Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pripremio je plan u 16 točaka na temelju kojeg će se u nedjelju popodne voditi rasprava čelnika 10 zemalja koje su nalaze balkanskoj izbjegličkoj ruti.

Cilj je tog sastanka pojačati suradnju među tim zemljama na migracijskoj ruti od Grčke do Njemačke, kako bi se protok izbjeglica stavio pod kontrolu.

Na tom mini-summitu će sudjelovati hrvatski premijer Zoran Milanović, zatim austrijski kancelar Werner Faymann, njemačka kancelarka Angela Merkel, premijer Bugarske Bojko Borisov,  Grčke Aleksis Cipras, Mađarske Viktor Orban, Slovenije Miro Cerar, Srbije Aleksandar Vučić te predsjednici Rumunjske Klaus Iohannis i Makedonije Gjorge Ivanov.

Na sastanku će sudjelovati predsjednici Europskog vijeća i Parlamenta Donald Tusk i Martin Schulz, luksemburški ministar vanjskih poslova, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a, Jean Asselborn, visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Antonio Guterres, predstavnici Frontexa, europske agencije za granice te Europskog ureda za azil.

Juncker je pripremio nacrt zajedničke izjave na temelju kojeg bi se trebala voditi rasprava.

Hrvatski premijer Zoran Milanović taj je nacrt u subotu u Jastrebarskom ocijenio neozbiljnim i nerealnim. Milanović je naglasio da u nedjelju u Bruxellesu neće preuzimati nikakve obveze za Hrvatsku, te ponovio da Hrvatska neće postati hot spot.

“Postoji ideja da se ljudi kada jednom uđu ne šalju dalje. To je nemoguće. Tko god je to napisao, uopće ne razumije kako stvari funkcioniraju, probudio se iz višemjesečnog sna. Nikakvih obaveza za Hrvatsku u sutra u Bruxellesu neće biti, ni jedne jedine. I kad bismo o tome razmišljali, vjerojatno bismo sazvali Sabor, ali ništa od toga”, kazao je.

Prva točka Junckerova dokumenta, u koji je Hina imala uvid, predviđa da se sudionici sastanka obvežu da će u roku od 24 sata imenovati osobe za kontakt u svojim kabinetima kako bi se olakšala razmjena informacija i koordinacija u upravljanju izbjegličkim valom.

Prema tom dokumentu, čelnici bi se obvezali da će povećati kapacitete svojih zemalja kako bi se izbjeglicama pružilo privremeno utočište, hrana, voda i zdravstvena zaštita, a ako to nisu u stanju onda trebaju tražiti pokretanje Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Također bi trebali razmjenjivati informnacije  o kapacitetima kako bi se osigurala njihova maksimalna iskorištenost.

Od čelnika zemalja također se traži da osiguraju kapacitete za registraciju izbjeglica i uzimanje biometrijskih podataka.

U nacrtu dokumenta se kaže da se čelnici obvezuju na razmjenu informacija o veličini izbjegličkog vala koji prolazi kroz njihovu zemlju, a u tome im tehničku pomoć mogu pružiti agencije EU-a.

Migranti koji ne ispunjavaju uvjete za azil trebali bi biti vraćeni.

“Čelnici se obvezuju da će ubrzati svoje nacionalne i kolektivno koordinirane napore za povratak migranata kojima ne treba međunarodna zaštita. Tehničku pomoć pružit će Frontex”, glasi 10. točka Junckerova plana.

Juncker traži od sudionika sastanka da se obvežu da neće poticati dolazak  migranata na granice drugih zemalja bez njihova pristanka. “Čelnici se obvezuju da će se suzdržati od olakšavanja kretanja izbjeglica ili migranata na granice druge zemlje u regiji bez pristanka te zemlje. Politika usmjeravanja izbjeglica prema susjednoj zemlji nije prihvatljiva”, kaže se u nacrtu dokumenta.

Predsjednik Komisije predlaže raspoređivanje Frontexove potpore u Sloveniji na granici s Hrvatskom te u Hrvatskoj radi detektiranja ilegalnih prelazaka i za potporu registriranju i uzimanju otisaka prstiju. U nacrtu dokumenta se također predviđa raspoređivanje 400 graničnih čuvara i opreme  nakon što Slovenija aktivira mehanizam za brze granične intervencijske timove (Rabit).

Slovenija je već objavila da joj u početku treba 400 policijaca, a dugoročno do dvije tisuće za pomoć u nadzoru granica, ali na svojima granicama ne želi Frontexove snage i predlaže da se one uspostave na granici Hrvatske i Srbije i Grčke i Turske.

Čelnici bi također trebali potvrditi načelo da svaka zemlja može odbiti ulazak državljanina treće zemlje, koji ne želi podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu, s tim da je prethodno potrebno provjeriti da se ne krši međunarodni zakon o nevraćanju žrtve njegovim progoniteljima.

Prema dokumentu, predviđa se pokretanje operacije Frontexa na granici između Grčke i Makedonije. Traži se također pojačana borba protiv krijumčarenja ljudi. U nacrtu dokumentta se kaže da  bi se provedba svih preuzetih mjera trebala provjeravati na tjednoj osnovi.

Uoči summita u subotu su se u Sofiji sastali Vučić, Borisov i rumunjski premijer Viktor Ponta koji su zauzeli zajednički stav za sastanak u Bruxellesu a to je da te tri zemlje neće dopustiti da postanu tampon zona za izbjeglice ukoliko Njemačka ili neka druga zemlja zatvori svoju granicu.