Idućih dana očekuju se tenzije između Barcelone i Madrida oko imenovanja Carlesa Puigdemonta za predsjednika vlade Katalonije, na čemu inzistiraju zagovornici nezavisnosti a protive se pobornici cjelovitosti Španjolske.

Puigdemont, 55-godišnji smijenjeni predsjednik katalonske vlade, nalazi se u Belgiji a ako se vrati u Španjolsku prijeti mu uhićenje pod optužbom za pobunu protiv države.

Zagovornici nezavisnosti u srijedu su počeli preuzimati kontrolu nad parlamentom u Barceloni nakon što su na izborima prošli mjesec osvojili većinu mjesta, 70 od 135. Dobili su mjesto predsjednika parlamenta koji će sasvim izgledno dopustiti parlamentarnu raspravu o imenovanju Puigdemonta bez da se on osobno pojavi u parlamentu u Barceloni. U tom slučaju će španjolska vlada zatražiti od Ustavnog suda blokiranje te odluke te nastaviti direktno iz Madrida upravljati ovom pokrajinom na obali Sredozemnog mora.

U teoriji, sastavljanje vlade u Kataloniji, gdje živi 7,5 milijuna stanovnika, trebalo je biti jednostavno. Španjolska vlada je raspustila katalonsku vladu nakon što je u katalonskom parlamentu 27. listopada izglasano proglašenje nezavisne republike Katalonije. Idući dan je raspisala izvanredne izbore a dotad, na dva mjeseca je preuzela izravno upravljanje katalonskom administracijom.

No, umjesto da izbori 21. prosinca oslabe pokret za odcjepljenje Katalonije, oni su ga ponovno vratili u parlament kao i na zadnjim izborima 2015. godine.

Pokret, s više od polovice zastupničkih mjesta, poziva Puigdemonta da se vrati na dužnost na kojoj je proveo dvije i pol godine prije nego je smijenjen odlukom iz Madrida. To pažljivo promatraju ulagači i kompanije jer se u Kataloniji proizvede 19 posto svih roba i usluga u Španjolskoj.

Sam Puigdemont nada se imenovanju putem televizijskog ekrana iz Bruxellesa, gdje se nalazi od 29. listopada. Španjolska vlada poručuje kako to ne dolazi u obzir. Njena potpredsjednica Soraya Sáenz de Santamaría poručila je kako će vlada Narodne stranke desnog centra, na vlasti od 2011., “učiniti sve što je potrebno da se to imenovanje ne dogodi”.

“On može biti izabran jedino uz kršenje zakona. Predsjednik katalonskog parlamenta mora ovih dana donijeti niz odluka, a ja se nadam da će ih donijeti uz poštivanje zakona i ustava”, rekla je Sáenz de Santamaría u razgovoru za radijsku postaju Cadena Cope. “Puigdemont je došao do kraja svog puta. Može se baviti propagandom i pokušavati održati taj mit…, no neće biti predsjednik vlade Katalonije. On to dobro zna, a to znaju i zagovornici nezavisnosti”, dodala je.

Druga opcija stranaka za nezavisnost je imenovati predsjednikom vlade Oriola Junquerasa, 48-godišnjeg vođu stranke Katalonska republikanska ljevica (ERC). U prethodnoj vladi on je bio potpredsjednik dok je Puigdemont bio predsjednik. No Junqueras se nalazi u pritvoru pored Madrida i optužen za iste stvari kao i Puigdemont. Nije mu bio dopušten izlazak na uvjetnu slobodu tijekom formiranja parlamenta u srijedu.

Problem za zagovornike nezavisnosti nastat će ne uspiju li imenovati Puigdemonta niti Junquerasa jer zasad nemaju nijednog jasnog kandidata kao rezervnu opciju. Traženje novog kandidata moglo bi dovesti do dugih i teških pregovora.

U srijedu su zastupnici zauzeli svoja mjesta u katalonskom parlamentu i izabrali 38-godišnjeg Rogera Torrenta za predsjednika parlamenta. Taj Junquerasov stranački kolega, zajedno s vodstvom parlamenta, imat će posljednju riječ u odluci o imenovanju Puigdemonta.

“Vidjet ćemo”, kratko je odgovorio na pitanje o toj mogućnosti. Novine La Vanguardia, sa sjedištem u Barceloni, pišu kako Torrent razmatra način kako omogućiti imenovanje Puigdemonta.

U četvrtak je počelo teći razdoblje od deset dana tijekom kojih će se voditi razgovori s potencijalnim kandidatima za mjesto predsjednika vlade. Glasovanje u parlamentu trebalo bi se održati 31. siječnja.

Za imenovanje predsjednika vlade potrebna je natpolovična većina, 68 zastupnika od 135. S obzirom da tri stranke za nezavisnost imaju 70 zastupnika to bi u teoriji značilo i izbor Puigdemonta. No problem im je što se petero njih, uključujući samog Puigdemonta, nalaze u Belgiji te im prijeti uhićenje ako se vrate u zemlju. Oni nisu mogli glasati iz Bruxellesa u srijedu za predsjednika parlamenta čime snage za nezavisnost ostaju na 65 zastupnika, tri manje od potrebnih.

U slučaju da nijedan kandidat ne dobije većinu predviđen je drugi krug glasovanja 2. i 3. veljače. Tada će biti dovoljna relativna većina kandidat bude izabran. Ako se to ne dogodi ni u drugome krugu, stranke dobivaju dodatna dva mjeseca za pregovore.

Nastave li stranke za nezavisnost inzistirati da Puigdemont upravlja Katalonijom iz “egzila”, kako oni kažu, ili “u bijegu od španjolskog pravosuđa” kako kaže vlada u Madridu, ostat će na snazi izvanredne mjere u Kataloniji.

Španjolska vlada je aktivirala članak ustava, prvi put od uvođenja demokracije prije četiri desetljeća, koji joj je dao mogućnost privremenog izravnog upravljana. Vlada u Madridu zadržat će na snazi tu mjeru te uložiti žalbu Ustavnom sudu u slučaju imenovanja Puigdemonta. Ustavni sud je dosad presudio protiv svih pokušaja odcjepljenja Katalonije, te je bio zabranio održavanje referenduma o nezavisnosti.

Ne dođe li, pak, do sporazuma o kandidatu niti 2. travnja, kada je predviđen posljednji krug glasovanja u parlamentu, u Kataloniji će se održati novi izbori 28. svibnja.

Komentiraj