Velike infrastrukturne projekte nije moguće ostvariti bez suradnje državne, regionalne i loklanih vlasti, poručio je u ponedjeljak ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je na radnom sastanku s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom i gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom razgovarao o unaprjeđenju i izgradnji prometne infrastrukture, pomorskih i zračnih luka.

Butković je naveo da su razgovarali o velikim infrastrukturnim projektima kao što je završetak istarskog ipsilona, u koji se kreće tijekom 2017. te o izgradnji druge cijevi tunela Učka i nastavka prometnice do Matulja, koji bi se trebali početi graditi nakon završetka prethodne faze.

“Svi smo za izgradnju dionice autoceste Križišće – Žuta Lokva”, rekao je Butković, dodavši da je su dozvole za taj projekt istekle, a da za financiranje ostaje koncesijski model u okviru tzv. Junckerova plana. Dodao je da se dovršava projektiranje obilaznice Novog Vinodolskog, po trasi autoceste.

Po riječima ministra, nova cesta prema novoizgrađenom Županijskom centru za gospodarenje otpadom Marišćina, kao i tzv. kupska magistrala trebale bi biti gotove do sljedeće turističke sezone.  Rješenje za financiranje ceste D 403, koja bi trebala spojiti zapadni dio riječke luke, tj. kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali u izgradnji, i riječku obilaznicu, tražit će se putem Svjetske banke.

Govoreći o Zračnoj luci Rijeka, čijim prometom, kaže, nisu zadovoljni ni u ministarstvu ni u županiji, Butković je rekao da postoji prostor u kojemu bi država, inače većinski vlasnik, mogla intervenirati te da će se u roku od mjesec dana razmotriti mogući modeli pomoći.

Dodao je da ostaje pitanje hoće li ta zračna luka ići u privatizaciju ili neće te poručio je da su za nju zainteresirani mirovinski fondovi, a da će se strateške odluke s tim u vezi donositi u suglasju sa županijom i lokalnim jedinicama.

„To pitanje, kao i pitanje pada tereta u Luci Rijeka i njezina budućega razvoja, ostaje još uvijek u razgovorima i kao ministar ću inzistirati da se zajednički upoznamo sa svom problematikom, a sve strateške odluke ćemo, kada je riječ o državi, donositi u suglasnosti sa županijom i Rijekom“, rekao je.

Butković je, odgovarajući na novinarski upit, rekao da pad prometa u Luci Rijeka zabrinjava te da će sutra u ministarstvu biti održan sastanak s ostalim suvlasnicima te tvrtke. „U danima do Nove Godine imat ćemo rješenje Luke Rijeka i u kadrovskom smislu,“ kazao je.

Butković je istaknuo je da je na sastanku otvoreno i pitanje Delte, suradnje Grada Rijeka i Lučke uprave, odnosno ulaganja u sadržaje na ušću Rječine. „Nećemo više dopustiti da se državna Lučka uprava ponaša kao da je ona oporba gradonačelniku ili obrnuto, mi moramo surađivati, svi planovi grada i razvoja su osnovni dokumenti, a Lučka uprava u to se mora uklopiti i pomoći da se projekti što prije pokrenu,“ rekao je.

Ministar je podsjetio i na željezničke projekte te je rekao da će se pomoći i u zakonskoj regulativi, izmjenom zakona o izvlaštenju i zakona o građenju, kako bi se olakšalo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izvlaštenja i drugo. Na upit hoće li zakonske izmjene omogućiti puni rad centra Marišćina, Butković je potvrdno odgovorio, kazavši da su zakonske izmjene na tragu rješavanja Marišćine i drugih situacija. Zakon je pripremljen, na mišljenju je u drugim ministarstvima i očekuje se da bi u siječnju ili veljači bio usvojen u saboru, naveo je.

Butković je još rekao da su svi poduprli projekt nizinske pruge, iako postoje tumačenja da EU neće financirati tu prugu ako nije isplativa te je naglasio da je ta pruga strateški projekt, zajedno s kontejnerskim terminalom na Krku.

Župan Komadina iskazao je zadovoljstvo sastankom i rekao da su o svakoj danas obrađenoj temi dogovoreni daljnji sektorski sastanci. Ocijenio je da se jednom mora dogovoriti “ide li ravničarska pruga za Zagreb, kuda ide i kakva je”.

Obersnel je rekao da je razvojna strategija Rijeka bazirana na nizu državnih projekata koji se ne mogu ostvariti bez državne potpore. Kazao je da su osigurana sredstva iz fonda CEF za izgradnju novog željezničkog kolodvora na kontejnerskim terminalima na Brajdici i na Zagrebačkoj obali te za projektiranje dvokolosječne pruge od Jurdana, preko Rijeke do Škrljeva.

Nada se da će se uspjeti naći najbolji model za Deltu, budući da zakon o pomorskom dobru ne dozvoljava stjecanje vlasništva na tom području, a to, pak, ne privlači ulagače. Rekao je da se očekuju potpore više ministarstava i Vlade za projekt Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020. “Unatoč promjenama koje su se desile u Vladi, mislim da smo postigli dogovor i suglasnost oko daljnjeg intenziviranja na radu oko ključnih projekata za budućnost Rijeke i županije”, izjavio je Obersnel.

Na upit da kako to da će sve što nije omogućila SDP-ova, sada omogućiti HDZ-ova Vlada, odnosno završiti projekte Žute Lokve, istarskog ipsilona itd., Komadina je rekao da „ih je zapalo da su došli kad sve to treba.“  Obernel je rekao da to nije baš tako, da su neki projekti pitanje kontinuiteta i pripreme, da se pripremaju godinama, tijekom mandata više i raznih vlada te da je važno da postoji suglasnost oko kontinuiranog nastavka na projektima važnim za razvoj Rijeke i županije.

Komentiraj

FOTO:Goran Kovacic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.