, juneći ramstek u umaku od senfa s domaćim njokima i karameliziranim šampinjonima, sezonska salata i tiramisu stoji 120 kn), ili a la carte jela, znači odlučiti se za nešto s jelovnika.

„Nismo htjeli pretjerati s velikim brojem jela, jer smatramo da sva moraju biti od sezonskog povrća i voća, svježe pripremljena nakon narudžbe, a budući da su sastavljena prema načelima dr. Steinera, što imamo od biodinamičkog uzgoja, to i kuhamo“ kaže chefica Hanc-Rendarić pokazujući nam cjenik na kojem je uz svako jelo navedena količina bjelančevina, ugljikohidrata, masti te oznake alergena (žitarice, jaja, riba gorušica…). Uz svako jelo je sugerirano i piće: vino od kupine ili vino od jabuke.

„Sve što god nudimo je domaće, lokalno i iz biodinamičkog uzgoja pa tako i alkoholna, te bezalkoholna pića kao što su sokovi od jabuke i aronije s lokalnog OPG-a“ dodaje Hanc-Rendarić i pokazuje još jedan jelovnik, odnosno cjenik tradicionalnih jela: plata kuće s neizostavnim mesom z tiblice, mesna hladetina, krem juha od vrganja, trganci s biftekom i umakom od gljiva, pačja prsa s dinstanim crvenim zeljem… Same divote koje se mogu na kraju zasladiti s hajdinom zlevankom s bučinim košticama, knedlama od šljiva ili međimurskom gibanicom.

„Batat nam je uz butternut tikvu, glavna zvijezda. Jučer smo od njega napravili kremšnite. Fantastične su, lagane, slatke, bez dodatka šećera i sigurno ćemo ih uvrstiti u ponudu. Budući da je batat sladak, ne dodajemo šećer, a ako je potrebno neki kolač ili jelo malo zasladiti, to radimo isključivo s medom. Bijeli šećer ne upotrebljavamo!“ ponosno ističe chefica Božica i nastavlja „Batat je divan. Kad smo u restoranu počeli kuhati s njim, rijetki su ga OPG-ovi uzgajali. Pojedini gosti ne vole kombinaciju slatkog i slanog, a najteže je prihvaćaju domaći, lokalni stanovnici. Ali, bili smo uporni. Sada ga prema biodinamičkim načelima uzgajaju mnogi OPG-ovi iz Međimurja, a u restoran uglavnom dolaze stranci, sportske grupe ili domaći gosti koji su već navikli na batat. Čak smo nedavno i za jednu grupu sportaša iz Saudijske Arabije pripremali jela od batata, dodajući njihove tradicionalne začine. Rasturali su!“ sa smiješkom ističe chefica Hanc-Rendarić, majka troje djece, koja u restoranu radi trinaest godina i zaslužna je za sva zdrava jela na jelovniku.

Crtež dr. Steinera

Batat, poznat pod imenom „slatki krumpir“, iako ne pripada istoj botaničkoj obitelji, može ispuniti veliki dio svakodnevnih potreba ljudskog organizma. Sadrži veliku količinu vitamina A, odličan je izvor vlakana, biotina, kalija, fosfora te vitamina B skupine. U njemu se krije i vitamin C te mangan i bakar, magnezij i željezo…. Uglavnom može se reći da je vitaminsko-mineralna bomba s mnogo škroba i vrlo malo masti. Preporučuje se sportašima i dijabetičarima te svima koji zbog zdravlja moraju paziti na prehranu.

Batat je obično jede kuhan (najbolje na pari) ili pečen, može se pržiti, poslužiti kao prilog ili samostalno jelo… Uostalom probajte jela prema receptima koje nam je ustupila chefica restorana „Le Batat“, Božica Hanc-Rendarić.

Juha od batata

(za 4 osobe)

800 g batata

200 g luka

50 ml maslinova ulja

50 g lješnjaka

1 žličicu soli

malo mljevenog papra

žlicu nasjeckanih listića peršina

500 ml povrtnog temeljca

Ogulite i grubo nasjeckajte luk. Popržite ga u dubljoj tavici na malo ulja. Posolite. Ogulite batat, grubo ga narežite i dodajte na luk. Začinite, dodajte temeljac i kuhajte dok batat ne omekša. Izmiksajte štapnim mikserom i prema potrebi još začinite. Prije posluživanja juhu posipajte s grubo nasjeckanim prženim lješnjacima i listićima peršina.

Foto: Nikola Zoko

Rižoto od batata

(za 4 osobe)

800 g batata

150 g luka

280 g Arborio riže

50 ml maslinova ulja

80 g ribanog parmezana

100 g maslaca

1 žličica soli

malo mljevenog papra

40 g domaćeg tvrdog sira

400 ml povrtnog temeljca

Luk ogulite i sitno ga nasjeckajte. Popržite ga na ulju, dodajte rižu i popržite je. Malo podlijte temeljcem i miješajte. U drugu posudu ulijte vodu, pa neka zakipi. Posolite je i stavite oguljen te na kockice narezan batat. Kad je kuhan izmiksajte ga štapnim mikserom. Istodobno riži dodajte temeljac i miješajte je dok se ne skuha (otprilike 18 minuta). Pred kraj kuhanja riži dodajte pire od batata, parmezan i maslac. Lagano promiješajte i prije posluživanje posipajte ribanim domaćim tvrdim sirom.

Foto: Nikola Zoko

Prhka pita od batata

(za 4 osobe)

za tijesto:

1 kg glatkog brašna

500 g maslaca

1 žumanjak

1 žlica kiselog vrhnja

30 g smeđeg šećera

2 žličice praška za pecivo

za nadjev:

500 g batata

40 g smeđeg šećera

2 jaja

2 žličice cimeta u prahu

1 žlica limunovog soka

100 ml vrhnja za kuhanje

Batat ogulite, grubo narežite i skuhajte u blago slanoj vodi pa ga ostavite da se dobro ocijedi i ohladi. Od brašna, maslaca, šećera, kiselog vrhnja i jaja zamijesite prhko tijesto. Omotajte ga prozirnom folijom i stavite u hladnjak da se malo odmori. Za nadjev odvojite žutanjke od bjelanjaka. Batat izmiksajte, dodajte žutanjke, cimet, limunov sok i vrhnje za kuhanje. Od bjelanjaka istucite čvrsti snijeg i lagano miješajući dodajte ga u nadjev. Tijesto razvaljajte pa njime obložite male kalupe za pite koje ste prethodno namastili i posipali s malo oštrog brašna. Ulijte nadjev i pecite u prethodno ugrijanoj pećnici na 180 °C.

Foto: Nikola Zoko

Komentiraj