Slovenski premijer Miro Cerar potvrdio je u utorak da mu je ministrica financija Mateja Vraničar Erman u ponedjeljak ponudila ostavku zbog mogućih komplikacija u postupku privatizacije Nove Ljubljanske banke (NLB), ali da ostavku nije prihvatio i da će se privatizacija najveće slovenske banke u državnom vlasništvu nastaviti.

Cerar je na konferenciji za novinare kazao da vlada zbog “strukovnih i političkih razloga” nije prihvatila prijedlog ministrice da Slovenija potencijalnim investitorima u NLB da jamstvo da ih neće pogoditi eventualni rezultat tužbi za tzv. prenesenu deviznu štednju Ljubljanske banke koji se vode pred hrvatskim sudovima, što bi po ocjenama promatrača moglo smanjiti interes investitora ili sniziti cijenu koja bi se za NLB mogla dobiti.

Ministrica je zato iz načelnih razloga ponudila ostavku za koju nije bilo razloga, pa sam ju odbio, kazao je Cerar, dodavši da će se privatizacija NLB-a nastaviti i da će njegova vlada ispuniti obvezu koju je dala Europskoj komisiji, prema kojoj se NLB treba privatizirati do kraja iduće godine, a država zadržati 25 posto dionica.

Cerar je kazao i da mora voditi računa i o slovenskim poreznim obveznicima čijim je sredstvima banka dokapitalizirana.

Obvezu da će NLB biti privatiziran Slovenije je Europskoj komisiji dala bivša premijerka Alenka Bratušek, a ta odluka nije bila dobro promišljena, kazao je Cerar, u vezi nekih mišljenja da banku ne bi trebalo privatizirati, jer nakon dokapitalizacije državnim sredstvima ponovo posluje s profitom.

“Mi poštujemo svoje obveze prema  Bruxellesu, ali ja uvijek ponavljam da NLB ne možemo i ne smijemo prodati ispod cijene i na način koji bi oštetio naše porezne obveznike koji su u banku investirali golema sredstva”, kazao je Cerar.

Alenka Bratušek kazala je u parlamentu prošli tjedan da je na čelo vlade 2013. godine došla u situaciji kad je zbog bankarske krize Slovenija bila “pred bankrotom” zbog čega su banke morale biti dokapitalizirane s 4,5 milijarde eura.

To je tada odobrila Europska komisija, ali uz obvezu da se najveća slovenska banka privatizira kako joj više ne bi trebala državna pomoć i kako ne bi po nekim mišljenjima i dalje bila “bankomat” politici i poduzetnicima koji su od nje zahtijevali visoke kredite za koje nisu imali jamstva u stvarnoj imovini, većinom za građevinsku industriju koja je nakon ekonomske krize poslije 2009. došla u velike teškoće.

Komentiraj

FOTO:HINA/ STA/ Nebojsa Tejic/
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.