Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u četvrtak je gostovao u ‘Novom danu’ N1 televizije, gdje je komentirao epidemiološku situaciju u Hrvatskoj te cjepivu protiv koronavirusa.

Capak je rekao da je Europska unija, u sklopu zajedničke nabave za sve zemlje, pokrenula sklapanje ugovora sa šest proizvođača. “Pfizer je došao kao treći. Naručili smo od njih milijun doza, a kasnije su nam rekli da će stići u tranšama po 125.000 kad se cjepivo registrira. Europska agencija će najkasnije 29 12. objaviti svoju evaluaciju”, rekao je.

Ravnatelj HZJZ-a dodao je da se ne zna kad će doći ta druga doza, pa je, ističe, bolje da sad cijepe 62.500 osoba pa onda nakon tri tjedne iste s drugom dozom. “Prioritetni su zdravstveni djelatnici koji dolaze u kontakt s covid bolesnicima, korisnici domova za starije i kronični bolesnici”, istaknuo je.

“Paralelno ćemo dobiti AstraZeneca i Moderna cjepivo koji se očekuju u prvom tromjesečju iduće godine. Još nismo sigurni, ali do 5. ili 6. mjeseca bismo trebali imati kompletne tranše cjepiva i do kraja proljeća bismo mogli cijepiti čitavo stanovništvo RH”, objasnio je Capak.

Govoreći o rasporedu rekao je: “Od županijskih smo zavoda zatražili da provedu anketu u ustanovama socijalne skrbi tko se želi cijepiti. Prema tome ćemo organizirati ljude da ih cijepe, a jučer je pokrenuta anketa za zdrvastvene ustanove. Liječnici obiteljske medicine će cijepiti u ordinacijama kao protiv gripe.”

Najavio je i da će u petak objaviti priopćenje o cijepljenju, kako bi svima bilo jasnije te da se građani informiraju

Strože mjere

Upitan jesu li kafići žarišta zaraze, Capak je rekao: “Cilj je bio smanjiti broj kontakata. Možemo povećati broj testiranja, ali moramo smanjiti mogućnost kontakata jer se tako bolest širi, zato su donijete mjere. Kafići nisu širitelji, ali se njihovim zatvaranjem smanjuju kontakti. I za trgovačke centre smo donijeli mjere, i oni moraju odrediti točan broj ljudi koji smije ući. Treba li ih zatvoriti ili ne, u ovom trenutku nismo donijeli odluku, u mnogim zemljama se i to razmatra.”

Dodao je da su mjere u Europi puno strože. “Što se tiče pridržavanja mjera, Stožer stalno apelira na svijest građana. Pridržavanjem mjera ne štitimo samo sebe nego i druge. Dosad nismo imali mogućnost kazni, ali u proceduri je zakon koji bi to trebao omogućiti, u Saboru je na raspravi”, dodao je.

Naglasio je da kao epidemiolog smatra da su mjere učinkovite i da ako smanjimo kontakte, smanjit će se i brojke.

O mogućim strožim mjerama Capak je rekao: “To ne ovisi o meni, ali ako se situacija pogorša, predlagat ćemo dodatne mjere – smanjivanje kontakata u javnom prijevozu, trgovačkim centrima, dućanima… Potiče se da što više vjerskih događaja bude online, a broj okupljanja je smanjen na 25 pa se to primjenjuje i na crkve. Znali smo da nije isto 25 ljudi u kapelici ili katedrali, ali tako je donijeta horizontalna mjera, postojji mogućnost da se korigira. Vodilo se računa o balansu i ostavljena je mogućnost okupljanja do 25, a to je odluka Nacionalnog stožera i Vlade.”

Istaknuo je da dnevno razmatraju brojke i situaciju. “Dopustili smo lokalnim stožerima da donose strože mjere. Teško je kontrolirati različite mjere u različitim županijama. Teško je kontrolirati koji je pravi trenutak. Po meni je naša varijanta, dnevna diskusija, dobra. Semafor nije svemoguć. Ako se to pokaže dobro, možemo napraviti i semafor”, rekao je.

Incidencija i broj preminulih

Capak je komentirao i stopu zaraze: “Imamo incidenciju veću od 1000 prosječno za Hrvatsku, no postoje velike razlike između županija. U Varaždinskoj i Međimurskoj je 2000, a u Istri između 500 i 600.”

Na pitanje koliko je ljudi preminulo u covida-19 u Hrvatskoj, rekao je: “Postoje pravila kako se bilježi mortalitet. Smrt od covida je svaka smrt s potvrđenim covid tekstom, a ne postoji drugi vidljivi uzrok smrti. Tako i mi radimo. Nekoliko ubdukcija je napravljeno na covid bolesnicima, ali zbog preporuka to se radi samo zbog nužnosti. Dneno objavljujemo broj umrlih iako su neki od njih možda umrli jućer. Mortalitetna statistika malo kasni. Konačni broj umrlih od covida imat ćemo nakon što se sve raščisti u šiframa epidemiologa i onda u DZS-u. I osoba koja premine u Domu za starije ulazi u nacionalnu statistiku.”

U tjednim se izvješćima vidi i broj preminulih i broj ljudi na respiratorima. O uspješnosti liječenja na repiratoru nije znao odgovoriti. “Barata se podatkom da jedna osoba od 58 zaraženh umre i jedna osoba od devet hospitaliziranih radi covida. A koliko se točno ljudi oporavilo nakon respiratora, to ne znam”, kazao je.

Testiranje

Kao jedna od mjera spominje se povećani broj testiranja. “Dnevno sad imamo i po 11.000, kapaciteti su sve veći. Još jedan laboratorij je otvoren ovaj tjedan. Uvelli smo i mogućnost brzih testova, koriste se na mnogim mjestima. Postoje točno propisani uvjeti kako se koriste brzi antigenski testovi, u školama se provodi screening, to nije dijagnostika nego drugi tip ispitivanja. Dnevno možemo i 15.000 PCR testova napraviti, siguran sam. Neki imaju veće kapacitete, poput Splita, ali treba netko uputiti pacijente da dođu na testranje”, rekao je Capak dodajući da na drive-in testiranju nisu nikoga odbili, bila ta osoba naručena ili ne-

Kaže i da su razgovarali o serološkim tesiranjima, ali ističe da sad nemaju kapaciteta za to jer su usmjereni na PCR testiranja. No, napominje da bi to bilo važno napraviti kako bi vidjeli koliko je ljudi bilo u kontaktu s virusom.

Na pitanje osjeća li se poraženo kao prvi epidemiolog Hrvatske zbog velikog rasta broja zaraženih u drugom valu, rekao je: “To je malo pregruba riječ da se osjećam poraženo. Naravno da sam nesretan zbog velikih brojki i opterećenja zdravstvenog sustava.”