U sinoćnjoj emisiji ‘Otvoreno’ HRT-a raspravljalo se i cijepljenju i povratku zaboravljenih bolesti. U Hrvatskoj je troje ljudi umrlo od gripe. U epidemiji ospica u susjednoj Srbiji više je od 800 zaraženih. U Sloveniji je 250 ljudi u izolaciji.

Virusolog i voditelj Nacionalnog centra za gripu Vladimir Draženović zalaže se za bolju informiranost javnosti i zdravstvenih djelatnika o cijepljenju jer smatra kako postoji deficit znanja o toj temi. “Smatram da je sebična odluka roditelja koji računa da će na temlju kolektivnog imuniteta djece koja su cijepljena , njegov dijete biti zaštićeno”, rekao je Draženović dodajući kako ne može promotivno govoriti o cijepljenju dok ne postoji kontinuitet edukacije.

Govorio je i o epidemiji gripe koja je stigla u Hrvatsku te ocijenio kako je dinamika bolesti jednaka kao i prošle godine. Govoreći o prvim simptomima gripe, povezao ju je s ospicama, navodeći kako je jedina razlika osip. “Komplikacije su iste. To je vrlo slična bolest, osim što je ova dosta češća kod djece. Bitno je naglasiti, osobito kada pričamo o cijepljenju, da se mi ne cijepimo protiv bolesti za koju postoji lijek. Kad bi za ospice postojao lijek, ne bi se cijepili. Ne cijepimo se protiv bolesti koje ne izazivaju epidemiju i ne cijepimo se protiv bolesti koje ne izazivaju teške kliničke slučajeve i smrti”, rekao je.

Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, također je govorila i gripi. Naglasila je da pitanje cijepljenja nije stvar stava već da liječnici trebaju govoriti na osnovni medicinski dokaza koja pokazuju benefite cjepivaDodala je kako se učinkovitost i djelotvornost cjepiva preispituje dok ono postoji.

“Ako me pitate za gripu, onda sam sasvim sigurna da je to cjepivo nepotrebno jer je neučinkovito”, kazala je specijalistica interne medicine Lidija Gajski. Smatra da je cjepivo protiv gripe minimalno djelotvorno kad se radi o zdravo aktivnoj populaciji. Dodala je kako je velika većina istraživanja o učinkovitosti cjepiva provedena od strane proizvođača pa se zato može zanemariti.

Dodala je i kako, kada je riječ i starijoj populaciji i kroničnim bolesnicima, kvalitetna istraživanja o učinkovitosti cjepiva uopće nisu izvedena te se ‘nikakvi zakljuci u starijih i kronično bolesnih ljudi ne mogu donijeti.

Draženović se s ovim izjavama nije složio jer je, kaže upravo svoju doktorsku disertaciju radio na ispitivanju djelotovornosti cjepiva protiv gripe. “Brkamo tri pojma – učinkovitost, uspješnost i djelotvornost. Učinkovitost je ono kad daš cjepivo i gledaš protutijela u krvi. Djelotvornost ovisi o masu faktora. Djelotvornost od cjepiva je toliko dobra da ne znam koji ozbiljni medicinski časopis ne preporučuje cijepljenje protiv gripe”, rekao je.

Gajski je kazala da je sigurna da chepivo protiv gripe ne djeluje i da može biti štetno. “Za cjepivo protiv ospica ne bih se usudila tvrditi. Pobornik sam teze da bi se svako cjepivo trebalo pojedinačno ispitati, u smislu potrebe za cijepljenjem. Ne bih se usudila tvrditi je li nam cjepivo protiv ospica potrebno ili nije”, rekla je.

“Teza da je polio reduciran zahvaljujući cjepivu je vrlo dubiozna. Nije pao broj oboljelih nego se suzila definija. Ono što se ranije uključivalo u polio, više nije bilo uključeno. Na taj način umjetno se dovelo do pada”, odgovorila je Gajski na pitanje voditelja o povratku bolesti koja se smatrala iskorijenjenom.

Draženović je pokazao grafikone na kojima je prikazao pad više različitih bolesti u Hrvatskoj nakon cijepljenja, a Gajski je rekla da je to tipično manipuliranje grafikonima. “Smatrate da su generacije epidemiologa u hrvatskom zdravstvu manipulirale podacima?”, upitao ju je Gajski.

Petra Šestak je naglasila kako u građanskoj inicijativi “Cijepljenje – pravo izbora” nisu ni za ni protiv cjepljenja, već su za poštivanje pravilnika i propisa o načinu imunizacije u Republici Hrvatskoj. “To prvenstveno uključuje slobodni i informirani pristanak kojeg cjepljenje kao medicinski zahvat- nema”, naglasila je Šestak.

“Ono što se danas događa, dali smo si truda i izračunali, da se u Hrvatskoj godišnje aplicira 500 tisuća doza cjepiva. Prijavi se oko 150 do 160 nuspojava godišnje. Statistički gledano, kada pročitate uputu o bilo kojem konkretnom cjepivu, jednostavno je nemoguće da na 500 tisuća cjepiva imamo samo 150 nuspojava cjepiva.”, objasnila je. Na pitanje voditelja misli li da pedijatri ne prijavljuju nuspojave, šestak je odgovorila: “Ne da ja to mislim, ja to osobno znam jer se to meni dogodilo”.

“Moja pedijatrica je isto tako bila dužna zakonom prijaviti sumnju na nuspojavu kod mog djeteta koje je bilo zdravo prije nego sam ga dovela na cijepljenje. 48 ili 50 sati nakon cijepljenja, moje dijete ima tipičnu školsku nuspojavu”, zaključila je.

Komentiraj