Primjena umjetne inteligencije u obrazovanju jedna je od zanimljivih tema CARNET-ove trodnevne, 23. konferencije za korisnike koja se ove godine održava pod nazivom “CUC 2021: Nove prilike”, a u srijedu je svečano otvorena u Konvencijskom centru u Šibeniku.

Tim događajem Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET ujedno obilježava 30 godina uspješnog djelovanja u poticanju primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je kako je danas “praktički nezamislivo funkcioniranje obrazovnog sustava bez potpore CARNET-a i svega onoga što CARNET čini” te im zahvalio što su omogućili prošlogodišnje odvijanje školske godine koje je uspješno privedeno kraju.

“Sada, na početku ove školske godine, ponovo smo suočeni s razmahivanjem pandemije gdje ćemo sigurno u nekim trenucima trebati prelaziti i na online nastavu. Od ravnatelja smo čuli da je CARNET spreman i da je već unaprijedio neke mogućnosti, pa ćemo onda svi zajedno sigurno uspjeti uspješno prebroditi i ovu situaciju”, dodao je.

Ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz rekao je kako će se i nadalje fokusirati na izazove koje su se, na neki način, već pretvorili u trendove u području učenja i poučavanja.

“Osvijestit ćemo važnosti i dobre prakse poučavanja usmjerenog na učenika u online i hibridnom okruženju. Istaknut ćemo načine i korištenja novih tehnologija, ali i ulogu umjetne inteligencije u obrazovanju. Razgovarat ćemo o važnosti odgojno-obrazovnih radnika u ulozi stručnjaka u osmišljavaju i implementaciji digitalnih tehnologija u proces učenja i poučavanja. Po prvi puta na konferenciji se bavimo i temom održivoga razvoja, odnosno odgovornog korištenja tehnologije u službi zelene škole”, najavio je.

Značajan dio konferencije posvetili su, kaže, i CARNET-ovom projektu e-Škole. “Kao ravnatelj CARNET-a, mogu vam obećati da ćemo i dalje sustavno, i vjerujem kao i do sada, uspješno poticati digitalnu transformaciju obrazovnoga sustava i biti potpora digitalnim promjenama u društvu”, dodao je.

Ove godine konferencija nosi naziv „Nove prilike“ pa je tako i program fokusiran na teme vezane uz prilike koje pruža informacijsko-komunikacijska tehnologija – na primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju, hibridno i fleksibilno obrazovanje. Ove godine prvi puta će biti i riječi o održivom razvoju, odnosno primjeni tehnologije za zeleni i održivi razvoj u školi.

Na konferenciji i vodič za obrazovne influencere – učitelje nomade 

Kako postati bolji učitelj, Koliko sam uspješan u provođenju online nastave, Vodič za obrazovne influencere – učitelje nomade, Učiteljica kakva želim biti, Budućnost obrazovanja je multidisciplinarna, samo su dio predavanja održanih prvog dana konferencije “CUC 2021: Nove prilike”, koje je pratila velika posjećenost i dobra atmosfera.

Predavanje na engleskom jeziku o obrazovanju učenika “za njihovu budućnost, a ne za našu prošlost” u srijedu je održao Andreas Schleicher iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i inicijator Programa za međunarodnu procjenu znanja i vještina učenika. Više od 20 godina radio je s ministrima i čelnicima obrazovanja na poboljšanju obrazovnog sustava.

“Danas se učenike educira za zanimanja koja više neće postojati. Škole nemaju osjećaj za budućnost, već učenike educiraju za našu prošlost”, ustvrdio je i napomenuo da “nije dovoljno znati kemiju i fiziku, već treba razmišljati kao znanstvenik”. “Moderni svijet više ne nagrađuje ono što znaš, već za ono što možeš napraviti s tim znanjem”, dodao je.

Povodom 30 godina CARNET-a o događajima koji su obilježili povijest Hrvatske akademska i istraživačke mreže, te o planovima za budućnost, govorili su prof. dr. sc. Predrag Pale, jedan od osnivača CARNET-a, prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i sporta od 2003. do 2009., Jasenka Gojšić, ravnateljica CARNET-a od 1998. do 2004.  te aktualni ravnatelj.

Konferenciju putem online platforme prati oko 1500 sudionika – učitelja, nastavnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama, profesora s fakulteta, CARNET-ovih sistem inženjera i koordinatora, članova znanstveno-istraživačke zajednice, te informatičkih stručnjaka i gospodarstvenika iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Za njih i sudionike koji su fizički na konferenciji je tijekom tri dana organizirano 50 radionica, niz interaktivnih izlaganja, tri pozvana predavanja, tri panel rasprave i dva okrugla stola.

Pokrovitelji konferencije su Ured predsjednika Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Nakon prošlogodišnjeg online formata uvjetovanog epidemiološkom prilikama, konferencija je ove godine organizirana u hibridnom izdanju, pa se može pratiti putem platforme za virtualne konferencije ili uživo u Šibeniku uz posjedovanje EU digitalne COVID potvrde.