Budući mladi župani i županice – tko su novi ljudi kojima su stranke pružile šansu za borbu na izborima

Pred nadolazeće lokalne izbore 16. svibnja Nacional je istražio koliko je novih mladih političara – do 45 godina – u borbi za čelne pozicije u 20 hrvatskih županija i Gradu Zagrebu. Zasad je 30-ak tih kandidata i kandidatkinja, s time da najmlađi ima 25 godina

Pred svake izbore, parlamentarne i lokalne, na političkoj sceni pojave se nova lica koja se žele istaknuti novim politikama, novim potezima, energijom. Iako su dvije najveće stranke – HDZ i SDP – i pred ove lokalne izbore najavljivale nova, mlada lica kojima će se dati prilika za čelna mjesta županija i Grada Zagreba, ne može se reći da je tih lica puno, a ni da su mlada. Iako još nije počela kampanja pa još nisu istaknuti svi kandidati ili kandidatkinje, Nacional je istražio koliko je novih mladih političara – do 45 godina – u borbi za čelne pozicije 20 hrvatskih županija i Grada Zagreba. Zasad je tih kandidata ili kandidatkinja za pozicije župana 30-ak, s time da najmlađi kandidat ima 25 godina i riječ je o Davidu Gorupu iz stranke Živi zid, kandidatu za karlovačkog župana. Što se tiče kandidatkinja, svega su dvije mlade žene u utrci za županicu – nezavisna Carmen Borišić u Karlovačkoj županiji i HDZ-ova Antonija Jozić, 41-godišnja gradonačelnica Pleternice i kandidatkinja za požeško-slavonsku županicu.

Ivan Koprić, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, predsjednik stručne udruge Institut za javnu upravu te redoviti član Akademije pravnih znanosti Hrvatske, pojasnio je što ovi mladi kandidati, točnije njihov broj, govori o participaciji mladih u hrvatskoj politici. On kaže da su mladi skupina koja je općenito u vrlo nepovoljnom društvenom položaju, ne samo u Hrvatskoj:

„Na razini Europe se već dulje vrijeme posebnom politikom za mlade pokušava utjecati na poboljšanja, od zapošljavanja do sudjelovanja u politici. Hrvatska je pokušala privući mlade u politiku prvenstveno na lokalnoj i županijskoj razini, uvođenjem savjeta mladih. No ta se institucija nije pokazala posebno uspješnom. U političkim strankama postoje sekcije mladih, ali se postavljaju pitanja gdje bi i kad oni mogli steći političko i upravljačko iskustvo za važnije funkcije, kako studirati i paralelno se baviti politikom, a najvažnije kako se probiti kroz guste redove starijih unutar stranki. Postoje mnoga gladna politička usta, a ujedno puno iskusnija i u borbi za unutarstranačke funkcije uspješnija. Jednom kad se unutar stranaka zauzmu pozicije mladima nije lako probiti kordone svojih starijih stranačkih kolega. No imamo i drugačijih iskustava, a koliko su ona pozitivna, moglo bi se raspravljati. Bilo je i na pozicijama gradonačelnika, župana i ministara i mladih ljudi, no mladost nije jamstvo uspješnosti i težnje modernijim idejama.“

Danijel Ferić, 45-godišnji kandidat SDP-a za Istarskog župana, nudi politiku jednakih šansi za sve, a ne samo za podobne, kako je sada u Istri. PHOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

 

Objasnio je i što znače funkcije župana i koliko su važne, posebno zato što se posljednjih godina često može čuti da bi za hrvatski sustav javne uprave bilo bolje da se županije ukinu. Kako kaže Koprić, županije su voljom politike uspostavljene kao važna transmisija državne vlasti od vlade prema lokalnim sredinama:

„Kroz njih teče puno državnog novca, od državnog prema lokalnim proračunima, s tim da su župani važni skretničari koji mogu značajna sredstva usmjeriti u jednu ili pak u drugu lokalnu jedinicu. Upravo je prošlo više od godinu dana otkako su na oko 2500 ljudi županije preuzele još nešto više od 2000 službenika, a s njima i niz odluka u stvarima važnima za malo i srednje poduzetništvo te još više državnog novca nego prije. Prvi put od 2001. županije imaju dio svoje administracije i u svim većim gradovima na svojem području, čime su postale ako ne važnije od njih, a onda ozbiljna, premda zasad relativno tiha konkurencija gradovima. Time je i funkcija župana koji tim administrativnim pogonom i tijekom novca upravlja postala skoro dvostruko važnija. Kroz upravljanje sredstvima iz EU fondova županije su dodatno ojačale u nekoliko zadnjih godina. Njihove razvojne agencije i druge povezane osobe tipa županijskih uprava za ceste ili županijskih zavoda za javno zdravstvo daju i županima veću moć, jer oni rukovode i čitavim tim širim pogonom koji na području županija obavlja važne javne poslove. Uglavnom, na predstojećim izborima birat ćemo župane koji će imati puno veću i važniju ulogu od one koju su imali župani od 2001. do 2020. To je sigurno jedan od važnijih razloga što stranke kandidiraju svoje iskusnije, lojalnije i već dobro isprobane ljude za ovu poziciju.“

 

‘U zemljama razvijene demokracije postoji politička i upravljačka edukacija mladih i perspektivnih političara, puno se ulaže u to da se dobro odabere u koga će se investirati energija i novac’, veli Ivan Koprić

 

Na pitanje koliko je važno da birači vide neka nova mlada lica na mjestima župana ili županica, Koprić kaže da bi neki birači to htjeli, ali podsjeća da na lokalne izbore izlazi manje od 50% birača, a to ipak pretežno nisu mladi ljudi. Racionalna kalkulacija, smatra profesor Koprić, govori da stranke razumiju tko izlazi na izbore i tko su im birači:

„No čak i kad bismo to zanemarili, ponovno se vraćamo na pitanje kvalitete kandidata, ne samo u smislu mladosti, nego i kvalifikacija i iskustva. Pogledajte gdje su se školovali neki od tih mlađih, koje i kakve kvalifikacije stekli, gdje su stjecali i kakvo iskustvo pa ćete razumjeti da je pitanje profila kandidata puno kompleksnije i životnije pitanje od pitanja mladosti i onoga drugoga što nema smisla imenovati. U zemljama razvijene demokracije također postoje stranačke ljestvice po kojima se penje, dokazivanje na nižim pozicijama da bi se dosegle više, politička i upravljačka edukacija mladih i perspektivnih političara, puno se ulaže u to da se dobro odabere u koga će se ‘investirati’ stranačka energija i novac. Ponekad se ide s kadrovskim iznenađenjima, ali to su mahom iznenađenja za opću javnost, ne za stranku, a i ta su prethodno dobro testirana. Meni se čini da su naše stranke tu na početku, u smislu racionalnog vođenja unutarstranačke politike napredovanja. Puno tu ima improvizacije, iz različitih razloga.“

S obzirom na to da je na ovim lokalnim izborima nekoliko ‘’jakih’’ nezavisnih imena – Josip Dabro u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji je netom izašao iz HDZ-a i za svoju kandidaturu dobio podršku Domovinskog pokreta, Marko Jelić u Šibensko-kninskoj ili Matija Posavec u Međimurskoj – Koprić se osvrnuo i na njih i njihove šanse za pobjedu. Kako kaže, nezavisni odnosno bolje rečeno nestranački kandidati i liste imaju određenu tradiciju u Hrvatskoj:

„Oni na razini čitave zemlje na lokalnim i županijskim izborima uspiju dobiti oko 20% glasova, ali ih je manje od 10% uspješno u osvajanju mjesta. Na županijskoj razini ih je i dosad bilo manje i bili su manje uspješni. Žene su kod nas i u strankama jako slabo zastupljene, ali to je odraz prevladavajuće opće patrijarhalne kulture u zemlji. Manje smo napredni nego što bismo htjeli misliti. Na temu vrijednosti mladih postoje ozbiljna i pouzdana istraživanja. Empirijska znanstvena istraživanja provedena 1986., 1999. i 2004. su doista pokazala da su mladi bitno drugačijeg vrijednosnog opredjeljenja od starijih, skloniji postmaterijalističkim i netradicionalnim vrijednostima. No novija istraživanja iz 2014. i 2018. pokazuju da se i tu situacija promijenila. Više od polovice mladih ne vjeruje u demokraciju, skloni su autoritarnim vrijednostima, oportunističkih su sklonosti pa bi pristali na napredovanje preko veze, itd. Došlo je do snažnije polarizacije na one koji su za modernije pristupe i one koji su skloniji tradicionalnim vrijednostima. Mislim da se u toj promijenjenoj generacijskoj slici krije odgovor na ovo pitanje. Politika se prilagođava dominantnoj situaciji u biračkom tijelu, premda je i nastoji promijeniti, dugoročno, ali u pozadini, nizom politika, od obrazovne do politike za mlade. Ne bih rekao da su opisane promjene u vrijednosnim orijentacijama mladih nastale same od sebe, u nekom sasvim spontanom procesu.“

Antonija Jozić je 41-godišnja gradonačelnica Pleternice i kandidatkinja HDZ-a za požeško-slavonsku županicu. PHOTO: Ivica Galovic/PIXSELL

 

Sociologinja Anja Gvozdanović, znanstvena suradnica u Institutu za društvena istraživanja, kaže da sve ove godine problemi i potrebe mladih koji se prije svega odnose na njihovu društvenu pa i političku afirmaciju nisu u dovoljnoj mjeri u fokusu donositelja odluka pa ni predmet interesa javnosti i medija:

„Štoviše, nacionalni dokument koji sadrži mjere za rješavanje različitih problema mladih pa i njihova aktivnog sudjelovanja u društvu – Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. – još nije formalno ni donesen. Dakle, mladi kao objekti političkih procesa su i na lokalnoj i nacionalnoj razini generalno marginalizirani. To prepoznaju i mladi s obzirom na to da ih, prema istraživanju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) i Zaklade Friedrich Ebert iz 2018. tek 11% smatra da su njihovi interesi zastupljeni u političkom životu. I kao politički subjekti mladi ostaju na margini, što je vidljivo i u slabom interesu za politiku. Interes za politička događanja na lokalnoj razini izražava 15% mladih 2018., a to je dvostruko manje nego 2012. Osim toga, ispodprosječno su zastupljeni u političkim institucijama i procesima u odnosu na starije – češće su stranački neopredijeljeni, češće zaziru od izlaska na izbore i izražavaju niže povjerenje u društvene i političke institucije. Ako bi dobili priliku da preuzmu neku političku funkciju, na to bi se odvažilo 6% mladih. Može se reći da zaziru od ideje bavljenja politikom u najširem smislu iz barem triju razloga. Prvi je taj da politiku smatraju dosadnom i nepoštenom. Drugi razlog nalaze u osjećaju vlastite političke nekompetentnosti i nedostatka iskustva, a treći je vezan za dojam da se politički akteri ne bave problemima koji mladi smatraju važnima. S druge strane, politika je u našem društvu i dalje lukrativna djelatnost u kojoj je borba za ograničenu političku moć i unutar pojedine političke stranke ionako prilično žestoka. Prema tome, mladi će u nekoj političkoj stranci prije doživjeti diskvalifikaciju, s obzirom na to da nemaju političkog iskustva i potrebnih vještina, nego podršku u smislu stimulativnog okruženja za političko djelovanje.“

 

‘Mladi su ispodprosječno zastupljeni u političkim institucijama i procesima – češće su stranački neopredijeljeni i češće zaziru od izlaska na izbore’, kaže sociologinja Anja Gvozdanović

 

Anja Gvozdanović smatra da je podmlađivanje stranačkog kadra u interesu opstanka i budućnosti stranke, a ujedno bi se sustavna kadrovska obnova prelila i na zastupljenost mladih u tijelima vlasti. Isto tako, sociologinja kaže da se čini da se tome ne pristupa sustavno i promišljeno pa izostaju prave šanse za afirmaciju mladih političara koji imaju što ponuditi ovom društvu:

„Važno je uključiti mlade kandidate i kandidatkinje na liste kako bi ostali mladi ljudi koji imaju sklonost prema politici dobili dodatan poticaj da se politički angažiraju. Mladi su inače distancirani od politike između ostalog i zato što nemaju povjerenja u političke institucije, pa tako ni u stranke. Nepovjerenje proizlazi, između ostalog, i iz činjenice da teme koje tište mlade ljude nisu na dnevnom redu političkih stranaka, one se mladima naprosto ne obraćaju u sadržajnom smislu. Stoga poruke političkih stranaka mladima bi trebale biti relevantne i jasne, generacijski razumljive. S druge strane, upravo skepsa koju mladi izražavaju spram politike pogoduje njihovoj podršci političkim eksperimentima pa će, primjerice, podržati javnosti poznate kandidate koji se odluče na ‘transfer’ iz druge sfere djelatnosti u političku.“

Dvije najveće političke stranke u Hrvatskoj – SDP i HDZ – Nacionalu su dali svoje viđenje novih kandidata koji će se na lokalnim izborima svojim biračima predstaviti s njihove liste. Kad je HDZ u pitanju, zasad je stranka predstavila sedmero mladih novih kandidata – spomenutu Antoniju Jozić (42), Gorana Gotala (40) u Međimurskoj županiji, Marija Klementa (40) u Osječko-baranjskoj, Ivana Celjaka (38) u Sisačko-moslavačkoj, Marka Marušića (36) u Bjelovarsko-bilogorskoj, Igora Androvića (41) u Virovitičko-podravskoj te Davora Filipovića (37) u Gradu Zagrebu. Na pitanje zašto je stranka podržala baš te kandidate, u HDZ-u kažu:

HDZ je stranka koja ima veliki broj članova. Dio njih, posebice mladih, ističe se doprinosu razvitka svoje lokalne zajednice, što građani prepoznaju. Kao takvi dobivaju priliku na lokalnim i parlamentarnim izborima. Sukladno posljednjim rezultatima koje je HDZ ostvario, rezultati ne izostaju. Sukladno imenima koja će službeno biti nominirana ili već jesu u određenim sredinama, ti kandidati svojim sredinama svakako mogu ponuditi dodatni napredak ili kontinuitet sigurnosti i daljnje rješavanje problema koji postoje. HDZ u ove izbore ulazi s novim, ali i starim licima, posebice onima koja su se pokazala uspješna u proteklom četverogodišnjem razdoblju i koje građani prepoznaju kroz politiku sigurnosti i kontinuiteta. Spomenut ćemo primjer župana virovitičko-podravskog Igora Androvića koji s 41 godinom ide po svoj drugi mandat. Glavni cilj HDZ-a je da župani, gradonačelnici i načelnici, koji već imaju postignuća iza sebe, u obnovljenom mandatu nastave s realizacijom projekata koje su započeli na dobrobit svojih zajednica. Također, cilj je i da u nekim sredinama napravimo pomak te da HDZ-ove kandidatkinje i kandidati dođu na čelna mjesta županija, gradova i općina.“

Sociologinja Anja Gvozdanović, znanstvena suradnica u Institutu za društvena istraživanja, kaže da su mladi kao objekti političkih procesa i na lokalnoj i nacionalnoj razini generalno marginalizirani. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

SDP ima šestero mladih ili novih kandidata za župana – Luka Samardžija (39) u Požeško-slavonskoj županiji, Mario Medved (45) u Međimurskoj, Danijel Ferić (45) u Istarskoj, Zlatko Marasović (44) u Zadarskoj, Mihael Zmajlović (43) u Zagrebačkoj i Mladen Kešer (46) u Koprivničko-križevačkoj županiji. Kako kažu u stranci, riječ je o ljudima koji su se u svom profesionalnom i političkom životu dokazali. Imaju doticaja sa sredinama u kojima su kandidati kroz sudjelovanje u radu skupštine ili neku drugu vrstu angažmana, razumiju probleme i imaju rješenja:

„Mnogi od njih imaju iskustva na upravljačkim funkcijama, što u privatnom što u javnom sektoru, neki su se istaknuli svojim aktivizmom u NGO sektoru, pokazali su se kao ljudi s vizijom i sposobni lideri. Radi se o ljudima koji svakim danom pokazuju entuzijazam u svom radu i ogromnu želju da svoje sredine učine boljima. Pokazuju da im je stalo. A oni kojima je stalo da njihovi sugrađani žive bolje, svakako mogu utjecati na dobre promjene u društvu. Ljudi su izgubili povjerenje u političare, jer im HDZ svakodnevno pokazuje da sve što rade to rade za vlastiti interes. Naši kandidati mogu i hoće ljudima vratiti vjeru u bolje sutra, u pravedno, solidarno i ravnopravno društvo za sve.“

U SDP-u navode da u svakoj stranci u nekim trenucima dolazi do smjene generacije kad se afirmiraju neki mlađi, novi političari koji donose i novu energiju. Ako su prepoznati i prihvaćeni u svojim lokalnim sredinama, stječu iskustvo, znanje i postaju važan dio izgradnje stranačke infrastrukture:

SDP je u posljednja dva ciklusa lokalnih izbora profilirao neke mlade političare koji su danas uspješni gradonačelnici i načelnici, a jednako tako i u nacionalnoj politici kroz Sabor ili u Predsjedništvu stranke. Činjenica da ih se tada promoviralo kao mlade ljude u SDP-u spremne preuzeti ozbiljne probleme u nekim gradovima, pokazala se dobrom. SDP je stranka koja ima mnogo kvalitetnih i stručnih ljudi koji poznaju probleme svojih sredina i imaju ideju i viziju kako ih riješiti. Vjerujemo da je važno dati im priliku. U posljednje vrijeme, na lokalnoj razini svjedoci smo brojnih afera i smatramo da građani zaslužuju bolje, a mi im to možemo ponuditi, novim mladim ljudima koji imaju plan i program kako živote svojih sugrađana učiniti boljima. Naši kandidati žive socijaldemokratske ideale, jednakost, solidarnost, socijalnu pravdu, demokraciju, i njima se vode u svom djelovanju. Činjenica je da se županije u kojima SDP ima vlast razvijaju, dok županije u kojima je na vlasti HDZ nazaduju. Naši kandidati svojim znanjem i sposobnošću mogu drugim županijama omogućiti razvoj.“

U SDP-u smatraju da mladost nije jedini preduvjet da bi netko bio kandidat. Kandidati za funkciju mogu biti mladi ljudi, dapače, ali moraju imati i upravljačko iskustvo ili barem dovoljno razumijevanja i znanja o sredini da se mogu nositi s poslom koji je pred njima:

„Inače bi im se moglo dogoditi da se ne snađu u kompleksnoj situaciji kao što je ponekad upravljanje županijom ili velikim gradom poput Zagreba, koji ujedno ima i status Županije. Zagreb je dobar primjer koliko je bitno imati iskustvo, jer su problemi brojni i njima se ne može baviti netko samo zato što je mlad i energičan, a da nikad nije upravljao sustavom. Predsjednik SDP-a nedavno je na predstavljanju jednog kandidata rekao da je cilj SDP-a bolja Hrvatska i na ostvarenju tog cilja počinjemo raditi već na ovim izborima. Cilj nam je da nam ljudi daju povjerenje da u što više sredina mijenjamo Hrvatsku na bolje ili da nastavimo raditi kao što smo radili i do sada u uspješnim sredinama gdje smo na vlasti. Cilj je dobiti povjerenje građana u svim jedinicama lokalne samouprave u kojima naši ljudi trenutno obnašaju vlast. Imamo mnogo sposobnih i stručnih ljudi koji dobro kotiraju u svojim sredinama. Imamo puno kvalitetnih kandidata baš za župane i vjerujemo da će upravo njima građani dati povjerenje da ih vode u naredne četiri godine.“

 

‘Postoje mnoga gladna politička usta, a i puno iskusnija i u borbi za unutarstranačke funkcije uspješnija. Kad se u stranci zauzmu pozicije, mladima nije lako probiti kordone starijih kolega’, kaže Ivan Koprić

 

Trojica kandidata za župane – SDP-ov Danijel Ferić, HDZ-ov Goran Gotal i 31-godišnji Davor Nađi, predsjednik stranke Fokus – u nekoliko su rečenica ispričali kojim će se programima i kakvom vizijom predstaviti biračima u svojoj sredini, Istri, Međimurju i Gradu Zagrebu.

Danijel Ferić, kandidat za istarskog župana, magistar ekonomije i ovlašteni unutarnji revizor u javnom sektoru, kaže da će fokus njegova rada biti građani i građanke Istre. Njima se obraća i njima nudi fer razvoj Istre, politiku jednakih šansi za sve, a ne samo za podobne, kao što je dosad bio slučaj:

„Socijaldemokratske i zelene politike upravljaju u Istri u Umagu, Vižinadi, Tinjanu, Savičenti, Žminju i Fažani, a podsjetio bih da su Fažana i Umag među deset najrazvijenijih gradova, odnosno općina u Hrvatskoj po indeksu razvijenosti. U tim sredinama viša je razina socijalnih prava, vodi se veća briga o starijim osobama…To je politika koju želim provoditi i na razini cijele Istre. Dakle, neće biti favoriziranja, kao župan radit ću u interesu svih gradova i općina, svih građana i građanski Istre, svih bez obzira na politički predznak. Jedan od slogana koji promoviram u ovoj kampanji ‘FER Istra, Istra jednakih šansi za sve’, vrlo je jasan. Gdje god je SDP na vlasti u Istri, te sredine imaju bolji standard i bolje se živi nego u područjima gdje upravlja IDS. To su činjenice. Dat ću sve od sebe da kao župan sve svoje resurse upregnem upravo u takav razvoj Istre. I baš zato ne dajem nerealna, lažna obećanja i ne obećavam projekte koji nisu u ingerenciji župana poput mojih protukandidata. Zašto bi itko vjerovao kandidatu koji već u kampanji obećava nemoguće, brda i doline, samo zato što to lijepo zvuči. Tako to ovdje u Istri rade već godinama, obećavaju, a ne ispunjavaju. Ali dosta je bilo takvog jeftinog populizma. Idemo obećati, a potom i ostvariti moguće. Zato su ključne točke mog programa prostorno planiranje po mjeri građana i građanki – pravedno, ekološki osviješteno i usmjereno na održiv razvoj, pošteno i transparentno upravljanje javnim novcem, manja i efikasnija javna uprava i racionalizacija županijskih firmi i ustanova, izgradnja četiriju domova za starije i nemoćne te borba za demokratičnije, socijalno osjetljivije, ravnopravnije, zelenije i poštenije društvo.“

Ivan Koprić, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, predsjednik stručne udruge Institut za javnu upravu te redoviti član Akademije pravnih znanosti Hrvatske. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

Ferić kaže da je stav važan i da će on taj stav imati kao župan. Riješit će, kaže, probleme na koje godinama ukazuje, koji tište građane i građanke:

„U Županiji i Gradu Puli IDS daje nerealna obećanja koja ne ispunjava. Evo, još dok je župan bio Ivan Jakovčić bila je najavljena gradnja pet domova za starije – naravno, ništa od toga nije realizirano, osim u Umagu gdje upravlja SDP. U Istri ljudi čekaju i po deset godina na smještaj u dom, to je kronični problem. U Istri se danas bolje živi nego u drugim županijama, ali ne zaslugom IDS-a nego u prvom redu zbog geografskog položaja. No smatram da ovakav turizam, ‘betonizirajući’, kratkog sezonskog karaktera ne da nije dovoljan za razvoj, nego više i ne radi u službi stanovništva. Industrija je praktički nestala i postali smo regija sobarica i konobara. Sada već nazadujemo. Istra može bolje.“

HDZ-ov kandidat za međimurskog župana Goran Gotal diplomirani je pravnik s više od 13 godina iskustva rada kao glavni operativac te županije. Fokus njegova rada je obrazovanje:

„Međimurje je kraj najmarljivijih ljudi u Hrvatskoj, a istovremeno kraj s gotovo najnižim plaćama u Hrvatskoj. To želim iz korijena mijenjati. Primarno bojno polje za tu promjenu je obrazovanje. Želim omogućiti i najsiromašnijem međimurskom đaku i studentu da se školuje što bliže roditeljskom domu, u Međimurju, da ga čeka kvalitetno radno mjesto u industriji visoke dodane vrijednosti te propisna plaća. Ako to uparimo s jednosmjenskom nastavom u cijelom Međimurju, imamo snažno oruđe za rat protiv niskih plaća u Međimurju, socijalnu mobilnost u cijelom Međimurju te srednjoročno i dugoročno zbogom poslovima s ponižavajuće niskim plaćama u Međimurju koji posebno pogađaju Međimurke – naše žene, kćeri, mame i bake. Ako od 16. svibnja krenemo snažno, 2025. ćemo imati ozbiljne strukturne pomake nabolje u tom pogledu. Cilj je blagostanje koje će ljudi osjetiti za svoga života, a ne za, kako bismo mi Međimurci rekli – ‘sveto Nigdarjevo’. Međimurske liječnice, liječnici i medicinsko osoblje pojačano iseljavaju posljednjih godina. To namjeravam što prije zaustaviti jer se ne smijemo kockati s ljudskim životima. Moramo što prije obnoviti Županijsku bolnicu Čakovec. Ponudit ću i promišljeni, održivi projekt kompaktne sportsko-turističke Zračne luke Međimurje orijentirane na europske zrakoplovce i turiste, kao direktnu potporu kontinentalnom turizmu više dodane vrijednosti.“

Davor Nađi je 31-godišnji kandidat za gradonačelnika Zagreba, magistar ekonomije, trenutačni saborski zastupnik i predsjednik stranke Fokus. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

Gotal je objasnio zašto je baš HDZ stranka u kojoj može ostvariti svoje ambicije:

„Dvije najzdravije sredine u Međimurju, Prelog i Mursko Središće, vode moji stranački kolege Ljubomir Kolarek i Dražen Srpak. To su sredine s izrazito visokim plaćama, malom ili nepostojećom nezaposlenošću, zdravom obiteljskom politikom, sredine u kojima su ljudi sretni. Ne trebamo izmišljati toplu vodu, recept je tu, primijenimo ga na cijelo Međimurje. Imam 40 godina, a moja stranka mi je dala povjerenje za igrati jednu izrazito bitnu utakmicu. To nešto govori o načelima i atmosferi. U kampanji ću govoriti istinu, ma kako ona nekome zvučala. Stvari nisu dobre. Radimo puno, imamo razmjerno malo. Okolne županije nas prestižu, a Zagreb i Istra, s kojima nas se redovito uspoređuje, miljama su daleko u razvojnom smislu. Na meni je dati rješenje, omogućiti Međimurju da prodiše punim plućima i osloboditi ogromnu skrivenu snagu mojih Međimurki i Međimuraca.“

Davor Nađi jedan je od čak četvorice kandidata za gradonačelnika Grada Zagreba ispod 40 godina. Uz njega su tu još Mostov Zvonimir Troskot (37), Davor Filipović (37) i Tomislav Tomašević (39). Nađi, magistar ekonomije i trenutačni saborski zastupnik stranke Fokus, kaže da je jačanje poduzetništva najbolji način da se podigne životni standard građana jer jako poduzetništvo znači više radnih mjesta i veće plaće:

„Upravo zato sam najavio da ću ukinuti prirez, ali mislim smanjiti i neke druge poreze, što ću detaljnije objaviti u predstavljanju programa. To će biti moguće zbog velikih rezova koje planiram napraviti na rashodnoj strani proračuna. Te uštede će biti na razini 3,2 milijarde kuna, što će omogućiti ukidanje prireza, otplatu dugova i dovoljno slobodnih sredstava za nove investicije. Bitni dijelovi programa su i rješavanje problema otpada, prometnih gužvi, premalo mjesta za parkiranje, popravak loše infrastrukture, oštećenih i nedostatnih bolnica te staračkih domova. Naravno, neizostavna je i obnova Zagreba nakon potresa. U Zagrebu ću primijeniti isti princip transparentnosti kao i u Svetoj Nedelji, a to je da se svi ugovori, narudžbenice i fakture moraju moći pronaći na jednom mjestu za gradsku upravu, sva gradska poduzeća i proračunske korisnike. To treba pratiti i transparentan prikaz proračuna, transparentnost natječaja, kvalitete okoliša i svih procesa grada.“

 

‘Ne mogu mirno stajati sa strane i okretati glavu od nepotizma, nepravde i nesposobnosti koju kroz poreze plaćaju pošteni građani’, kaže Davor Nađi, kandidat za gradonačelnika Zagreba

 

Iako mu istraživanja javnog mijenja ne daju previše šanse, Nađi se na to ne obazire i kaže da ta istraživanja stranci kojoj je na čelu nisu davala prolaz ni na parlamentarnim izborima, pa su rezultati demantirali sve koji su sumnjali u uspjeh:

„S obzirom na to da sam jedini kandidat koji je jasno rekao da će podijeliti otkaze uhljebima, a ankete se provode radnim danima, nekako sumnjam da moji ciljani birači u to vrijeme sjede doma i čekaju da ih netko anketira. Ali treba reći i to da još uvijek velikom dijelu ljudi u Zagrebu tek trebam predstaviti svoje rezultate i program, što mi daje velik prostor za rast. Naime, među biračima koji imaju više informacija o meni rejting mi je preko 12%, što mi daje razlog za optimizam da će se kroz kampanju s porastom moje prepoznatljivosti među biračima nastaviti rast mog rejtinga. Moji ciljani birači su produktivan dio društva, zaposlenici u privatnom sektoru, poduzetnici, ali i onaj produktivan i efikasan dio javnog sektora – ljudi koji dobro rade, ali često su šikanirani i nikad nagrađeni, iako na njima počiva cijeli sustav.“

Kad je riječ o mladim ljudima, Nađi kaže da ih on u stranci apsolutno želi i podržava njihov napredak. Ono što može jamčiti mladima ako ga podrže je, najavljuje, da će sigurno imati više prilika nakon školovanja za bolje plaćena radna mjesta u privatnom sektoru, da zapošljavanja u gradskoj upravi i poduzećima neće ići po stranačkom ključu pa će svi imati jednake prilike, ali i da će podržati one izvrsne među njima:

„Sa strane društvenog života, sigurno se neće ograničavati okupljanja mladih niti uvoditi videonadzor na mjestima okupljanja mladih. Ne mogu mirno stajati sa strane i okretati glavu od nepotizma, nepravde i nesposobnosti koju kroz poreze plaćaju pošteni građani koji se ubijaju od posla da zarade svoju plaću. Ne želim da jednog dana i moja djeca odrastaju u takvom gradu i takvoj državi. Ako to znači da ću propustiti novac koji sam mogao zaraditi da sam ostao u privatnom sektoru, to je nešto čega sam se spreman odreći.

S druge strane, kroz svoj rad u privatnom sektoru i na poziciji zamjenika gradonačelnika Svete Nedelje stekao sam vrijedno iskustvo koje sigurno mogu staviti u funkciju stabilizacije financija Zagreba kako bi se mogla pokrenuti obnova grada i ispuniti potencijal koji ovaj grad ima. Mislim da nijedan drugi kandidat nema takve sposobnosti i iskustvo.“

Komentiraj