C.E.M.P.: “Je li moguće povjerovati da je projektu vjetroelektrane pogodovalo šest vlada, HROTE, HERA, Upravni sud i Visoki upravni sud, HBOR i Hrvatske šume!?”

Zastupnici u Hrvatskom saboru u utorak raspravljaju o interpelaciji Domovinskog pokreta (DP) o radu Vlade u vezi projekta vjetroelektrane Krš-Pađene. Uoči rasprave tvrtka C.E.M.P. , investitor u sporni projekt, uputila je predsjedniku Sabora otvoreno pismo, kojeg u nastavku prenosimo u cijelosti:

“Poštovani,

ovim otvorenim pismom, u ime C.E.M.P. d.o.o., želimo ukazati da se u obračunima različitih političkih opcija koriste nelogičnosti i neistine kojima se u javnosti potpiruje medijski konstruiranu aferu, tzv. aferu vjetroelektrane. Time se nanosi nepopravljiva poslovna, financijska i reputacijska šteta Lager Grupi, vlasniku i investitoru u društvo C.E.M.P. d.o.o. i njegovu projektu Vjetroelektrane Krš-Pađene, najvećoj privatnoj investiciji u Republici Hrvatskoj, a time posredno i gospodarstvu Republike Hrvatske šaljući lošu poruku domaćim i stranim investitorima pokazujući odnos politike prema velikim investicijama. S tim u vezi, očitujemo se na interpelaciju koju je 20 zastupnika Hrvatskog sabora uložilo vezano za postupanje Vlade Republike u svezi projekta vjetroelektrane Krš Pađene, a koja je dostupna na stranicama Sabora Republike Hrvatske.

Činjenica je da je projekt vjetroelektrane Krš – Pađene pokrenut 2003. godine među prvim projektima vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj te kao jedan od ukupno 4 projekta u vlasništvu C.E.M.P.-a koji su razvijani s ciljem izgradnje. Krš Pađene, jedan od pokrenuta četiri projekta, je izgrađen i pušten u rad nakon skoro 17 godina peripetija i „pogodovanja“, dok su drugi projekti, koji su kasnije započeli razvoj kroz taj period, zauzimali mjesto koje je Krš Pađene trebao imati te tako dodatno prolongirali njegov razvoj, dok preostala tri projekta u vlasništvu C.E.M.P.-a nikada nisu uspjela niti doći u fazu izgradnje zahvaljujući „pogodovanjima“. Nakon svega, dovedeni smo u situaciju da nas se proziva paušalnim i nepotkrijepljenim navodima, samo zbog veličine projekta, a samo zato što smo uspjeli opstati moramo se braniti od optužbi za pogodovanje. Pritom nerijetko moramo opravdavati da nije bilo pogodovanja od raznih institucija s kojima smo bili ili još jesmo u sporu pred nadležnim tijelima.

Iako se na prvu čini da prozivaju Vladu RH za nepoštivanje prava, u interpelaciji zastupnici uistinu sami pozivaju na nepoštivanje prava i pravnog poretka Republike Hrvatske.

Tako primjerice, u interpelaciji tvrde da je HROTE prilikom produljenja ugovora morao tražiti prilagodbu poticajne cijene na onu koja je bila u trenutku produljenja ugovora. Kao saborski zastupnicikoji su zasigurno upoznati s primjenjivim propisima, moraju biti svjesni da je ovo potpuno netočno i zavaravajuće jer HROTE po primjenjivim propisima nije imao pravo odlučivati o izmjeni visine poticajne cijene pa stoga to nije niti mogao tražiti. Stoga, preostaje zaključak da se od HROTE-a tražilo da se ne pridržava primjenjivih propisa.

Nadalje se ističe da je C.E.M.P. sklopio ugovore o otkupu električne energije sa HROTE 31.12.2013. g. što je Vlada ispravila navodeći točne datume u svom očitovanju. No činjenica je također da je u zadnjih desetak dana 2013. godine ugovore s HROTE-om sklopilo desetak projekata vjetroelektrana i sunčanih elektrana koji su ispunjavali uvjete za to, a C.E.M.P. je samo jedan među njima sa svoja 142 MW. No za nijedan od tih drugih ne čuje se u medijima niti interpelacijama. Ovdje je pravo pitanje zašto su se prethodna rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, a koja prethode sklapanju ugovora, izdavala u zadnjim danima kalendarske 2013. godine iako su uvjeti za to bili ispunjeni znatno ranije. Natuknut ćemo, ne zato što su investitori tako željeli.

Također se navodi da su druge vjetroelektrane imale obvezu izgradnje i početka proizvodnje u roku od dvije do četiri godine. Ovo je na više nivoa netočno no samo ćemo spomenuti da je primjenjivi Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača (napose njegova izmjena iz NN 99/2015) omogućio produljenje roka važenja prethodnog rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača za 24 mjeseca svim projektima pod jednakim uvjetima. Ovo prethodno rješenje je podloga za produljenje trajanja ugovora s HROTE-om, a Vjetroelektrana Krš Pađene je bila samo jedna u nizu projekata koja je to pravo iskoristila. Ipak, nigdje se u interpelaciji ne spominje nijedan drugi projekt.

Zatim se proziva ministra Ćorića zbog dozvola vezanih za zaštitu okoliša. Vlada je u svom očitovanju istaknula kronologiju i razloge pa se nećemo toga detaljnije doticati no naglasit ćemo da je C.E.M.P. i bez te nove dozvole imao sve pravomoćne dozvole (građevinsku dozvolu , prethodno rješenje o stjecanju statusa i ugovor s HROTE) za gradnju vjetroelektrane sa 71 agregatom starije tehnologije naspram 48 agregata novije tehnologije kakva je na kraju izgrađena slijedom dozvole Ministarstva zaštite okoliša i energetike (dalje: „Ministarstvo“). Dakle nije ministar Čorić omogućio izgradnju 142 MW 2017. godine već je samo omogućio ugradnju nove tehnologije, značajno sigurnije i modernije te time smanjenje broja agregata i zauzetih površina. Dakle, u najmanju ruku je neobično da zastupnici u istoj interpelaciji tvrde da su Vlada, te ministarstva i agencije nadležni za segment obnovljivih izvora energije dužne konstantno pratiti razvoj novih tehnologija, a istovremeno zamjeraju ministru Ćoriću što je omogućio korištenje nove tehnologije vjetroelektrani Krš Pađene.

Nažalost, zbog vremena koje smo izgubili, prvenstveno odugovlačenjem ministra Dobrovića i to unatoč tome što je traženi Elaborat zaštite okoliša potvrdio da je nova tehnologija bolja te nemanegativan utjecaj na okoliš, izgubili smo mogućnost da u Hrvatskoj otvorimo tvornicu koja bi betonske stupove proizvodila za domaće i izvozne potrebe, a u koju je već tada bilo uloženo 15 milijuna EUR.

Dodatno, uz sve navedeno, Ministarstvo je istu praksu odobravanja primjenjivalo prema drugim vjetroelektranama koje su mijenjale tehnologiju pa opet ne vidimo da ih se spominje u interpelaciji. Uz sve to, dva stupnja upravnog suda složila su se s odlukom Ministarstva vezano za vjetroelektranu Krš Pađene.

Vezano za HBOR, gdje se interpelacijom ukazuje na navodno pogodovanje, ističemo da je ovaj projekt jedan od sigurnijih za financiranje HBOR-a jer je, umjesto uobičajenih 25-30 % vlastitih sredstava investitora, iznos vlastitih sredstava čak 60 %. Bitno je istaknuti da se HBOR uključio u financiranje projekta u trenutku kada je 50 % projekta već bilo izgrađeno i isfinancirano te da je usprkos nestandardno visokim ulogom investitora u projektnom financiranju od 60 % HBOR dodatno uzeo kao osiguranje jamstva cjelokupne Lager Grupe kao vlasnika projekta. Također, kamatna stopa po kojoj je odobren kredit je veća od tržišne kamatne stope te je zasigurno jedna od najvećih kamatnih stopa pokojima je HBOR financirano projekte u zadnjih nekoliko godina i to unatoč činjenici da je zbog visokog učešća investitora u ukupnoj investiciji ovaj projekt jedan od sigurnijih za kreditore. Također se u interpelaciji navodi da sredstva HBOR-a trebaju služiti povećanju i optimalizaciji hrvatske proizvodnje, a ne kreditiranju strane. Na stranu to da vjetroelektrana Krš Pađane u usporedbi s drugim vjetroelektranama zasigurno ima najveći udio domaće komponente u cjelokupnom projektu, jer samo su agregati i krila kupljeni i uvezeni od stranog proizvođača (sve ostalo, građevina, transport, stup, montaža, trafostanica, elektro oprema i elektro radovi su izvedeni i plaćenih hrvatskim kompanijama), ne možemo se ne zapitati sjedi li u saboru 20 zastupnika koji ne znaju da je proizvod vjetroelektrane hrvatska zelena energija.

Postoji niz drugih netočnih i zavaravajućih navoda, primjerice daje se naslutiti da C.E.M.P. nije imao energetsko odobrenje, a ovo se da lako provjeriti u online Registru OIEKPP. Također se navodi da je trebalo imati riješeno imovinskopravne odnose kao preduvjet za sklapanje ugovora s HROTE-om što također nigdje nije propisano. Nepojmljivo je da saborski zastupnici, kao osobe čiji je posao čitati propise, „slučajno“ paušalno i netočno prenose sadržaj propisa i način na koji bi ih trebalo primijeniti na pojedini projekt.

Jedina stvar s kojom se donekle možemo složiti iz interpelacije je dio u kojem se navodi da je ovo izrazito loša poruka investitorima – domaćim i stranim. Svakako je loša poruka investitorima da saborski zastupnici pozivaju na selektivnu primjenu propisa prema različitim investitorima. Naime,kako smo pojasnili, navodni sadržaj propisa koji bi trebao inkriminirati postupanje prema vjetroelektrani Krš Pađene potpuno je netočno prenesen u interpelaciji. Ako nema uporišta u propisima, jedini mogući zaključak ostaje to da je Krš Pađene trebalo pod bilo koju cijenu zakinuti naprosto zato jer je najveći projekt, pa će hrvatski potrošači za njega platiti najviše poticaja.

Je li uistinu moguće povjerovati da je projektu vjetroelektrane Krš Pađene pogodovalo šest različitih vlada, HROTE, HERA, Upravni sud i Visoki upravni sud, HBOR, Hrvatske šume? Ako se to čini nevjerojatnim koliko i zvuči, apeliramo na odgovorno postupanje prema privatnoj imovini te časti i ugledu. Mediji su već iskonstruirali „aferu vjetroelektrane“ i oblikovali negativno mišljenje javnosti. Vjerujemo da će istraga pokazati koliko je sve ovo neutemeljeno, no negativna medijska pozornost nanosi dodatnu štetu, ne samo C.E.M.P.-u koji već sada ne može riješiti niti najjednostavnije postupke u tijeku (uključujući i jednostavan postupak rješavanja sukoba nadležnosti koji stoji pred Vladom RH više od 8 mjeseci), nego i nizu fizičkih osoba, tj. involviranih članova obitelji i zaposlenika koji žive i rade u kontinuiranom stresu.

Stoga je već upitno iz kojih pobuda i interesa se povlači uvijek od istih osoba i opcija da se C.E.M.P.-u i projektu vjetroelektrane pogodovalo. Je li to iz kombinacije neznanja i želje da se uništi najveća privatna investicija u RH posljednjih nekoliko godina ili nedostatka konkretnih gospodarskih i političkih programa pojedinaca koje bi ponudili hrvatskoj javnosti i time ispunili svrhu svog političkog djelovanja?

Zaključno, da ne bi bilo krivo shvaćeno, nemamo nikakvog prigovora na to da se dokumentacija vezano za vjetropark Krš Pađene provjeri. No tražimo i tražit ćemo da se prema Krš Pađene postupa na jednak način kao prema svima ostalima. Ako postoji sumnja da bilo koji ugovor ili odluka nije bio sukladan propisima ili primjenjivoj praksi, onda treba sagledati cjelokupnu praksu u usporedivim slučajevima. Samo tako moguće je uvidjeti da je C.E.M.P. uvijek bio tretiran isto ili čak strože od drugih projekata i to zato jer je najveći”, navode u otvorenom pismu.

EKSKLUZIVNO: ‘Da sam platio 1,5 mil. kuna reketa Jakupčiću i ekipi iz Hrvatskih šuma, USKOK nas sad ne bi proganjao’

Komentiraj